Naslov
Gospodarenje sa trčkom (Perdix perdix) u okolici Zagreba
(The management of partridges (Perdix perdix) in the Zagreb area)

Autori
Tomljanović, Kristijan ; Grubešić, Marijan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Uzgoj divljači i zaštita biološke raznolikosti / Florijančić, Tihomir ; Ozimec, Saša - Vinkovci, 2015, 13-13

ISBN
978-953-7871-43-7

Skup
Uzgoj divljači i zaštita biološke raznolikosti - Vučedolska golubica - poljska jarebica

Mjesto i datum
Vukovar, Hrvatska, 15.04.2015

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
trčka (Perdix perdix); lovište; gospodarenje; stanište; repopulacija
(partridge (Perdix perdix); hunting ground; management; habitat; repopulation)

Sažetak
Okolica Zagreba uključuje područje Zagrebačke županije i grada Zagreba. Na tom prostoru ustanovljeno je sveukupno 71 županijskih lovišta, 11 lovišta grada Zagreba i 14 državnih lovišta površine od 327.000 ha. Od ukupno 96 lovišta, tijekom posljednjih desetak godina trčka je evidentirana u svega 20 lovišta ili 21%. Prosječan godišnji matični fond na tom području iznosi oko 500 kljunova uz prirast od 350 i odstrel 100 kljunova. Iako je područje grada Zagreba i Zagrebačke županije stanišno prihvatljivo za pridolazak i prirodni uzgoj trčke, trend koji se bilježi posljednjih godina je negativan. U brojnim lovištima gdje je trčka kroz prošlost evidentirana danas je nema. Istraživanjima se pokušalo determinirati glavne faktore i razloge nestanka pa je tako vršeno utvrđivanje strukture površina uz ispuštanje i markiranje umjetno uzgojenih ptica (Grubešić i sur. 2007), ispuštanje i telemetrijsko praćenje umjetno uzgojenih ptica (Tomljanović i sur. 2013), praćenje stanja predatora i determinacija limitirajućih faktora pridolaska. Dosadašnjim istraživanjima utvrđeno je i determinirano nekoliko ključnih faktora koji uvjetuju smanjivanje brojnosti. U prvom redu dolazi do okrupnjavanja poljoprivrednih kultura i sjetve monokultura čime se u dijelu godine dobivaju izvrsna staništa za trčku, međutim istovremeno nakon uklanjanaja žitarica to isto stanište trenutno postaje uvjetno nepovoljno. Zapuštanjem dijela poljoprivrednih površina i njihovim prelaskom u jedan od sukcesivnih stadija klimazonalnih listaća također dolazi do gubitka povoljnih staništa. Depopulacija sela i smanjivanje učešća povrtlarskih kultura te stočarstva, također doprinosi gubitku povoljnih staništa. Telemetrijskim praćenjem ustanovljeno je kako trčke stradavaju od dlakavih i pernatih predatora. Dok je interes za lov sitnih dlakavih predatora sve manji, na pernate predatore se direktnim lovnogospodarskim mjerama uopće ne može utjecati. Repopulacija staništa pticama iz umjetnog uzgoja nemoguća je bez dobre pripreme staništa, prvenstveno zasijavanjem prikladnih kultura, melioracije livada i pašnjaka te prvenstveno redukciju brojnosti dlakavih i pernatih predatora, te stalnim praćenjem i nadzorom lovišta. Obzirom da je fazan uzgojno jači a i manje zahtjevan, u novije vrijeme većina lovoovlaštenika gospodarske mjere usmjerava upravo uzoju i ispuštanju fazana što je dodatna otegotna okolnost za repopulaciju trčke u lovišta središnje hrvatske.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA