Naslov
Kairska geniza: izvor za mediteransku povijest, kulturu i religiju
(Kairo Genizah as a Source for Mediterranean History, Culture and Religion)

Autori
Brandl, Naida Mihal

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Simpozij IX. Mediteranski korijeni filozofije: Program i knjižica sažetaka / - Split : Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, 2015, 52-55

Skup
IX. Mediteranski korijeni filozofije

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 09.04.2015. - 11.04.2015

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Kairska geniza ; Židovi ; Mediteran ; povijest ; filozofija ; religija
(Kairo genizah ; Jews ; Meditterranean ; history ; philosophy ; religion)

Sažetak
Geniza (גניזה) je privremeno odlagalište za dokumente na hebrejskom jeziku, u kojima se spominje Božje ime te se ne smiju baciti, a prije njihovog propisnog pokapanja. Genize se uglavnom nalaze na tavanu, ili u podrumu sinagoge. U njima se često pohranjuje i čitav niz nereligijskih dokumenata, kao npr. pisma ili pravni dokumenti, jer često počinju spominjanjem Božjeg imena, ali i čitav niz ostalih dokumenata i tekstova, te dokumenti na ostalim židovskim jezicima, pisanim hebrejskim pismom (jidiš, judeo-španjolski, judeo-arapski ili judeo-perzijski). Genize tako postaju vrijedan povijesni izvor, ne samo za povijest religijskih tekstova, već i za društvenu i ekonomsku povijest. Najpoznatija geniza, ona kairska, nalazi se u sinagogi Ben Ezra u Fostatu (stari Kairo). Godine 882. Židovi kupuju i renoviraju uništenu koptsku crkvu Svetog Mihaela, pretvarajući je u sinagogu Ben Ezra. U jednoj od njenih prostorija, židovska je zajednica sakupljala dokumente, datirane od druge polovine X. stoljeća do kraja XIX. stoljeća. Kairska geniza je otkrivena je 1896. godine obogativši povijesnu znanost obiljem dokumenata neprocjenjive vrijednosti, koji su nanovo napisali povijest srednjevjekovnog Bliskog istoka i sjeverne Afrike. Naime, kroz mnoga je stoljeća Kairo bio važno gospodarsko, političko i kulturno središte te su, slijedom toga, i kairski Židovi imali vodeću ulogu među židovskim zajednicama u regiji. Ubrzo nakon islamskoga osvajanja Egipta krajem VII. stoljeća, grad Fostat postaje adminstrativno središte zemlje. Kairska geniza sadrži oko 300, 000 fragmenata manuskripata, pisanih uglavnom na hebrejskom, aramejskom i arapskom te je najveća i najraznovrsnija kolekcija srednjovjekovnih manuskripata na svijetu, s obzirom da najvažniji manuskripti potječu iz razdoblja između 950. i 1250. godine. Uz biblijske i talmudske dokumente te kasniju rabinsku literaturu, u Genizi su pronađeni dokumenti, koji pružaju detaljnu sliku ekonomskog i kulturnog života levantskog i sjevernoafričkog Sredozemlja kroz mnoga stoljeća. Ni jedna druga građa ne posjeduje takvu lepezu religijskih i privatnih dokumenata u razdoblju od X. do XIII. stoljeća, kada vladaju fatimidski kalifi (X- XII. st) i ajubidski sultani (XII-XIII. st.) To je razdoblje do otkrića Genize u židovskoj povijesti slabo poznato. Dokumenti opisuju vitalnu ulogu, koju su imali Židovi u ekonomskom i kulturnom životu istočnog Mediterana, kao i dobre odnose Židova i muslimana. Oni uključuju isprave i dokumente židovskih zajednica, zapisnike rabinskih sudova, dokumente o zajmovima, naslovima, oporuke, dokumente o dugovanjima, bračne ugovore i privatna pisma. Otkriveno je i preko 200 prethodno nepoznatih pjesama Jehude Halevija (o. 1080-1145), no možda najvažniji pronađeni dokumenti pripadaju rabinu Mošeu ben Maimonu (Rambam/Majmonides, 1135- 1204), najvećem srednjovjekovnom židovskom filozofu i liječniku. Geniza sadrži preko 30 njegovih radova, uključujući i komentare na neke traktate iz Mišne i određeni broj njegovih pisama. Prije ovog otkrića, pronađeno je samo nekoliko redaka originalnih Rambamovih zapisa. Mnogi dokumenti iz Genize postali su jedinstven povijesni izvor za istočni Mediteran te sjevernu Afriku, opskrbljujući važnim informacijama ne samo židovske, već i kršćanske i muslimanske znanstvenike.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest, Religijske znanosti (interdisciplinarno polje)

POVEZANOST RADA