Naslov
Utjecaj odlagališta otpada Baštijunski brig na geokemijski sastav površinskih jezerskih sedimenata Vranskog jezera u Ravnim kotarima
(Influence of landfill site Baštijunski brig on the chemical composition of uppermost sediments of Vrana Lake in Ravni kotari area)

Autori
Fajković, Hana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
20.01

Godina
2014

Stranica
207

Mentor
Prohić, Esad

Ključne riječi
Vransko jezero; sekvencijalna ekstrakcijska kemijska anliza; radionuklidi 40K; 137Cs i 232Th; brzina založenja; kriging; potencijalni ekološki rizik; Hrvatska
(Vransko Lake; sequential extraction procedure; radionuclide 40K; 137Cs and 232Th; sedimentation rate; kriging; potential ecological risk; Croatia)

Sažetak
Područje istraživanja je bilo Vransko jezero (Biograd n/m) koje je dio Parka prirode i posebni ornitološki rezervat te područje velike biološke raznolikosti. Jezero je udaljeno svega 1, 5 km od neuređenog odlagališta Baštijunski brig. Naglasak istraživanja je usmjeren na procjenu utjecaja odlagališta otpada na površinski sediment jezera. Interakcija na granici sedimenta i vode je nezaustavljivi dvosmjerni proces koji utječe na sastav vode i sedimenta, slijedom čega se jezera smatraju dobrim pokazateljem promjena u okolišu, ali i dobrom zamkom za čestice koje završe u vodenom stupcu i talože se na dnu jezera. Takva depozicija ne mora biti trajna zbog moguće redistribucije uvjetovane promjenama u okolišu. U kombinaciji s geokemijskim i statističkim analizama dobivene su informacije o mobilnim elementima, prvenstveno kako bi se mogle predvidjeti promjene koje bi mogle uslijediti u izmijenjenim okolišnim uvjetima. Analizirani jezerski uzorci su visokokarbonatni pjeskoviti prahovi u čijem sastavu dominiraju kalcit, niskomagnezijski do visokomagnezijski kalciti, aragonit i kvarc, a prisutni su još pirit, muskovit i kaolinit. Radionuklidom 137Cs utvrđena je neujednačena brzina sedimentacije duž jezera, koja u SZ dijelu jezera iznosi 5, 5 mm/god, dok u JI dijelu iznosi 3, 4 mm/god, za period 1954.-2010. godine. Također su utvrđene i neujednačenosti u brzini sedimentacije u posljednjih 60 godina. Mjerenjem dioksina u raznim medijima (sediment, tlo i zrak) utvrđeno je povećanje, koje se povezuje s odlagalištem otpada, i do 4000 puta, dok povećanje toksičnog ekvivalenta I-TEQ, u odnosu na background vrijednosti, iznosi preko 5500 puta. Karte distribucije mjerenih elemenata dobivene metodom kriginga ukazuju na povećanje mobilne frakcije u SZ dijelu jezera za elemente Cr, Co, Mn, Al i Fe, što se s obzirom na položaj može povezati s odlagalištem otpada, iako su izmjerene koncentracije unutar maksimalno dopuštenih granica. Modelom procjene ukupnog potencijalnog ekološkog rizika utvrđene su značajne razlike između rubnih dijelova jezera i središnjeg dijela te je utvrđen značajan ekološki rizik u SZ dijelu jezera, čemu najviše pridonosi visok faktor potencijalnog ekološkog rizika kadmija. Područje značajnog ekološkog rizika također ukazuje na negativni utjecaj odlagališta otpada na jezerski sediment.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

POVEZANOST RADA