Naslov
ZARAZNI, OPASNI MEDICINSKI OTPAD IZ ZDRAVSTVENE USTANOVE
(INFECTIOUS, DANGEROUS MEDICAL WASTE FROM HEALTH INSTITUTIONS)

Autori
Rakić, Anita ; Ćurin, Katja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
KNJIGA SAŽETAKA - 3. HRVATSKI EPIDEMIOLOŠKI KONGRES S MEĐUNARODNIM SUDJELOVANJEM / - Zagreb, 2015, 158-158

Skup
3. HRVATSKI EPIDEMIOLOŠKI KONGRES S MEĐUNARODNIM SUDJELOVANJEM

Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 07.05.2015. - 09.05.2015

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
medicinski otpad
(medical waste)

Sažetak
U suvremenom svijetu proizvode se sve veće količine različitih vrsta otpada čije sakupljanje i zbrinjavanje postaje globalni javno zdravstveni problem. U zdravstvenim ustanovama tijekom medicinskih aktivnosti (imunizacija, dijagnostika, terapija, laboratorijska istraživanja) nastaje zarazni, opasni medicinski otpad. Proizvedeni zarazni, opasni medicinski otpad je spremnik potencijalno opasnih mikroorganizama kojima se mogu inficirati bolesnici, zdravstveno osoblje kao i opća populacija. Neodgovarajući način postupanja i zbrinjavanja tog otpada može imati ozbiljne javnozdravstvene posljedice te štetan utjecaj na okoliš. Dio zaraznog, opasnog medicinskog otpada, koji nastaje tijekom redovitog radnog procesa u mikrobiološkim laboratorijima, predaje se ovlaštenim ustanovama u hermetički zatvorenim, otpornim i nepropusnim posudana radi zbrinjavanja, a nad većim dijelom nastalog otpada provodi se autoklaviranje. Termička obrada (autoklaviranje) predstavlja završni proces redovitog rada mikrobioloških laboratorija čineći najsigurniji način zaštite osoblja i okoliša od zaraznih bolesti. Cilj rada je bio utvrditi ispravnost postupanja sa zaraznim, opasnim medicinskim otpadom, te ispravnost njegovog zbrinjavanja u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije. Metode: Pratio se trend nastajanja i obrade zaraznog, opasnog medicinskog otpada od 2009. do 2014. godine. Postupci sterilizacije (autoklaviranja) navedenog otpada, obavljali su se sukladno pravilima medicinske struke, a na temelju Pravilnika o gospodarenju medicinskim otpadom NN 72/2007. Ispravnost rada korištene aparature kontrolira se na propisani način. Rezultati: U prosjeku mjesečno se autoklavira 2000 - 3000 kg, a godišnje 28000 - 32000 kg zaraznog, opasnog medicinskog otpada. Sa navedenim otpadom, koji nakon adekvatne termičke obrade nije više zarazan, postupa se sukladno propisima Zakona o otpadu. Zaključak: Problem zbrinjavanja medicinskog otpada problem je cijeloga društva pa se na toj razini treba i rješavati. Vrlo je malo raspoloživih podataka o zdravstvenim posljedicama izloženosti opće populacije i okoliša o obrađenom medicinskom otpadu. Zbog moguće javno zdravstvene opasnosti od neadekvatnog postupanja i zbrinjavanja zaraznog, opasnog medicinskog otpada potrebno je u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije nastaviti sa dosadašnjom dobrom praksom tretiranja zaraznog, opasnog medicinskog otpada u cilju zaštite zdravlja ljudi i očuvanja okoliša.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA