Pregled bibliografske jedinice broj: 759259
Istraživanje šteta od divljih svinja na području Karlovačke županije
Istraživanje šteta od divljih svinja na području Karlovačke županije // Zbornik priopćenja 7. Slovenski lovski dan: Škoda od divjadi
Ljubljana: Lovska zveza Slovenije, 2015. str. 9-10 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 759259 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Istraživanje šteta od divljih svinja na području Karlovačke županije
(Research on damages caused by wild boar in the Karlovac County)
Autori
Andrić, Nebojša ; Florijančić, Tihomir ; Bošković, Ivica ; Ozimec, Siniša
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Zbornik priopćenja 7. Slovenski lovski dan: Škoda od divjadi
/ - Ljubljana : Lovska zveza Slovenije, 2015, 9-10
Skup
7. Slovenski lovski dan: Škoda od divjadi
Mjesto i datum
Gornja Radgona, Slovenija, 18.04.2015
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
štete ; divlja svinja ; kukuruz ; hibrid
(damages ; wild boar ; maize ; hybrod)
Sažetak
Tijekom proteklih dvadesetak godina prisutan je trend porasta brojnosti divljih svinja (Sus scrofa) u lovištima Republike Hrvatske. Tako je odstrjel u 1993. godini iznosio 3.607 grla, u 2003. 8.452 grla (porast za 234 %), dok je u 2011. godini odstrijeljeno 21.871 grlo, što je 600 % više u odnosu na 1993. godinu. Stanišni uvjeti i način gospodarenja na području Hrvatske omogućuju gospodarenje matičnim fondom od 19.000 grla i godišnji odstrjel od 17.500 grla. Cilj istraživanja bio je utvrditi intenzitet i dinamiku nastanka štete koju divlja svinja čini na poljoprivrednim površinama. Istraživanje je provedeno u Karlovačkoj županiji u lovištu brdskog tipa „Petrova Gora“ i lovištu nizinskog tipa „Pokupski Bazen“. Tijekom 2013. godine postavljene su pokusne plohe koje su u propisanim agrotehničkim rokovima zasijane različitim hibridima kukuruza. Utvrđeno je da divlje svinje tek zasijano sjeme vade redom na cijeloj pokusnoj plohi neovisno o hibridu kukuruza. Statistički značajne razlike u nastanku štete te izboru i preferanciji određenih hibrida utvrđene su polovinom kolovoza u fenofazi mliječno voštane zriobe. Kod hibrida koji su zasijani na istoj parceli šteta je bila različita i dok je na hibridu Simao iznosila 95 % na hibridu KWS 2376 iznosila je manje od 10 %. U lovištu brdskog tipa značajnija šteta na pojedinim hibridima nastala je desetak dana kasnije nego u ravničarskim lovištu. Utvrđeno je da divlje svinje na istoj pokusnoj plohi najprije unište usjev jednog hibrida i zatim prelaze na drugi hibrid kukuruza ovisno o fazi mliječno voštane zriobe i udjelu pojedinih hranjivih sastojaka. Početkom rujna, prije faze sazrijevanja kukuruza divlje svinje su uništile i pojele sav zasijani kukuruz na obje pokusne plohe. Rezultati istraživanja ukazuju na izraženu sklonost i preferanciju divljih svinja ka određenom hibridu kukuruza. Kao moguću mjeru smanjenja šteta na poljoprivrednim površinama predlaže se zasijavanje određenih hibrida kukuruza u remize daleko od poljoprivrednih površina kako bi se životinje privukle i zadržavale na poželjnom području, a daleko od komercijalnih nasada merkantilnog kukuruza. Poljoprivrednicima se preporučuje da siju one hibride koje svinje najmanje diraju odnosno uopće ne diraju dokle god u lovištu ima preferiranih hibrida kukuruza
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek