Pregled bibliografske jedinice broj: 758991
Energije disocijacije veza u alkoholima
Energije disocijacije veza u alkoholima, 2015., diplomski rad, diplomski, Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti, Mostar, BiH
CROSBI ID: 758991 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Energije disocijacije veza u alkoholima
(Bond Dissociation Energies of Alcohols)
Autori
Grebenar, Jelena
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti
Mjesto
Mostar, BiH
Datum
01.04
Godina
2015
Stranica
35
Mentor
Barić, Danijela
Ključne riječi
energije disocijacije veze ; alkoholi ; teorija funkcionala gustoće ; supstituentski efekt
(bond dissociation energies ; alcohols ; density functional theory ; substituent effects)
Sažetak
Kvantno-kemijskim pristupom određivane su energije homolitičke i heterolitičke disocijacije (BDE) C-H i O-H veza u odabranim alkoholima. Kao standardna metoda izbora korištena je kompozitna G3(MP2)-RAD za manji set modelnih molekula, budući da ona pokazuje dobro slaganje s eksperimentalnim rezultatima, a zatim su u odnosu na nju testirana tri teorijska modela zasnovana na teoriji funkcionala gustoće (DFT), da bi se odredila njihova pouzdanost pri računanju BDE. Najbolje slaganje s G3(MP2)-RAD metodom dala je M062X/6- 311+G(3df, 2p)//B3LYP/6-31G(d) razina teorije, pa je ona odabrana za računalni opis preostalih molekula. Kod jednostavnih alifatskih alkohola kao i kod poliola, ispostavilo se da je BDE za homolitičko cijepanje O-H veze veća od odgovarajućih energija za cijepanje C-H veza, i to za 30 do 50 kJ mol-1. Stabilnost radikala ugljika raste u nizu primarni-sekundarni- tercijarni, tj. atomi ugljika bliži centru molekule imaju niže vrijednosti BDE, dok je kod kisika trend obrnut. Kod aromatskog alkohola fenola, cijepanje C-H veze manje je povoljno u odnosu na homolitičku disocijaciju O-H veze, zbog narušavanja aromatičnosti. Pri određivanju energija heterolitičke disocijacije, fenol se pokazao kao najkiseliji među ispitivanim alkoholima. Supstituentski efekt (fluor, nitro- i amino-skupina) djelovao je tako da su kod alifatskih alkohola fluor i nitro-skupina izazvali povećanje kiselosti, a amino-skupina smanjenje, zahvaljujući induktivnom djelovanju. Kod fenola je došlo do međuigre između induktivnog i rezonantnog efekta, koji djeluju u suprotnom smjeru u smislu utjecaja na kiselost.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kemija
POVEZANOST RADA
Projekti:
HRZZ-IP-2013-11-8238 - Računalna rješenja u bioznanostima: Značaj savitljivosti molekula (CompSoLS-MolFlex) (Matthew Smith, David, HRZZ - 2013-11) ( CroRIS)
Ustanove:
Institut "Ruđer Bošković", Zagreb
Profili:
Danijela Barić
(mentor)