Pregled bibliografske jedinice broj: 761278
Eocenski makrofosili Lopara (Otok Rab)
Eocenski makrofosili Lopara (Otok Rab) // Abstracts / Sremac, Jasenka (ur.).
Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2015. str. 75-76 (poster, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 761278 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Eocenski makrofosili Lopara (Otok Rab)
(Eocene macrofossils of Lopar (Rab Island))
Autori
Ružić, Maja ; Sremac, Jasenka ; Marjanac, Tihomir
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Abstracts
/ Sremac, Jasenka - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2015, 75-76
Skup
International scientific meeting 100th birth anniversary of Vanda Kochansky-Devidé, full member of Academy
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 09.04.2015. - 11.04.2015
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Marinski makrofosili; paleoekologija; eocen; Lopar
(Marine macrofossils; palaeoecology; Eocene; Lopar)
Sažetak
Obale poluotoka Lopar na otoku Rabu izgrađene su od paleogenskih klastičnih sedimentnih stijena (MAMUŽIĆ & MILAN, 1973 ; MARJANAC & MARJANAC, 2007), koje sadrže brojne marinske makrofosile. Pronađeni su brojni ostatci Anthozoa, Gastropoda, Scaphopoda, Bivalvia, Polychaeta i Echinoidea. Među mikrofosilima ističu se rotalidne foraminifere, najčešće numuliti. Aragonitni skeleti su često otopljeni, te su puževi i dio školjkaša sačuvani kao kamene jezgre. Kalcitni skeleti (oštrige, ježinci) su često fragmentirani. Ukupno je proučeno 153 makrofosila, među kojima se po brojnosti ističu puževi (62) i ježinci (54) te zatim školjkaši (26) i koralji (11). Determinirano je 47 taksona, među kojima su najraznolikiji puževi (17) i ježinci (14 taksona). Njihovi su nalazi češći na zapadnoj strani Lopara. Na istočnoj strani poluotoka obala je subparalelna pružanju slojeva, pa je moguće rekonstruirati promjene paleookoliša. Humčasta izbočenja predstavljaju fosilna ostrižišta. Okružena su klastičnim naslagama, u kojima se miješaju fragmenti oštriga s autohtonim bentosom: koraljima, pektenima i skafopodima. Okoliš morske padine obilježen je teksturama tečenja i premještenim, paralelno orijentiranim kućicama gastropoda i skafopoda, dok se dublje od toga nalaze taložine s autohtonom faunom školjkaša, turitelidnih puževa i koponožaca. Makrofosili upućuju na eocensku starost (KLEPAČ, 2003), a na temelju mikro- i nanofosila šireg područja pretpostavljena je uža starost: gornji eocen – lutet (MULDINI-MAMUŽIĆ, 1962 ; BENIĆ, 1983). LITERATURA: BENIĆ, J. (1983): Vapnenački nanoplankton i njegova primjena u biostratigrafiji krednih i paleogenskih naslaga Hrvatske. Disertacija. Sveučilište u Zagrebu, Prir.-mat.fakultet, 159 str. KLEPAČ, K.(2003): Fosilna fauna otoka Krka. Atlas. Prir. muzej Rijeka, 578 str. Obale poluotoka Lopar na otoku Rabu izgrađene su od paleogenskih klastičnih sedimentnih stijena (MAMUŽIĆ & MILAN, 1973 ; MARJANAC & MARJANAC, 2007), koje sadrže brojne marinske makrofosile. Pronađeni su brojni ostatci Anthozoa, Gastropoda, Scaphopoda, Bivalvia, Polychaeta i Echinoidea. Među mikrofosilima ističu se rotalidne foraminifere, najčešće numuliti. Aragonitni skeleti su često otopljeni, te su puževi i dio školjkaša sačuvani kao kamene jezgre. Kalcitni skeleti (oštrige, ježinci) su često fragmentirani. Ukupno je proučeno 153 makrofosila, među kojima se po brojnosti ističu puževi (62) i ježinci (54) te zatim školjkaši (26) i koralji (11). Determinirano je 47 taksona, među kojima su najraznolikiji puževi (17) i ježinci (14 taksona). Njihovi su nalazi češći na zapadnoj strani Lopara. Na istočnoj strani poluotoka obala je subparalelna pružanju slojeva, pa je moguće rekonstruirati promjene paleookoliša. Humčasta izbočenja predstavljaju fosilna ostrižišta. Okružena su klastičnim naslagama, u kojima se miješaju fragmenti oštriga s autohtonim bentosom: koraljima, pektenima i skafopodima. Okoliš morske padine obilježen je teksturama tečenja i premještenim, paralelno orijentiranim kućicama gastropoda i skafopoda, dok se dublje od toga nalaze taložine s autohtonom faunom školjkaša, turitelidnih puževa i koponožaca. Makrofosili upućuju na eocensku starost (KLEPAČ, 2003), a na temelju mikro- i nanofosila šireg područja pretpostavljena je uža starost: gornji eocen – lutet (MULDINI-MAMUŽIĆ, 1962 ; BENIĆ, 1983). LITERATURA: BENIĆ, J. (1983): Vapnenački nanoplankton i njegova primjena u biostratigrafiji krednih i paleogenskih naslaga Hrvatske. Disertacija. Sveučilište u Zagrebu, Prir.-mat.fakultet, 159 str. KLEPAČ, K.(2003): Fosilna fauna otoka Krka. Atlas. Prir. muzej Rijeka, 578 str. MAMUŽIĆ, P. & MILAN, A. (1973): Osnovna geološka karta SFRJ 1: 100.000. Tumač za list Rab L 33-144, Inst. geol. istraž. Zagreb, Savezni geol. zavod Beograd, 39 str. MARJANAC, T. & MARJANAC, LJ. (2007): Sequence stratigraphy of Eocene incised valley clastics and associated sediments, Island of Rab, Northern Adriatic Sea, Croatia. – Facies 53, 493-508. MULDINI-MAMUŽIĆ, S. (1962): Mikrofaunističko istraživanje eocenskog fliša otoka Raba. -Geol. vjesnik 15/1 (1961), 143-159.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
119-0000000-1164 - Impakti i prateći geološki događaji u razvoju Dinarida (Marjanac, Tihomir, MZOS ) ( CroRIS)
119-1951293-1162 - Dokazi biotičkih i abiotičkih promjena u fosilnim okolišima (Sremac, Jasenka, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb