Pregled bibliografske jedinice broj: 761107
Konvencionalizirani modeli imenovanja boja u hrvatskom jeziku
Konvencionalizirani modeli imenovanja boja u hrvatskom jeziku // Metodologija i primjena lingvističkih istraživanja / Kristina Cergol Kovačević, Sanda Lucija Udier (ur.).
Zagreb: Srednja Europa, 2015. str. 89-90 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 761107 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Konvencionalizirani modeli imenovanja boja u hrvatskom jeziku
(Conventionalized models of colour naming in Croatian)
Autori
Raffaelli, Ida
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Metodologija i primjena lingvističkih istraživanja
/ Kristina Cergol Kovačević, Sanda Lucija Udier - Zagreb : Srednja Europa, 2015, 89-90
ISBN
978-953-7963-26-2
Skup
Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 23.05.2015. - 25.05.2015
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
nazivi za boje; leksikalizacijski obrasci; konvencionalizacija; hrvatski jezik
(colour terms; lexicalization patterns; conventionalization; Croatian)
Sažetak
Rad se temelji na istraživanjima provedenim u sklopu međunarodnoga projekta Evolution of Semantic Systems pri Max Planck institutu, a unutar kojega je hrvatski jezik bio jedan od 50 indo-europskih jezika uključenih u istraživanje. Nazivi za boje bili su jedan od četiri temeljna područja istraživanja, a sastojao se od nekoliko razina rada s ispitanicima. U radu se prikazuju rezultati dobiveni na temelju zadatka vezanim uz imenovanje boja. Dvadesetero odraslih ispitanika imenovalo je 84 nijanse iz Munsellove skale. Podražaji su bili smješteni na sivim pločicama i ispitanicima davani nasumično i pojedinačno, sukladno općim metodološkim odredbama projekta. Nakon obrade podataka (1680 odgovora), zamijećene su pravilnosti u modelima imenovanja boja u hrvatskom jeziku. U radu se definiraju konvencionalizirani modeli imenovanja boja u hrvatskom jeziku te ih se razlučuje od idiosinkratičnih izraza. Pri definiranju konvencionaliziranih modela imenovanja boja, posebna se pozornost usmjerava prema strategijama modifikacije tj. uporabi i tipovima modifikatora. Od 1680 naziva, čak preko polovice, (842 naziva koje su govornici upotrijebili) su modificirani ili kompleksni nazivi za boje. Dvije su osnovne strategije modifikacije: a) s pomoću priloga, b) s pomoću pridjeva. Najčešći prilozi su tamno i svijetlo, dok su nešto rjeđi intenzivno, jarko, žarko, malo. Modifikacija s pomoću pridjeva ostvaruje se u konstrukciji s infiksom „o“, a u takvim je konstrukcijama najučestaliji modifikator pridjev zelen. U radu se osvrće i na druga dva učestala modela imenovanja: c) s pomoću sufiksa –(k)ast i d) uporabom NPa s imenicom „boja“ kao glavom konstrukcije. U radu se pokazuje i za koje se temeljne nazive za boje modifikacija i druga dva modela najučestalije upotrebljavaju. Budući da je riječ o vrlo precizno definiranim i razrađenim postupcima istraživanja, ovaj rad daje sustavan pregled modela koje govornici hrvatskoga jezika rabe pri imenovanju boja te se utvrđuje stupanj njihove leksikalizacije.
Izvorni jezik
Hrvatski
