Pregled bibliografske jedinice broj: 761118
Planirani gradovi i naselja 19. stoljeća u Hrvatskoj - Činitelji urbanog identiteta i zaštite
Planirani gradovi i naselja 19. stoljeća u Hrvatskoj - Činitelji urbanog identiteta i zaštite // International Scientific Conference: Cultural Heritage - Possibilities for Spatial and Economic Development. Book of Abstracts / Obad Šćitaroci, Mladen (ur.).
Zagreb: Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2015. str. 69-69 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 761118 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Planirani gradovi i naselja 19. stoljeća u
Hrvatskoj - Činitelji urbanog identiteta i zaštite
(Planned Cities and Settlements of the 19th
Century in Croatia - The Factors of Urban
Identitity and Preservation)
Autori
Karač, Zlatko ; Žunić, Alen
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
International Scientific Conference: Cultural Heritage - Possibilities for Spatial and Economic Development. Book of Abstracts
/ Obad Šćitaroci, Mladen - Zagreb : Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2015, 69-69
ISBN
978-953-8042-07-2
Skup
International Scientific Conference: Heritage - Possibilities for Spatial and Economic Development [HERU]
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 22.10.2015. - 23.10.2015
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Đurđenovac ; Belišće ; Duga Resa ; planirani gradovi ; industrijski gradovi ; urbanizam 19. st.
(Đurđenovac ; Belišće ; Duga Resa ; planned cities ; industrial cities ; urbanism of 19th century)
Sažetak
Već na prijelazu 18./19. st. provedene su u istočnoj Slavoniji i tzv. 'Jozefinske regulacije' mnogih sela koja su iznova planski izgrađena (najznačajniji je primjer Tovarnik), a poseban su fenomen 'pustare', planski podignute agrarne kolonije na veleposjedima, primjerice na Belju gdje ih je izgrađeno petnaestak (uglavnom nakon 1870.). U Hrvatskoj je 19. st. s modernizacijskim fenomenima – poput željeznice, elektrike i ranih industrija – rezultiralo naglašenim razvojem gradova, posljedično i prvim planskim regulacijama), ali i utemeljenjem novih industrijskih naselja. Kod postojećih gradova koji su uslijed snažnoga rasta dobili nove planirane dijelove izdvajaju se u I. polovici stoljeća Sisak (tzv. 'Fistrovićeva regulacija'), a u II. polovici 19. st. Zagreb (Donji grad), Osijek (Novi grad), Rijeka (drugo nasipavanje obale) i vojna Pula. Međutim, zanimljiviji su novoutemeljeni gradovi nastali zbog tada suvremenih funkcija, primjerice lječilišnoga turizma (Opatija i Lipik razvijeni su iz dotadašnjih neznatnih naselja), odnosno industrije. Za potrebe eksploatacije drva nedaleko Valpova tvrtka 'S. H. Gutmann d.d.' utemeljila je 1885. industrijski grad Belišće. I nedaleki Đurđenovac istaknuti je primjer planske industrijske urbanizacije započete 1897./98. Slične je geneze i tekstilno industrijsko naselje Duga Resa kod Karlovca. S obzirom da su navedeni primjeri samostalna monofunkcionalna naselja, a ne dijelovi većih vitalnih gradova u kojima su prenamjene lakše provedive, njihovo fizičko i demografsko očuvanje ovisi o očuvanju izvorne funkcije, ili o razvoju novih srodnih funkcija. Kod turističkih gradova taj je proces dobro usmjeren, također je održiv i kod agrarnih kolonija (mogućnosti ekološke poljoprivrede), no kod zastarjelih industrijskih gradova očekivana je radikalnija prenamjena u polivalentne gospodarske zone, uz uvjet očuvanja identitetskih dijelova urbanističke i arhitektonske supstance.
Izvorni jezik
Hrvatski, engleski
Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam
POVEZANOST RADA
Projekti:
HRZZ-IP-2013-11-2032 - Urbanizam naslijeđa - Urbanistički i prostorni modeli za oživljavanje i unaprjeđenje kulturnoga naslijeđa (HERU) (Obad-Šćitaroci, Mladen) ( CroRIS)
Ustanove:
Arhitektonski fakultet, Zagreb