Pregled bibliografske jedinice broj: 762109
Transparentnost proračuna hrvatskih gradova
Transparentnost proračuna hrvatskih gradova, 2010., diplomski rad, Prirodoslovno matematički fakultet - Matematički odsjek, Zagreb
CROSBI ID: 762109 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Transparentnost proračuna hrvatskih gradova
(Budget transparency of Croatian cities)
Autori
Belačić, Ivana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad
Fakultet
Prirodoslovno matematički fakultet - Matematički odsjek
Mjesto
Zagreb
Datum
23.02
Godina
2010
Stranica
33
Mentor
Ott, Katarina
Ključne riječi
gradski proračuni; proračunski deficit/suficit; transparentnost; odaziv birača; Hrvatska
(municipal budget; budget deficit; transparency; Croatia)
Sažetak
Po načelu transparentnosti, proračuni i svi dokumenti vezani uz njih moraju biti dostupni javnosti. Informiranost o proračunu omogućuje građanima sudjelovanje u donošenju političkih i ekonomskih odluka, a to je bitno jer te odluke utječu na njihov život. Građani na taj način imaju bolju kontrolu nad nositeljima vlasti te se očekuje da će oni biti odgovorniji prema građanima. Dostupnost informacijama vrlo je važna u borbi protiv korupcije te efikasnom pružanju javnih usluga. U Hrvatskoj se načelo transparentnosti ne poštuje dovoljno. Istraživanje koje je proveo Centar of Budget and Policy Priorities u Washingtonu, svrstao je Hrvatsku u skupinu zemalja koje građanima pružaju „samo neke informacije“. Vezu transparentnosti gradskih proračuna s lokalnim deficitima/suficitima te odazivom birača na lokalne izbore analiziramo metodom regresijske i klasterske analize. Kao što smo očekivali, regresijska analiza pokazat će da postoji slaba pozitivna veza između transparentnosti i deficita/suficita poslovanja grada te slaba negativna veza između transparentnosti i odaziva birača na lokalne izbore. Suprotno očekivanjima pokazala se slaba negativna veza između transparentnosti i ukupnog proračunskog deficita/suficita gradova. Klasterska analiza potvrdila je da veze nisu jake jer nismo dobili homogene grupe gradova, osim djelomično kod analize transparentnosti i odaziva birača gdje se dio gradova grupirao u dvije homogene grupe, dok ih je 11 ostalo izvan njih, svaki pojedinačno kao zasebna grupa. Klasterska analiza dala nam je parove najsličnijih gradova s obzirom na vrijednosti danih varijabli.
Izvorni jezik
Hrvatski
