Naslov
Djelovanje umjetnice pisma Olge Höcker u kontekstu hrvatske umjetnosti između dva svjetska rata
(Work of Lettering Artist Olga Höcker in the Context of Croatian Art between the Two World Wars)

Autori
Magaš Bilandžić, Lovorka

Izvornik
Zbornik Seminara za studije moderne umetnosti Filozofskog fakulteta u Beogradu (2217-3951) 11 (2015); 35-49

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Olga Höcker; ukrasno pismo; kaligrafija; oprema knjiga; umjetnički obrt; međuratno razdoblje; nacionalni izraz u umjetnosti
(Olga Höcker; lettering; calligraphy; book design; interwar period; national expression in art)

Sažetak
Olga Höcker (1882.− 1967.) jedna je od najistaknutijih primijenjenih umjetnica međuratnog razdoblja te prva i dugo godina jedina nastavnica na zagrebačkoj likovnoj Akademiji. U ukrasnom pismu i umjetničkom obrtu usavršavala na Kgl. Kunstgewerbeschule u Münchenu (1912.−1914.) kod vodećih njemačkih grafičkih umjetnika i kaligrafa F. H. Ehmckea i A. Simons čija je učenja prenijela u Hrvatsku. Od Prvog svjetskog rata do smrti bavila se različitim oblicima umjetničkog obrta, grafičkim oblikovanjem, opremom knjiga, ispisivanjem povelja i diploma ukrasnim pismom, izradom predmeta od kože, tekstila i drva itd. Prve pohvale za svoje umijeće dobila je 1916. kada je unicijalnom ispisala počasne doktorske diplome nadvojvode Eugena i Svetozara pl. Boroevića. Tijekom 1920-ih surađivala je s Lj. Babićem na oblikovanju školskih udžbenika, a s I. Kerdićem na izradi nekoliko reprezentativnih spomenica. Među njezina najznačajnija ostvarenja ubraja se oprema knjige kajkavskih pjesama V suncu i senci (1927.) u kojoj je postigla skladan odnos teksta i slike te vizualnim sredstvima dočarala atmosferu Domjanićeve poezije. Tijekom 1930-ih i 1940-ih surađivala je s brojnim izdavačima (Minerva, Jugoslavenska knjiga itd.) na opremi knjiga, izradi nacrta naslovnica i hrbata. U oblikovanju službenih dokumenata i spomenica reinterpretirala je različita povijesna pisma čiji je odabir odgovarao simboličkom značenju samih isprava i publikacija, a u opremi knjiga nerijetko posezala za motivima narodne provenijencije. Tijekom međuratnog razdoblja oblikovala je novi tip nacionalnog, jugoslavenskog pisma sastavljenog prema karakteristikama glagoljice, latinice i ćirilice. Od 1919. do 1945. predavala je kolegije o ukrasnom pismu, paleografiji i ornamentici na zagrebačkoj Akademiji, a 1951. objavila udžbenik Ukrasno pismo. U radu se donosi niz saznanja o grafičkoj kulturi u Hrvatskoj između dva svjetska rata, a djelo Olge Höcker razmatra u kontekstu šire društvene i kulturne situacije obilježene težnjom za unapređenjem umjetničkog obrta i definiranjem nacionalnog izraza u umjetnosti te pobuđivanjem interesa za opremu knjiga i ukrasno pismo.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA