Pregled bibliografske jedinice broj: 759444
Utjecaj rastrošbe na trajnost zasjeka u mekoj stijeni
Utjecaj rastrošbe na trajnost zasjeka u mekoj stijeni, 2015., doktorska disertacija, Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije, Split
CROSBI ID: 759444 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj rastrošbe na trajnost zasjeka u mekoj stijeni
(The Influence of Weathering on Durability of Cuts in Soft Rock Mass)
Autori
Vlastelica, Goran
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije
Mjesto
Split
Datum
24.04
Godina
2015
Stranica
197
Mentor
Miščević, Predrag
Ključne riječi
rastrošba; trajnost; lapor; meka stijena; zasjek; spektrometrija; TLS; modeliranje
(weathering; durability; marl; soft rock; cut; slope; spectrometry; TLS; modelling)
Sažetak
Na primjeru lapora kao gradiva s područja Dalmacije i zasjeka kao primjera geotehničkog zahvata u prirodi, sagledani su osnovni procesi koji dovode do pojave rastrošbe, ali i posljedice iste koje se u konačnici manifestiraju in situ. Upotrebom klasičnih laboratorijskih tehnika mehanike stijena, uz nadopune, izmjene i reinterpretaciju kriterija, provedeno je sustavno istraživanje utvrđivanja podložnosti gradiva rastrošbi. Istraživanje je provedeno na intaktnim uzorcima, ali i na uzorcima pri različitim fazama laboratorijski oponašane rastrošbe. Pritom su uočene određene manjkavosti uvriježenih klasifikacija, te su predložene izmjene i dodaci. Rezultati su izraženi putem indeksa trajnosti i parametara posmične čvrstoće pri različitim fazama degradacije gradiva uslijed rastrošbe. Osim klasičnih laboratorijskih tehnika upotrebljene su i dosad neuvriježene tehnike temeljene na VIS-NIR spektrometriji. Prvi rezultati pokazuju da je moguće detektirati ključne mineraloške komponente ovog tipa gradiva, ali još važnije i na mogućnost procjene podložnosti rastrošbi. Nadalje, izvršen je niz opažanja zasjeka na 14 pilot lokacija koristeći TLS za kreiranje 3D modela morfologije zasjeka. Istraživanje je provedeno za različite vremenske korake i broj opažanja, pritom omogućujući definiranje prosječnih stopa erozije zasjeka u ovom tipu gradiva, kao osnove za izradu prognoznih i povratnih analiza. Na koncu su provjereni poznati matematički modeli razvoja erozije na zasjecima te su predložene smjernice za korištenje.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Građevinarstvo
Napomena
Doktorska disertacija proglašena je najboljim doktorskim radom u području građevinarstva u 2015. od strane Hrvatskog saveza građevinskih inženjera. http://www.casopis- gradjevinar.hr/assets/Uploads/JCE-67-2015-12-9- Nagradjeni.pdf