Pregled bibliografske jedinice broj: 759334
Što još možemo naučiti o akutnom skrotumu?!
Što još možemo naučiti o akutnom skrotumu?! // Paediatria Croatica, Supplement
Zagreb, 2015. str. 119-127 (pozvano predavanje, nije recenziran, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 759334 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Što još možemo naučiti o akutnom skrotumu?!
(What else can we learn about acute acrotum?!)
Autori
Župančić, Božidar ; Lesjak, Nikica ; Župančić, Vera ; Gliha, Andro ; Petračić, Ivan ; Pašalić, Ivan ; Bašković, Marko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Paediatria Croatica, Supplement
/ - Zagreb, 2015, 119-127
Skup
Hrvatska proljetna pedijatrijska škola
Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 20.04.2015. - 24.04.2015
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
djeca; akutni skrotum; torzija testisa; torzija testikularnog privjeska; epididimitis
(children; acute scrotum; testicular torsion; torsion of testicular appendage; epididymitis)
Sažetak
Cilj: Cilj ovog članka je prikazati metode i rezultate liječenja djece sa sindromom akutnog skrotuma u razdoblju od 2009. do 2014. godine koja su hospitalizirana u Klinici za dječju kirurgiju Klinike za dječje bolesti Zagreb. Metode: Retrospektivno smo analizirali podatke iz bolničkog informacijskog sustava i medicinske dokumentacije. U studiju su uključeni svi hospitalizirani bolesnici neovisno o konzervativnoj ili operacijskoj metodi liječenja. Rezultati: U razdoblju od početka 2009. do kraja 2014. godine na Kliniku su primljena 563 pacijenta s dijagnozom akutnog skrotuma. Kod 397 (70, 52%) djece postavljena je dijagnoza torzije testikularnog privjeska, kod 102 (18, 12%) djece torzija testisa, kod 40 (7, 10%) djece radilo se o epididimitisu dok je 24 (4, 26%) djece opservirano radi nejasnih bolova u skrotumu ili liječeno zbog rijetkih uzroka akutnog skrotuma među koje ubrajamo hematoskrotum, piokelu te akutni skrotum u sklopu sistemskog vaskulitisa. Zaključci: Unatoč današnjoj mogućnosti dijagnostike akutnog skrotuma, anamneza i kirurški pregled su i dalje ključni u donošenju odluke o kirurškom postupku. Ultrazvučna i laboratorijska dijagnostika pomoćni su alati tijekom obrade bolesnika s kliničkom slikom akutnog skrotuma, no ne nužno i odlučujući. Hitna kirurška eksploracija akutnog skrotuma istovremeno je i dijagnostička i terapijska metoda.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Zagreb,
KBC Split,
Klinika za dječje bolesti
