Pregled bibliografske jedinice broj: 760163
Pitanje o prosvjetiteljstvu: Foucault i kritika modernosti
Pitanje o prosvjetiteljstvu: Foucault i kritika modernosti // Studia lexicographica, 7 (2013), 2; 181-211 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 760163 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Pitanje o prosvjetiteljstvu: Foucault i kritika modernosti
(A QUESTION ON ENLIGHTENMENT: FOUCAULT AND THE CRITIQUE OF MODERNITY)
Autori
Paić, Žarko
Izvornik
Studia lexicographica (1846-6745) 7
(2013), 2;
181-211
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Ključne riječi: Foucault; prosvjetiteljstvo; kritika modernosti; Frankfurtska škola
(Foucault; Enlightenment; critique of modernity; The Frankfurt School)
Sažetak
Tekst nastoji izložiti Foucaultovo razumijevanje prosvjetiteljstva i kritiku modernosti. Humanističke znanosti modernoga doba konstituiraju se, prema Foucaultu, kao veza moći i znanja. Svi pojmovi toga odnosa u njegovu djelu zadobivaju deskriptivno značenje i »normiraju« sadašnjost kao dispozitiv rada, života i jezika kroz disciplinu, normalizaciju, biopolitiku. Ono što povezuje povijest (arheologiju znanja), znanje o događanju u aktualnosti (genealogiju moći) sa subjektom (hermeneutika sebstva) jest događaj slobode modernoga svijeta. Slobodu ne određuje ništa izvanjsko. Budući da je bez temelja, čitav projekt modernosti u znaku je ambivalencije. Napredak uma i slobode nije linearan. U procesu povijesnoga razvitka diskurzivne formacije znanja pokazuju se istodobno kroz nove institucije nadzora nad slobodom čovjeka. Naizgled, pesimizam čini ozračje analize i kritike modernosti. Osnovna je teza izlaganja da se između Foucaultove kritike prosvjetiteljstva i one u radovima Frankfurtske škole nalazi rascjep u pojmu uma. Subjekt koji se konstituira »odozgo« (racionalnost uma) i subjekt koji se konstituira »odozdo« (dispozitiv života) završavaju kao sloboda bez moći. Znanje u humanističkim znanostima postaje biopolitička roba na globalnom tržištu informacija, a znanje o granicama egzistencije subjekta u tehničkom svijetu postaje etika brige za sebe. Može li se još uopće na tragu Foucaulta govoriti o »modernom subjektu« ako je prosvjetiteljstvo samo fascinantna povijest sistematskoga ludila modernosti?
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- SCI-EXP, SSCI i/ili A&HCI