Naslov
Kvaliteta života starijeg stanovništva na hrvatskim otocima
(Quality of Life of the Elderly Population on Croatian Islands)

Autori
Podgorelec, Sonja ; Klempić Bogadi, Sanja

Izvornik
Gerontologija (0354-415X) 41 (2014), 2; 108-126

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
otoci ; Hrvatska ; starije stanovništvo ; kvaliteta života
(islands ; Croatia ; elderly population ; quality of life)

Sažetak
Desetljeća nepovoljnih gospodarskih kretanja i periferni položaj otoka potaknuli su iseljavanje, koje je značajno demografski i društveno utjecalo na otočne zajednice i način njihova života. Od veljače do svibnja 2011. na šibenskim otocima provedeno je istraživanje o promjenama u načinu života malih otočnih zajednica u posljednjih pedesetak godina. U radu se iznose rezultati istraživanja koja se bave procjenom kvalitete života starijega otočnog stanovništva. Uzorkom su obuhvaćena 122 stanovnika starih 60 i više godina na Zlarinu, Prviću, Krapnju, Kaprijama i Žirju. Riječ je o površinski malim otocima s malim brojem stanovnika na kojima prevladava starije stanovništvo, od kojih je većina svoje radne godine provela živeći i radeći izvan otoka te se po umirovljenju odlučila vratiti. Brojna su istraživanja potvrdila da su zdravlje i materijalna sigurnost temeljne dimenzije pri procjeni kvalitete života starijih ljudi. Stoga su i u ovom radu zdravstveno stanje i funkcionalni status te materijalno stanje analizirani kao objektivne dimenzije kvalitete života starijih otočana, a sigurnost i osamljenost kao s njima blisko isprepletene subjektivne dimenzije. Temeljni nalazi istraživanja potvrđuju da premda su objektivni uvjeti (dostupnost zdravstvene zaštite, lijekova i organizirane skrbi za starije u njihovu domu ili u institucijama za zbrinjavanje starih i nemoćnih na otocima) lošiji od onih na kopnu, subjektivna ocjena zadovoljstva zdravljem i funkcionalnim sposobnostima ispitanika relativno je visoka. Materijalno stanje starijih otočana mjereno prihodom i kvalitetom stanovanja razlikuje se s obzirom na njihovu dob, pri čemu je najsiromašnija skupina najstarijih otočana (80+), među kojima je i najviše jednočlanih kućanstava. Veličina kućanstva bitan je faktor koji, uz visinu prihoda, u starosti određuje doživljaj sigurnosti i osamljenosti pojedinca. Usprkos društvenim promjenama, osjećaj povezanosti i međusobna bliskost članova otočnih zajednica i dalje su snažno prisutni, pa većina starijih ispitanika osjeća pripadnost zajednici u kojoj živi i prihvaćenost u njoj.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija, Geografija

POVEZANOST RADA