Pregled bibliografske jedinice broj: 761414
Problem primjene herbicida u sjemenskoj proizvodnji pšenice
Problem primjene herbicida u sjemenskoj proizvodnji pšenice // Proizvodnja sjemena pšenice i kukuruza / Pucarić, Aleksandar (ur.).
Virovitica: OOUR Institut za oplemenjivanje bilja, Fakultet poljoprivrednih znanosti i Sekcija za zaštitu bilja SPITH-a, 1985. str. 57-61 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 761414 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Problem primjene herbicida u sjemenskoj proizvodnji pšenice
(The problem of application of herbicides in the production of wheat seed)
Autori
Ostojić, Zvonimir
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Proizvodnja sjemena pšenice i kukuruza
/ Pucarić, Aleksandar - Virovitica : OOUR Institut za oplemenjivanje bilja, Fakultet poljoprivrednih znanosti i Sekcija za zaštitu bilja SPITH-a, 1985, 57-61
Skup
Seminar proizvodnje sjemena pšenice i kukuruza
Mjesto i datum
Stubičke Toplice, Jugoslavija, 05.03.1984. - 07.03.1984
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
sjemenska pšenica; herbicidi; korovi
(wheat for seed production; herbicides; weeds)
Sažetak
Selektivno djelovanje herbicida zasniva se na malim anatomskim, morfološkim, fiziološkim i biokemijskim razlikama između kultura i korovskih biljaka. Te razlike obuhvaćaju građu lista (voštana prevlaka, dlačice), građu korijena (naročito korijenove kape), položaj lista prilikom rasta i razvoja (uspravan ili vodoravan), sposobnost za apsorpciju, translokaciju i inaktivaciju (detoksikaciju) pojedinih herbicida i dr. Važnu ulogu kod selektivnosti ima i herbicid, tj. njegove fizikalno-kemijske karakteristike, formulacija, zatim način aplikacije i količina vode u kojoj se primjenjuje. Selektivnost je nadalje u tijesnoj vezi s tipom tla, temperaturom zraka u vrijeme i neposredno iza tretiranja, količinom oborina i drugim pedo-klimatskim faktorima. Najčešće o selektivnosti odlučuje više navedenih faktora istovremeno. Ponekad je međutim dovoljan samo jedan pa da sredstvo djeluje fitotoksično. Već od prvih početaka primjene herbicida uočeno je da postoje velike razlike u osjetljivosti različitih kultura na isti herbicid. Sortna osjetljivost, odnosno osjetljivost sorata jedne vrste na isti herbicid, uočena je mnogo kasnije. Danas se u naprednim poljoprivrednim zemljama prilikom uvođenja novih herbicida sortnoj osjetljivosti pridaje veliko značenje. Zbog toga se uz pokuse kojima se želi utvrditi efikasnost na korove, redovito provode i pokusi kojima se nastoji utvrditi osjetljivost sorata. U našoj zemlji tim pokusima ne pridaje se posebno značenje. Prema postojećem zakonu o zaštiti bilja, prilikom ispitivanja nekog herbicida za izdavanje dozvole, sortni pokusi nisu obavezni. Istovremeno, takve pokuse ne provode ni selekcioneri prilikom priznavanja i uvođenja novih sorata u proizvodnju. Tako se dešava da razlike u reakciji između pojedinih sorata uoče praktičari prije znanstvenika na terenu. Tek nakon njihova upozorenja, pristupa se detaljnim istraživanjima. Stoga bi bilo neophodno da se ispita reakcija svih značajnijih sorata kako na već priznate, tako i na herbicide čija će registracija tek uslijediti. Isto tako trebalo bi u pokuse uključiti svaku novokreiranu perspektivnu sortu prije njezina uvođenja u praksu. Te pokuse potrebno je sistematski provoditi u različitim područjima pod različitim pedo-klimatskim prilikama. Nadzor nad pokusima treba istovremeno da vrše selekcioneri i stručnjaci za zaštitu bilja. Tek ovako ozbiljnim pristupom bit ćemo u stanju preporučiti herbicid koji neće štetiti pojedinim sortama pšenice. U radu su razmatrani potencijalno fitotoksični herbicidi na sorte pšenice.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
