Naslov
Predviđaju li ličnost i ciljne orijentacije motivaciju za odabir učiteljske profesije?
(Do personality dimensions and achievement goals predict motivation to teach?)

Autori
Jugović, Ivana ; Marušić, Iris

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
2. DANI OBRAZOVNIH ZNANOSTI “Uloga istraživanja u obrazovnim promjenama” / Marušić, Iris - Zagreb : Institut za društvena istraživanja, 2014, 34-35

ISBN
978-953-6218-62-2

Skup
2. Dani obrazovnih znanosti

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 16.10.2014. - 17.10.2014

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
ličnost; ciljne orijentacije; motivacija za odabir učiteljske profesije; studentice učiteljskih studija
(personality; achievement goals; motivation to choose a teaching career; student teachers)

Sažetak
Istraživanja motivacije za odabir profesije učitelja posljednje se desetljeće sve češće oslanjaju na teorijski model Watt i Richardsona (2007). Prema ovom modelu, ključne odrednice izbora učiteljske profesije su intrinzična, društvena i osobna utilitarna motivacija, percepcija vlastitih sposobnosti za poučavanje, te prošla iskustva s učenjem i poučavanjem i utjecaj okoline da se odabere ova profesija. Model također obuhvaća zadovoljstvo odabirom učiteljske profesije i odabir učiteljske profesije kao karijere drugog izbora te percepcije zahtjevnosti, ali i pogodnosti učiteljskog posla. Cilj ovog rada bio je ispitati odnos osobina ličnosti i ciljnih orijentacija s elementima motivacije za izbor učiteljske profesije, te njihovu ulogu u objašnjenju navedene motivacije. U istraživanju je sudjelovalo 374 studenata/ica prve godine učiteljskih fakulteta s tri hrvatska sveučilišta. Motivacija za odabir učiteljske profesije ispitana je Upitnikom faktora koji utječu na izbor učiteljske profesije koji se sastoji od tri dijela s ukupno 18 subskala (Watt i Richardson, 2007). Osim ovog upitnika, primijenjeni su također Big Five Inventory (BFI ; John & Srivastava, 1999) koji ispituje pet faktora ličnosti (ekstraverzija, ugodnost, savjesnost, neuroticizam i otvorenost prema iskustvu) te Skala ciljnih orijentacija (Elliot i McGregor, 2001) koja ispituje četiri ciljne orijentacije (odustajanje od učenja, izbjegavanje neuspjeha, orijentacija ka učenju i orijentacija prema rezultatu). Hijerarhijskom regresijskom analizom pokazalo se da ličnost i ciljne orijentacije imaju značajan udjel u objašnjenju varijance gotovo svih komponenata motivacije za odabir učiteljske profesije, a najviše u slučaju društvene utilitarne motivacije, intrinzične vrijednosti poučavanja te uvjerenja o vlastitoj sposobnosti za poučavanje. Najvažniju ulogu u objašnjenju varijance pojedinih motivacijskih komponenti igraju osobine ličnosti ekstraverzija, savjesnost i ugodnost, te ciljna orijentacija ka učenju. Pri tome ugodnost i ciljne orijentacije ka učenju najbolje predviđaju društvenu utilitarnu motivaciju koja uključuje želju za povećanjem društvene jednakosti i davanjem društvenog doprinosa kroz rad s djecom. Intrinzičnu motivaciju za poučavanje, te veći stupanj zadovoljstva svojim izborom profesije više iskazuju studenti/ice koji su ekstravertirani i ugodni te orijentirani na učenje. Ekstravertirani i na učenje orijentirani studenti/ice smatraju se sposobnijima za učiteljsku profesiju, a ona je karijera drugog izbora onima koji su manje savjesni i manje ugodni. Ovi rezultati upućuju na povezanost širih osobina ličnosti kao dispozicija ka određenom ponašanju, te akademskih orijentacija ka ciljevima učenja s motivacijom za budući učiteljski poziv.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA