ࡱ> 46-./0123)`$bjbj .({{5&     OOO84PS4&}T:T"TYYZZ Z$_hR! ZZZZZ  YY7ZR< Y YZ*D  JY|T h fOQB n&$M0}LJJ ZZZZZZZZZZ}ZZZZ4&4&4&D(xN4&4&4&xN48D|D    Prof. dr. sc. Edita ulinovi-Herc, redovita profesorica Pravnog fakulteta u Rijeci Dr. sc. Antonija Zubovi, viaa asistentica Pravnog fakulteta u Rijeci MODALITETI PRODAJE DIONICA IZ PORTFELJA REPUBLIKE HRVATSKE  AKTUALNOSTI U PRIMJENI( Suvremeni trendovi u dr~avama lanicama Europske unije i u Republici Hrvatskoj ukazuju na trend prodaje dionica iz dr~avnog portfelja. U provedbi prodaje pojavljuju se razli ita pitanja: od odabira prikladnog modaliteta prodaje do postizanja najbolje prodajne cijene. Kako EU pod povealom prati odabire li dr~ava modalitet prodaje u skladu s pravom o dr~avnim potporama i slobodom kretanja kapitala, pred autorice se postavilo pitanje na koji na in zaatititi nacionalne interese prilikom prodaje, pogotovo ako se radi o druatvima od strateakog interesa za Republiku Hrvatsku. Autorice su ustanovile da je u hrvatskom pravu predvieno sedam modaliteta prodaje, od kojih neki dozvoljavaju daljnje modeliranje uvjeta. Pri izboru pojedinog modaliteta, potrebno je voditi ra una o Vodi u kojega je donijela Komisija, odnosno ponaaati se u skladu s na elom Market Economy Vendor Principle. U protivnom se dr~ava izla~e opasnosti da navedena prodaja bude smatrana nedopuatenom dr~avnom potporom te bi bio nareen njen povrat. U kontekstu potrebe zaatite nacionalnih interesa, autorice ukazuju na mogunost da se o njima povede ra una pozivom na izuzea od slobode kretanja kapitala, kada se provode postupci privatizacije. U radu se daje prikaz recentne akvizicije Alstoma od strane General Electricsa kojom prigodom je Republika Francuska, donoaenjem posebnog propisa, uspjela zaatititi svoje nacionalne interese. Iako je usvojeno rjeaenje joa uvijek  u sustavu praenja Komisije postavlja se pitanje treba li i Republika Hrvatska ii tim putem. Klju ne rije i: privatizacija, druatva u dr~avnom  vlasniatvu , modaliteti prodaje dionica, privatizacija prodajom dionica na tr~iatu kapitala, zaatita dr~avnih interesa, dr~avna potpora, sloboda kretanja kapitala, Market Economy Vendor Principle, dekret Alstom Uvod Dr~ava kao najvei institucionalni investitor itekako utje e na upravljanje dioni kim druatvima. U danaanje vrijeme dr~ava je u postupku dezinvestiranja, odnosno u provedbi postupaka prodaje dionica iz dr~avnog portfelja. Trend poveanja postupaka privatizacije zamijeen je u svim dr~avama lanicama EU-a. Privatizacija se mo~e provesti na razli ite na ine. Vezano uz modalitete privatizacije istra~ivanja pokazuju da se je naj eae koristila privatizacija prodajom dionica iz dr~avnog portfelja i to kroz modalitet prodaje na tr~iatu kapitala putem javne ponude (IPO). Glavni razlog koji se isti e u prilog ovog oblika prodaje je njegova transparentnost. Ujedno, podatci pokazuju da je najvei broj postupaka privatizacije bio u Francuskoj. Pitanja s kojima se susreu Vlade kod prodaje dionica iz svog portfelja su treba li prodati sve dionice ili samo dio dionica koje dr~i u portfelju, a ato e onda utjecati na ostvarivanje kontrole nad druatvom ije dionice prodaje, zatim pitanje po kojoj cijeni prodati dionice kao i pitanje kome prodati dionice, odnosno mo~e li odlukom o prodaji dionica utjecati na kupca tih dionica. U velikom broju slu ajeva dr~ava je dioni ar u dioni kim druatvima koja se bave djelatnostima koje su vitalne za nacionalni interes, pa u tim postupcima prodaje dr~ava se nalazi u procjepu izmeu nastojanja da zadr~i kontrolu, odnosno da je prepusti samo poznatom i sigurnom investitoru i potrebe da se otuenje dionica izvrai na komercijalno najisplativiji na in, koji mo~da nee biti sukladan  nacionalnim interesima. Pri donoaenju odluke o izboru modaliteta prodaje potrebno je voditi ra una i o troakovima postupka, du~ini trajanja postupka, kao i mogunosti postavljanja uvjeta za kupnju dionica, primjerice zadr~avanje odreenoga postotka zaposlenika, postizanje ili zadr~avanje odreenoga stupnja proizvodnje i dr. U tra~enju najboljega ponuditelja suprotstavljaju se dvije teorije: teorija aukcije (auction theory) i teorija pregovaranja (bargaining theory). Istra~ivanja pokazuju da ako u postupku stjecanja dionica sudjeluju najmanje dva  ozbiljna potencijalna ponuditelja svakako treba odabrati aukciju na koji e se na in postii vee koristi, nego da se pregovara sa samo jednim potencijalnim kupcem. Takoer u postupcima privatizacije treba voditi ra una i o nu~nosti postojanja ekonomskih i politi kih preduvjeta za uspjeano provoenje postupka privatizacije. Navode se etiri primarna ekonomska uvjeta koja moraju biti ispunjena. Prvi je uvjet  zdrav privatni sektor, drugi je uvjet postojanje u inkovite regulatorne strukture, kao trei uvjet se tra~i makroekonomska stabilnost, dok je etvrti uvjet nepostojanje korupcije. Vezano za postojanje politi kih preduvjeta naglaaava se nu~nost postojanja politi ke volje i mogunost izvedivosti privatizacije. Na brojna otvorena pitanja u postupcima privatizacije ukazuje i novopokrenuti postupak revizije Smjernica korporativnog upravljanja u javnom sektoru OECD-a, koje su donesene 2005. godine (The OECD Guidelines on Corporate Governance of State-Owned Enterprises, 2005) i koji je trenutno u tijeku. Regulatorni okvir RH Smjernice za upravljanje imovinom u vlasniatvu RH odreene su Strategijom upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasniatvu RH za razdoblje od 2013. do 2017. godine, gdje se u uvodu izri ito navodi da je cilj Strategije osigurati da imovina RH bude u slu~bi gospodarskog rasta te zaatite nacionalnih interesa. Vezano uz polo~aj dr~ave kao lana dioni kog druatva, Strategijom je propisana du~nost dr~ave doprinositi dugoro nom rastu i razvoju trgova kih druatava u kojima ima dionice. Strategijom su definirana i na ela upravljanja dr~avnom imovinom. Tako je izri ito propisano da je dr~ava du~na pridr~avati se na ela javnosti, na ela predvidljivosti, na ela u inkovitosti te na ela odgovornosti. Sukladno Strategiji postojei portfelj trgova kih druatava u kojima dr~ava ima udjele ili dionice, organiziran je u sljedee grupe: a) trgova ka druatva od strateakog i razvojnog zna enja u kojima RH dr~i 50 % i viae dionica, unutar kojih se razlikuju strateaka trgova ka druatva i pravne osobe koje prihode ostvaruju upotrebom javnih ovlasti te u kojima dr~ava sudjeluje u odreivanju cijene proizvoda i usluga te trgova ka druatva od razvojnog zna enja u kojima RH ima veinski udio, b) trgova ka druatva ije dionice kotiraju na ureenom tr~iatu kapitala, a u kojima RH dr~i manje od 50 % dionica te c) ostala trgova ka druatva u kojima dr~ava ima manje od 20 % dionica. Vezano uz privatizaciju, valja istaknuti da se za trgova ka druatva od posebnog interesa u kojima Republika Hrvatska ima veinski udio, Strategijom predvia restrukturiranje, privatizacija ili prodaja te izlazak na tr~iate kapitala. Za trgova ka druatva od posebnog interesa u kojima Republika Hrvatska ima vlasniatvo manje od 50 % i ije dionice kotiraju na ureenom tr~iatu kapitala, Strategijom je predviena mogua i daljnja prodaja, ali i eventualno kupnja od treih. U pogledu druatava u kojima RH ima viae od 10 % dionica, a dionice kotiraju na burzi i druatvo posluje s dobiti, predvieno je uvratenje u skupinu druatava od razvojnog zna enja u kojima RH ima veinski udio. Za dionice ostalih trgova kih druatava predviena je prodaja, darovanje ili uvratenje u fond rizi noga kapitala u roku od dvije godine. Iznimku predstavljaju strateaka trgova ka druatva i pravne osobe koje prihode ostvaruju upotrebom javnih ovlasti te u kojima dr~ava sudjeluje u odreivanju cijene proizvoda i usluga, za koje privatizacija nije predviena, osim ako bi to bilo propisano posebnim zakonom. Strategija se poziva na smjernice korporativnog upravljanja u javnom sektoru OECD-a (The OECD Guidelines on Corporate Governance of State  Owned Enterprises, 2005) koje govore o postupanju prema na elu dobroga gospodara. Za razliku od Strategije kojom se odreuju srednjoro ni ciljevi i smjernice upravljanja i raspolaganja dr~avnom imovinom, Planom upravljanja imovinom u vlasniatvu RH odreuju se kratkoro ni ciljevi i smjernice upravljanja dr~avnom imovinom. Planom upravljanja imovinom u vlasniatvu RH za 2015. godinu predvien je daljnji nastavak privatizacije trgova kih druatava, osim dijela trgova kih druatava koja su od strateakog zna enja, ime se planiraju dovraiti nedovraeni procesi privatizacije. Upravljanje i raspolaganje dionicama koji ine dr~avnu imovinu ureeno je Zakonom o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasniatvu RH. Temeljem odredbe l. 44. Zakona, Vlada RH je donijela Uredbu o na inu prodaje dionica i poslovnih udjela kojom se pobli~e ureuje na in prodaje dionica i poslovnih udjela, na in odreivanja po etne cijene dionica i poslovnih udjela pri prodaji te postupak prodaje i uvjeti odabira ponuda u postupcima prodaje dionica i poslovnih udjela trgova kih druatava u vlasniatvu RH i dionica i poslovnih udjela trgova kih druatava iji su imatelj pravne osobe kojima je osniva  RH. Modaliteti prodaje dionica iz portfelja RH Sukladno odredbi l. 40. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasniatvu RH te odredbi l. 2. Uredbe, prodaju dionica iz portfelja RH mo~e se provesti na sedam na ina: javnom ponudom, javnim nadmetanjem, javnim prikupljanjem ponuda, ponudom dionica na ureenom tr~iatu kapitala, prihvatom ponude u postupku preuzimanja dioni kih druatava, istiskivanjem manjinskih dioni ara te neposrednom prodajom. Prodaju je ujedno izri ito dopuateno provesti i kombinacijom viae navedenih na ina prodaje ( l. 40. st. 17. Zakona i l. 2. st. 2. Uredbe). Bez obzira na odabrani modalitet prodaje dionica, prije samoga raspolaganja dionicama, CERP je du~an izvraiti procjenu vrijednosti trgova kog druatva. On to iznimno nee morati u initi ako se dionicama trgova kog druatva trgovalo na ureenom tr~iatu u posljednjih 12 mjeseci koji prethode donoaenju odluke o prodaji ( l. 4. st. 3. Uredbe). Meutim, ve daljnja odredba odreuje da CERP mo~e koristiti navedenu iznimku samo ako volumen trgovanja na ureenom tr~iatu u navedenom periodu iznosi minimalno 5 % ukupno izdanih dionica trgova kog druatva. U tom slu aju po etna cijena dionica je prosje na cijena ponderirana volumenom trgovanja, ostvarena na ureenom tr~iatu u zadnjih aest mjeseci koji prethode donoaenju odluke o prodaji, s iznimkom odreivanja cijene kod prodaje dionica na ureenom tr~iatu kapitala kada se ona odreuje prema posebnim odredbama. Kada CERP nije u mogunosti procijeniti vrijednost trgova kog druatva, primjerice zbog nedostatka relevantne dokumentacije, po etna cijena za prodaju dionica bit e jednaka nominalnoj vrijednosti dionica ( l. 6. st. 3. Uredbe). Prodaja dionica iz portfelja RH javnom ponudom Javna ponuda dionica provodi se kao javni poziv na kupnju upuen neodreenom ili odreenom krugu osoba, prema unaprijed objavljenim uvjetima u skladu s odredbama ZTK-a, a koje se odnose na ponudu vrijednosnih papira javnosti ( l. 40. st. 2. Zakona i l. 8. Uredbe). ZTK u l. 343. st. 1. t. 5. definira javnu ponudu kao svaku obavijest koja je dana u bilo kojem obliku i uporabom bilo kojeg sredstva, koja sadr~i dovoljno informacija o uvjetima ponude i o ponuenim vrijednosnim papirima na na in da se ulagatelj mo~e odlu iti na kupnju odnosno upis tih vrijednosnih papira. Sukladno odredbi l. 9. Uredbe, a koja je u skladu s odredbom l. 348. ZTK, CERP je du~an za provedbu javne ponude anga~irati ovlaatenu osobu koja mora imati ovlaatenje HANFE za obavljanje investicijskih usluga provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu ili bez obveze otkupa. Meutim, temeljem izri ite odredbe Uredbe, CERP mo~e u izboru ovlaatene osobe za provoenje javne ponude dati prednost ovlaatenoj osobi koja je radila procjenu vrijednosti odnosno analizu financijskog, pravnog i organizacijskog polo~aja druatva, pod uvjetom da udovoljava uvjetima za obavljanje investicijskih usluga provedbe ponude odnosno prodaje financijskih instrumenata ( l. 9. st. 2. Uredbe). Kao posebno pitanje na koje se valja osvrnuti u postupku izbora modaliteta prodaje dionica je pitanje ponudbene cijene dionica. Sukladno l. 10. Uredbe, Plan provedbe javne ponude mora sadr~avati, izmeu ostaloga, i podatak o ponudbenoj cijeni dionica bilo u vidu cjenovnog raspona ili jedinstvene cijene. CERP temeljem Plana provedbe javne ponude donosi odluku o javnoj ponudi u kojoj e biti odreeni parametri javne ponude uklju ujui i ponudbenu cijenu dionica. ZTK izri ito obvezuje ponuditelja na objavu prospekta kao uvjet dopuatenosti javne ponude ( l. 349. ZTK-a), a koji se mo~e objaviti tek po odobrenju HANFE. Uloga prospekta sastoji se u tome da temeljem cjelovite i to ne informacije potencijalni ulagatelj mo~e objektivno procijeniti izglede i rizike ulaganja te na temelju toga donijeti odluku o ulaganju svoga kapitala u dioni ko druatvo. Obveza izrade prospekta druatva ije se dionice prodaju javnom ponudom nametnuta je ovlaatenoj osobi koju je izabrao CERP, a koja je osim prospekta du~na izraditi i Plan provedbe javne ponude na temelju kojega CERP donosi odluku o javnoj ponudi kojom e biti odreeni svi parametri javne ponude. Zahtjev za odobrenje prospekta mo~e podnijeti izdavatelj, odnosno ponuditelj ( l. 369. ZTK-a). HANFA je du~na u roku od deset radnih dana od zaprimanja urednog zahtjeva donijeti odluku i o odluci izvijestiti podnositelja zahtjeva. Prospekt je valjan dvanaest mjeseci od dana njegova odobrenja, pod uvjetom da je dopunjen novim informacijama o izdavatelju i vrijednosnim papirima koji e biti ponueni javnosti. Prospekt se mora objaviti najkasnije do po etka ponude na na in odreen l. 374. ZTK-a. Valja istaknuti da izdavatelj ili osoba odgovorna za izradu prospekta koja objavljuje prospekt mora prospekt objaviti i u elektroni kom obliku. Ujedno, svaki oglas u vezi s javnom ponudom mora sadr~avati naznaku da je prospekt objavljen ili da e biti objavljen te naznaku mjesta i na ina na koji ulagatelji mogu pribaviti prospekt ( l. 378. st. 2. ZTK-a). Zasebno pitanje koje se pojavljuje je nastanak novih injenica nakon odobrenja prospekta. Rije  je o injenicama koje mogu utjecati na procjenu vrijednosnih papira i donoaenje odluke o njihovoj kupnji. Ovo pitanje ureeno je l. 16. Direktive o prospektu koji je prenesen u hrvatsko zakonodavstvo odredbom l. 379. ZTK-a. Kod prodaje dionica iz portfelja RH javnom ponudom posebno se valja osvrnuti na pitanje odgovornosti iz prospekta. l. 359. ZTK-a izri ito nabraja osobe koje su odgovorne za to nost i potpunost informacija u prospektu. To su izdavatelj i njegovi lanovi uprave i nadzornog odbora, odnosno upravnog odbora. Kako se pri javnoj ponudi vrijednosnih papira u pravilu pojavljuju i druge osobe osim izdavatelja, zakonodavac propisuje i njihovu odgovornost. To su osobe koje javnu ponudu plasiraju u javnosti, dakle ponuditelj ili podnositelj zahtjeva za uvrtenje. Zatim kao odgovorna osoba pojavljuje se jamac u svezi s izdavanjem, kad je to primjenjivo. Ujedno, odgovarat e i osobe koje preuzmu odgovornost za to nost i potpunost informacija u prospektu ili dijelovima prospekta. To mogu biti stru njaci raznih profila, primjerice revizori, odvjetnici i sl. Dakle, kod koriatenja ovog modaliteta prodaje dionica iz portfelja RH za potpunost i to nost informacija sadr~anih u prospektu odgovarat e i ovlaatena osoba koju je izabrao CERP, a koja je izradila prospekt. Po zavraetku provedbe javne ponude ovlaatena osoba je du~na u roku od 30 dana od zavraetka, izraditi izvjeataj o provedenoj javnoj ponudi koji e sadr~avati opis provedenog postupka, troakovnik, analizu potra~nje dionica i alokaciju dionica. Ukoliko javna ponuda ne bi uspjela, donosi se odluka o novoj javnoj ponudi odnosno promjeni na ina raspolaganja. Prodaja dionica iz portfelja RH javnim nadmetanjem Vezano uz prodaju dionica javnim nadmetanjem valja istaknuti da u Zakonu i Uredbi izri ito stoji da se kroz ovaj modalitet prodaje prodaju dionice trgova kih druatava koje u temeljnom kapitalu druatva predstavljaju udio manji od 50 % i kojima se nije trgovalo na ureenom tr~iatu kapitala u posljednja 24 mjeseca prije donoaenja odluke o prodaji ( l. 40. st. 3. Zakona i l. 14. Uredbe). Meutim, ako bi dr~ava dr~ala dionice trgova kih druatava koje u temeljnom kapitalu predstavljaju udio iznad 50 % i takve bi se dionice mogle prodavati javnim nadmetanjem ako ta druatva imaju temeljni kapital manji od 750.00,00 kn i pod uvjetom da se dionicama druatva nije trgovalo na ureenom tr~iatu kapitala u posljednja 24 mjeseca prije donoaenja odluke o prodaji. Javno nadmetanje organizira i provodi CERP, koji je ovlaaten radi odreivanja po etne cijene za prodaju dionica anga~irati ovlaatenu osobu. Prodaja dionica iz portfelja RH javnim nadmetanjem provodi se u dva kruga, gdje se u prvom krugu utvruje interes za kupnju dionica, dok se u drugom krugu pozivaju na kupnju i nadmetanje samo osobe koje su CERP-u u prvom krugu iskazale interes za kupnju dionica i dostavile pismo namjere za kupnju ( l. 16. st. 2. i 3. Uredbe).  Nadle~nost za donoaenje odluke o po etnoj cijeni, uvjetima i na inu organizacije postupka javnog nadmetanja ovisi o nominalnoj vrijednosti dionica. Ako je nominalna vrijednost dionica do jedan milijun kuna odluku je nadle~an donijeti ravnatelj CERP-a. Meutim, ako je nominalna vrijednost dionica vea od jedan milijun kuna odluku donosi upravno vijee CERP-a, na prijedlog ravnatelja CERP-a. Ako se prodaju dionice druatva od posebnog interesa za RH odluku donosi Vlada RH na prijedlog DUUDI-ja ( l. 7. Uredbe). U potonjem slu aju nije relevantna nominalna vrijednost dionica kao kriterij za utvrivanje nadle~nosti za donoaenje navedene odluke. Uredba izri ito propisuje da se ugovor o prodaji i prijenosu dionica sklapa s najboljim ponuditeljem, a to je onaj ponuditelj koji u nadmetanju prihvati najviau iskli nu cijenu. Najbolji je ponuditelj du~an sklopiti ugovor o prodaji i prijenosu dionica u roku od osam dana od dana odr~avanja javnog nadmetanja. Ako bi najbolji ponuditelj odustao od sklapanja ugovora ili ako ne bi platio ugovorenu kupovnu cijenu u roku, najboljim ponuditeljem smatrat e se ponuditelj koji je prihvatio sljedeu najviau iskli nu cijenu. Ako bi i on odustao od sklapanja ugovora ili ne bi platio ugovorenu kupovnu cijenu u roku, organizirat e se novo javno nadmetanje. Ako nije iskazan interes za dionice ponuene na javnom nadmetanju, Uredba predvia mogunost organiziranja novog javnog nadmetanja po diskontiranoj cijeni ili donoaenje odluka o promjeni na ina raspolaganja ( l. 29. Uredbe). Prodaja dionica iz portfelja RH javnim prikupljanjem ponuda Prodaja dionica iz portfelja RH javnim prikupljanjem ponuda kao modalitet prodaje dopuatena je za dionice druatva koje u temeljnom kapitalu druatva predstavljaju udio vei od 50 % i za druatva kod kojih je taj udio manji od 50 %. Meutim, u potonjem slu aju tra~i se da je rije  o druatvu od posebnog i strateakog interesa za RH. Kao i kod postupka prodaje javnim nadmetanjem, postupak javnog prikupljanja ponuda organizira i provodi CERP, koji je ovlaaten radi odreivanja po etne cijene za prodaju dionica anga~irati ovlaatenu osobu. Javno prikupljanje ponuda provodi se u dva kruga, na na in da se u prvom krugu utvruje interes za kupnju dionica, dok se u drugom krugu pozivaju na kupnju samo one osobe koje su iskazale interes za kupnju dionica i dostavile pismo namjere za kupnju ( l. 32. Uredbe). Postupak javnog prikupljanja ponuda zapo inje objavom poziva za iskazivanje interesa za kupnju dionica nakon ega se utvruje lista svih pristiglih pisama namjere te se donosi odluka o po etnoj cijeni i provedbi postupka javnog prikupljanja obvezujuih ponuda za potencijalne ponuditelje koji su dostavili pismo namjere za kupnju dionica. Potencijalni investitori pozivaju se na dostavu obvezujue ponude za kupnju dionica pisanim putem u roku od 15 dana od dana donoaenja odluke o prodaji dionica druatva javnim prikupljanjem ponuda. Uredba sadr~i odredbe o obvezi prilaganja ponudbenog jamstva koje mo~e biti u vidu ponudbene bankarske garancije na iznos odreen odlukom o po etnoj cijeni ili uplate nov anog iznosa na ra un CERP-a. Valja istaknuti da potencijalni investitori u postupku prodaje dionica javnim prikupljanjem ponuda imaju pravo izvraiti dubinsko snimanje druatva ije se dionice prodaju (due dilligence). Oni to mogu u initi tek nakon otkupa ponudbene dokumentacije. Cijena, na in i rok za otkup ponudbene dokumentacije odreuju se u pisanom pozivu za dostavu obvezujue ponude. Kako bi se sa uvala povjerljivost podataka o druatvu ije se dionice prodaju u postupku javnog prikupljanja ponuda, ponuditelj je du~an potpisati Izjavu o povjerljivosti podataka. Ugovor o prodaji i prijenosu dionica sklapa se s najboljim ponuditeljem, a kojim se prema izri itoj odredbi Uredbe smatra onaj ponuditelj koji je ponudio najviau cijenu i ispunio ostale uvjete natje aja ( l. 39. st. 1. Uredbe). Ugovor se sklapa najkasnije u roku od 60 dana od dana donoaenja odluke o odabiru najboljeg ponuditelja koji je onda du~an u roku od 30 dana od dana sklapanja ugovora platiti kupovnu cijenu jednokratno. Ako bi najbolji ponuditelj odustao od svoje ponude ili ako ne bi uplatio kupovnu cijenu u ugovorenom roku, naplatit e mu se ponudbeno jamstvo. Ukoliko nije iskazan interes za kupnju dionica ponuenih javnim pozivom, Uredba predvia mogunost raspisivanja novog javnog poziva ili donoaenje odluka o promjeni na ina raspolaganja ( l. 42. Uredbe). Prodaja dionica iz portfelja RH ponudom dionica na ureenom tr~iatu kapitala Prodaja dionica ponudom na ureenom tr~iatu kapitala mo~e se koristiti kao modalitet prodaje i kada dr~ava dr~i manje, ali i viae od 50 % udjela u temeljnom kapitalu dioni kog druatva. Meutim, potrebno je razlikovati uvjete koji se primjenjuju kod prodaje dionica ponudom na ureenom tr~iatu kapitala kada dr~ava dr~i manje od 50 % dionica, od onih koji se primjenjuju kada dr~ava dr~i viae od 50 % dionica druatva. U prvom slu aju, dakle kada dr~ava dr~i dionice na koje otpada manje od 50 % udjela u temeljnom kapitalu za primjenu ovoga modaliteta propisan je samo jedan uvjet, a to je da se dionicama toga druatva trgovalo na ureenom tr~iatu u posljednja 24 mjeseca prije donoaenja odluke o prodaji. U drugom slu aju, dakle kada dr~ava dr~i viae od 50 % udjela u temeljnom kapitalu druatva, uvjeti su puno stro~e propisani. U tom slu aju, za koriatenje ovoga modaliteta prodaje tra~i se da se dionicama toga druatva trgovalo na ureenom tr~iatu kapitala posljednja tri mjeseca prije donoaenja odluke o prodaji te da se tom prodajom udio RH u temeljnom kapitalu druatva ne smanji ispod praga od 50 %, odnosno 75 %. Dakle, u ovom su slu aju propisana dva uvjeta. Prvi je uvjet vezan za trgovanje dionicama na ureenom tr~iatu kapitala, dok se drugim uvjetom zadire u postotak dionica koje RH mo~e prodati koriatenjem ovoga modaliteta prodaje. Novelom Uredbe koja je stupila na snagu 31. svibnja 2014. godine definirani su na ini na koje CERP mo~e prodavati dionice na ureenom tr~iatu. On to mo~e u initi na dva na ina: putem trgovine unutar knjige ponuda, u modalitetu redovite trgovine i/ili u modalitetu dra~be te putem trgovine izvan knjige ponuda, kroz blok-transakcije ili putem javne dra~be. Ti oblici prodaje ureeni su Pravilima Zagreba ke burze (u daljnjem tekstu: Pravila ZSE), s obzirom na to da je Zagreba ka burza du~na i ovlaatena urediti  vrste i na ine trgovanja temeljem l. 294. st. 3. t. 3. ZTK-a. l. 169. Pravila ZSE razlikuje dvije osnovne vrste trgovina, onu unutar knjige ponuda i onu izvan knjige ponuda. Prema l. 170. Pravila ZSE, trgovina unutar knjige ponuda mo~e biti u modalitetu redovite trgovine i u modalitetu dra~be, dok prema l. 171. Pravila ZSE trgovina izvan knjige ponuda mo~e biti blok-transakcija ili javna dra~ba. Prodaja dionica u modalitetu redovite trgovine provodi se u dvije etape, ija trajanja odreuje Burza. Prva je etapa predotvaranje, dok je druga etapa kontinuirana trgovina (s dra~bama uravnote~enja). Svrha je etape predotvaranja, utvrivanje ato realnije i reprezentativnije cijene odreenoga financijskog instrumenta u trgovinskom danu ( l. 175. Pravila ZSE). Tijekom predotvaranja lanovi unose ponude u trgovinski sustav, a transakcije se sklapaju na kraju predotvaranja po jedinstvenoj cijeni  cijeni otvaranja. Ponude koje se ne izvrae u etapi predotvaranja ostaju u trgovinskom sustavu. Nakon otvaranja kontinuirane trgovine lanovima je omoguen neprestan unos novih ponuda, odnosno povla enje ili mijenjanje postojeih ponuda. U etapi kontinuirane trgovine trgovinski sustav neprekidno usporeuje unesene ponude i kada je to mogue automatski spaja ponude u transakcije, sukladno njihovu redoslijedu u knjizi ponuda ( l. 180. Pravila ZSE). U modalitetu dra~be transakcije se sklapaju putem postupka istovjetnoga postupku predotvaranja. Prodaja dionica putem blok-transakcija ureena je l. 233.-235. Pravila ZSE. Blok-transakcija mo~e se sklopiti izmeu dva lana Burze ili jednoga lana Burze. Sukladno izri itoj odredbi blok-transakcije mogu se sklopiti po cijenama koje su izvan ograni enja promjene cijene i ograni enja unosa cijene u ponudi. Blok-transakcija sklapa se razmjenom poruka putem trgovinskog sustava. Kod blok-transakcija, svi elementi moraju biti poznati unaprijed. Iako se cijena kod bloka ne formira na tr~iatu niti prikupljanjem viae ponuda, provedba blok-transakcije u ovom posebnom slu aju ipak je odreena po etnom cijenom koju nazna uje ve i Uredba. Meutim, kod odreivanja po etne cijene Uredba pravi razliku kada se dionicama trgovalo u posljednja tri mjeseca koji prethode donoaenju odluke o prodaji u odnosu na slu aj kada se dionicama nije trgovalo u tom razdoblju. U prvom slu aju, dakle kada se dionicama trgovalo u posljednja tri mjeseca koji prethode donoaenju odluke o prodaji po etna cijena je zadnja prosje na dnevna cijena na ureenom tr~iatu objavljena na web stranicama Zagreba ke burze prije davanja naloga ovlaatenom investicijskom druatvu. Dalje, Uredba predvia mogunost korekcije cijene koja se mo~e initi svakih pet trgovinskih dana ako se u tom roku ne ostvari prodaja po utvrenoj po etnoj cijeni. Valja naglasiti da se korekcija vrai spuatanjem cijene sukladno ponudi i potra~nji na tr~iatu, ali ne viae od po 3 % do kona ne prodaje ili promjene na ina raspolaganja. U drugom slu aju, dakle kada se dionicama nije trgovalo u posljednja tri mjeseca koji prethode donoaenju odluke, po etna cijena je zadnja poznata prosje na dnevna cijena na ureenom tr~iatu objavljena na web stranicama Zagreba ke burze prije davanja naloga ovlaatenom investicijskom druatvu. I u ovom slu aju Uredba predvia mogunost korekcije cijene svakih pet trgovinskih dana ako se u tom roku ne bi ostvarila prodaja po utvrenoj po etnoj cijeni. Meutim, u ovom se slu aju mo~e vraiti korekcija cijene na ni~e, ali ne viae od po 6 % do kona ne prodaje ili promjene na ina raspolaganja. I u jednom i u drugom slu aju odluku o po etnoj cijeni dionica koje se prodaju na ureenom tr~iatu kapitala donosi ravnatelj CERP-a ili upravno vijee CERP-a, odnosno Vlada RH na prijedlog DUUDI-ja ovisno o nominalnoj vrijednosti dionica, odnosno radi li se o druatvu od posebnog interesa za RH. Kako blok-transakcije ne podlije~u obvezi pred-transparentnosti, podatci u blok-transakciji dostupni su isklju ivo stranama koje u njoj sudjeluju, sve dok se transakcija ne izvrai. Nakon izvraenja podatci o transakciji postaju dostupni svim korisnicima sustava i javno se objavljuju. Trgovinski priru nik govori o tome da je temeljem l. 234. st. 2. Pravila ZSE, Burza ovlaatena odrediti minimalnu veli inu i druge parametre blok-transakcija odreenim financijskim instrumentima. Tako navodi da je blok-transakcija dogovorena privatno, a sklopljena putem trgovinskog sustava Burze. Minimalna veli ina blok-transakcija za dionice iznosi 2.000.000,00 kn. Zbog velikoga bloka, ovaj oblik prodaje prikladan je samo za velike investitore poput mirovinskih fondova i drugih kvalificiranih ulagatelja. Kako prodaju putem blok-transakcija obavlja investicijsko druatvo, ono upravlja cijelim procesom prodaje, pa iako se ovaj oblik trgovanja odvija na tr~iatu, on na tr~iatu nije oglaaen, ato ograni ava krug moguih ponua a. Nedostatak transparentnosti ovog oblika trgovanja potvruje odluka regulatora. HANFA je na sjednici Upravnog vijea odr~anoj 7. o~ujka 2014. godine donijela Rjeaenje kojim je Zagreba koj burzi na njezin zahtjev, temeljem l. 334. st. 2. ZTK-a odobrila izuzee od obveze transparentnosti prije trgovanja iz l. 333. st. 3. ZTK-a, za blok-transakcije dionicama i obveznicama na ureenom tr~iatu. Drugi modalitet prodaje izvan knjige naloga - javna dra~ba, ureena je u l. 236.-251. Pravila ZSE. Temeljem izri ite odredbe, javna dra~ba je postupak koji se odvija putem trgovinskog sustava u kojemu ponuditelj pod unaprijed odreenim uvjetima daje ponudu na sklapanje ugovora kojim stje e, daje ili prenosi vlasniatvo ili neko drugo pravo nad predmetom ili predmetima dra~be, a sudionici dra~be se, sukladno pravilima dra~be, meusobno nadmeu za prihvaanje te ponude. Javna se dra~ba za razliku od blok-transakcija odvija putem trgovinskog sustava pa time jam i pristup svim prikladnim dra~bovateljima pod istim dra~bovnim uvjetima. Pravila ZSE omoguavaju i selekciju sudionika dra~be. Sudionici dra~be mogu biti sve osobe koje propisima RH ili unaprijed odreenim uvjetima javne dra~be nisu izri ito isklju ene. To zna i da se uvjetima dra~be mogu za pristup dra~bovanju postavljati odreeni uvjeti koji se ti u dra~bovatelja. Dakle, u postupku javne dra~be dopuateno je unaprijed propisati uvjete za stjecanje dionica kao i definirati osobe koje mogu sudjelovati u postupku dra~be. Utoliko je ovaj oblik prodaje povoljniji za izdavatelja jer omoguava definiranje uvjeta za sudjelovanje na javnoj dra~bi. Za razliku od blok-transakcija, javna dra~ba je dogaaj koji je unaprijed oglaaen pa je time i poznat investicijskoj javnosti. To sa stajaliata prodavatelja svakako poveava mogui krug kupaca, a time i njihovo natjecanje za bolju cijenu. Dan odr~avanja javne dra~be odreuje se oglasom naru itelja iji su sastavni dio parametri dra~be. Oglas kojim se najavljuje javna dra~ba mora biti objavljen u najmanje jednim dnevnim novinama dostupnima na cijelomu podru ju RH najmanje sedam dana prije dana odr~avanja dra~be. Burza takoer mora objaviti oglas na svojim internetskim stranicama. lan koji zastupa potencijalnoga kupca u razdoblju unosa ponuda na kupnju unosi ponude uz odreene Pravilima definirane parametre. Ako bi po etna cijena bila viaa od dra~bovnog koraka, lan koji zastupa potencijalnog kupca mora u postupku dra~bovanja unijeti ponudu ija cijena odgovara najmanje po etnoj cijeni dra~bovanja ili po etnoj cijeni uveanoj za iznos dra~bovnog koraka ili njegovom viaekratniku. Ako bi lan u postupku dra~bovanja unio cijenu ni~u od po etne, du~an je tu ponudu izmijeniti. `to se ti e odabira najboljeg ponua a, Pravila ZSE sadr~e izri itu odredbu prema kojoj najbolju ponudu odabire trgovinski sustav Burze na na in da se ponuda na prodaju zatvori s najpovoljnijom ponudom na kupnju ( l. 248. Pravila ZSE). Na taj na in se onemoguava pristranost ili pogodovanje odreenih sudionika dra~be. O rezultatima javne dra~be ili o njenom eventualnom neuspjehu Burza obavjeatava lanove i javnost putem svojih internetskih stranica. Temeljem izri ite odredbe Pravila ZSE Burza je ovlaatena, radi ispunjenja obveza po pravnim poslovima sklopljenima u postupku javne dra~be, zatra~iti od lanova koji zastupaju sudionike u javnoj dra~bi da kod Burze polo~e sredstva osiguranja koje odredi Burza u dogovoru s naru iteljem. Iz naprijed navedenog proizlazi da je javna dra~ba transparentniji modalitet trgovanja jer unaprijed obavjeatava investicijsku javnost koja se mo~e natjecati pod istim dra~bovnim uvjetima. Najbolju ponudu odabire sam trgovinski sustav, pa je u tom smislu neutralna, i nepogodujua za ikoga. Pristup trgovanju putem blok-transakcija rezerviran je samo za one ulagatelje koji su spremni otkupiti blok u vrijednosti dva milijuna kuna, a prodaja se odvija izmeu lanova Burze. Zakonom i Uredbom izri ito je propisano da CERP izla~e dionice druatva na ureeno tr~iate kapitala putem ovlaatenog investicijskog druatva kojega izabire na temelju javno objavljenog natje aja. Ovlaateno investicijsko druatvo prodaje dionice na ureenom tr~iatu kapitala sukladno uvjetima i nalozima CERP-a te je du~no nakon realizacije prodaje dionica dostaviti CERP-u izvjeae o prodaji ( l. 40. st. 11. i 12. Zakona i l. 43. st. 5. i 6. Uredbe). Prodaja dionica iz portfelja RH prihvatom ponude u postupku preuzimanja dioni kih druatava Preuzimanje je postupak koji ima za cilj stjecanje kontrole nad dioni kim druatvom. Valja istaknuti da e osoba koja stekne kontrolu nad druatvom imati kontrolu nad donoaenjem klju nih odluka u poslovanju druatva, a to e se ujedno odraziti i na interese ne samo drugih dioni ara koji tu kontrolu nemaju, ve i na interese aireg kruga osoba, interese zaposlenika, dobavlja a, kreditora, klijenata, interese lokalne zajednice kao i gospodarstva u cjelini. Dioni ar koji stekne kontrolu nad druatvom zna ajno utje e na polo~aj ostalih dioni ara u druatvu, koji kao manjinski dioni ari, zaslu~uju odgovarajuu zaatitu. Istaknutu je namjeru zakonodavac preto io u odredbe Zakona o preuzimanju dioni kih druatava (dalje u tekstu: ZPDD) koji, izmeu ostaloga, atiti manjinske dioni are na na in da potencijalnom stjecatelju kontrole namee obvezu objavljivanja ponude za preuzimanje u trenutku stjecanja odreenoga postotka glasa kih prava u druatvu, ime se manjinskim dioni arima daje mogunost  izlaska iz druatva pod puno povoljnijim uvjetima. Hrvatski se zakonodavac opredijelio za prag od 25 % dionica s pravom glasa, ijim prelaskom nastaje obveza objavljivanja ponude za preuzimanje. Objaanjenje zaato je izabran prag od 25 % dionica s pravom glasa, tvorci Zakona o postupku preuzimanja dioni kih druatava nalaze u tvrdnji da raspolaganje s viae od 25 % glasova u glavnoj skupatini dioni koga druatva otvara mogunost blokade, odnosno zaustavljanja donoaenja nekih bitnih odluka toga organa druatva. Smatramo da je rije  o prenisko odreenom pragu budui da ti glasovi sami po sebi nisu dovoljni da bi njihov nositelj mogao stvarno kontrolirati druatvo. Ako dioni ar ne dr~i dionice kojima prelazi kontrolni prag, a namjerava stei kontrolu nad druatvom on mo~e objaviti dobrovoljnu ponudu za preuzimanje. U tom e slu aju o namjeri objavljivanja ponude biti du~an dostaviti obavijest HANFI, ciljnom druatvu te ponudu bez odgode objaviti. RH kao dioni ar ciljnoga druatva mo~e prihvatiti ponudu i na takav na in prodati dionice koje dr~i u svom portfelju. Odluku o prihvatu ponude, sukladno l. 46. st. 2. Uredbe, donosi ravnatelj CERP-a ako je nominalna vrijednost dionica do uklju ivo jedan milijun kuna ili upravno vijee CERP-a ako je nominalna vrijednost vea od jedan milijun kuna, odnosno Vlada RH na prijedlog DUUDI-ja ako je rije  o prodaji dionica druatva od posebnog interesa za RH. Prodaja dionica iz portfelja RH istiskivanjem manjinskih dioni ara Zakon u l. 40. st. 14. te Uredba u l. 47. kao na in prodaje dionica iz portfelja RH predviaju prijenos dionica u postupku istiskivanja manjinskih dioni ara sukladno odredbama ZTD-a. ZTD u l. 300.f.  300.k. sadr~i odredbe o pravu prijenosa dionica manjinskih dioni ara (squeeze out). Sukladno l. 300.f. ZTD-a glavna skupatina mo~e na zahtjev dioni ara koji ima dionice koje se odnose na najmanje 95 % temeljnog kapitala druatva (glavnog dioni ara) donijeti odluku na temelju koje mu se prenose dionice manjinskih dioni ara uz plaanje primjerene otpremnine u novcu. Budui da zakon u konkretnom slu aju ne propisuje posebnu veinu za donoaenje ove odluke na glavnoj skupatini ona odluku donosi obi nom veinom glasova. Statutom bi se mogla propisati vea veina ili ispunjenje dodatnih pretpostavki. Posebno se valja osvrnuti na obvezu glavnog dioni ara isplatiti manjinskim dioni arima primjerenu otpremninu u novcu. Zna ajno je da, prema odredbama ZTD-a, visinu primjerene otpremnine odreuje sam glavni dioni ar koji pri tom mora uzeti u obzir prilike druatva u vrijeme donoaenja odluke glavne skupatine, a za ato su mu uprava druatva odnosno izvrani direktori ako je druatvo prihvatilo monisti ki ustroj, du~ni dati na uvid svu potrebnu dokumentaciju i pru~iti potrebna objaanjenja. Temeljem ovlaatenja iz Uredbe CERP je ovlaaten radi ocjene primjerenosti iznosa otpremnine koju je odredio glavni dioni ar anga~irati ovlaatenu osobu primjenjujui na odgovarajui na in odredbe l. 4. i 5. Uredbe, koja je onda du~na izraditi procjenu vrijednosti druatva te dati mialjenje o primjerenosti iznosa otpremnine koju je odredio glavni dioni ar ( l. 47. st. 2. i 3. Uredbe). Temeljem l. 300.g. st. 2. ZTD-a na iznos otpremnine obra unava se kamata u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke uveane za pet postotnih poena za vrijeme od upisa odluke glavne skupatine o prijenosu dionica u sudski registar pa do isplate manjinskim dioni arima. Dalje je propisana obveza glavnog dioni ara predati izjavu banke kojom ona solidarno jam i da e on manjinskim dioni arima isplatiti otpremninu uveanu za pripadajue kamate bez odgaanja po upisu odluke glavne skupatine u sudski registar. Navedenom se odredbom atite manjinski dioni ari. U Zakonu je takoer propisan rok plaanja, a to je bez odgaanja nakon upisa odluke glavne skupatine u sudski registar, ato bi zna ilo da tra~bina dospijeva idui dan nakon upisa odluke u sudski registar. Manjinski su dioni ari ovlaateni postaviti zahtjev za isplatu otpremnine banci i prije nego ato postave zahtjev glavnom dioni aru. Ako glavni dioni ar ne bi dostavio upravi druatva tra~enu izjavu ona ne bi bila du~na sazvati glavnu skupatinu. Ako bi ona ipak sazvala glavnu skupatinu odluka koja bi bila donesena na njoj bila bi pobojna. Sve dionice manjinskih dioni ara prenijet e se glavnom dioni aru u trenutku upisa odluke o prijenosu dionica u sudski registar ( l. 300. j. st. 3. ZTD-a). Sukladno navedenoj odredbi upis je konstitutivnog karaktera. Zakon dalje propisuje da ako su za dionice izdane isprave, u njih se do prijenosa isprava glavnom dioni aru upisuje zahtjev manjinskih dioni ara za isplatom otpremnine. Navedena je odredba unesena u Zakon radi osiguranja da u slu aju daljnjeg prijenosa dionica novi stjecatelj preuzima i obvezu isplate otpremnine. Valja istaknuti da Zakon o upravljanju i raspolaganju dr~avnom imovinom kao i Uredba govore samo o mogunosti koriatenja ovog modaliteta prodaje primjenom odredaba ZTD-a te u svojim odredbama ne spominju mogunost isklju enja manjinskih dioni ara u postupku preuzimanja. ZPDD ureuje pravo prijenosa dionica manjinskih dioni ara (squeeze out) u l. 45. Sukladno izri itoj zakonskoj odredbi na postupak prijenosa dionica manjinskih dioni ara (squeeze out) nakon ponude za preuzimanje ne primjenjuju se odredbe o prijenosu dionica manjinskih dioni ara sadr~ane u ZTD-u. Izmeu isklju enja manjinskih dioni ara prema odredbama ZTD-a i s druge strane prema odredbama ZPDD-a postoje zna ajne razlike. Dok s jedne strane ZTD govori o dr~anju 95 % temeljnog kapitala druatva, ZPDD govori o 95 % dionica s pravom glasa pri emu se dionicama ponuditelja pribrajaju i dionice s pravom glasa osoba koje s njim djeluju zajedni ki. Dalje, isklju enje manjinskih dioni ara primjenom odredaba ZPDD-a mo~e se ostvariti u prekluzivnom roku od tri mjeseca od isteka roka trajanja ponude za preuzimanje. Prema odredbama ZTD-a glavnom se dioni aru prenose sve dionice druatva, dok se kod isklju enja manjinskih dioni ara prema odredbama ZPDD-a ponuditelju prenose dionice s pravom glasa manjinskih dioni ara. Stoga ako u druatvu postoje i povlaatene dionice bez prava glasa one mu se u ovom slu aju nee prenijeti, ve ostaju povlaatenim dioni arima. Zna ajna je i razlika u pogledu naknade (cijene) koju je stjecatelj du~an platiti za stjecanje dionica. Kod isklju enja dioni ara primjenom odredaba ZPDD-a ponuditelj je du~an platiti pravi nu naknadu pod kojom se smatra cijena ponuena u ponudi za preuzimanje uveanu za razliku u cijeni ako ponuditelj ili osoba koja s njim djeluje zajedni ki nakon proteka roka trajanja ponude za preuzimanje stekne dionice ciljnog druatva koje su bile predmet ponude po cijeni koja je viaa od cijene iz ponude. Smatramo da je potrebno proairiti odredbu l. 40. st. 14. Zakona te odredbu l. 47. Uredbe na na in da se kao modalitet prodaje dionica iz portfelja RH predvidi i isklju enje manjinskih dioni ara sukladno odredbama ZPDD-a, ako se taj postupak dogodi nastavno na postupak preuzimanja. Prodaja dionica iz portfelja RH neposrednom prodajom Neposredna prodaja kao modalitet prodaje dionica iz portfelja RH mo~e se koristiti samo ako u postupku javnog nadmetanja i postupku javnog prikupljanja ponuda, CERP nije zaprimio niti jedno pismo interesa na tri uzastopno objavljena javna poziva za iskazivanje interesa za kupnju dionica druatva. Postupak neposredne prodaje je postupak u kojem se potencijalni kupci nadmeu za kupnju ponuenih dionica na na in da se provodi postupak diskontiranja utvrene po etne cijene, takozvanim nadmetanjem prema  dolje sni~enjem po etne cijene uz cjenovni korak nadmetanja ( l. 49. st. 1. Uredbe). U odredbi l. 48. st. 2. Uredbe daje se pravo CERP-u kontaktirati predstavnike druatva ije su dionice predmet prodaje, druge dioni are te zaposlenike druatva ije su dionice predmet prodaje, potencijalne investitore koji su ranije iskazali interes za druatva u srodnoj djelatnosti te po potrebi druge potencijalno zainteresirane radi pokretanja postupka neposredne prodaje. Vezano uz istaknutu odredbu valja se osvrnuti na mogunost koja je dana CERP-u kontaktirati predstavnike druatva ije su dionice predmet prodaje. Postavlja se pitanje ato se misli pod pojmom  predstavnici druatva , odnosno jesu li ovim pojmom obuhvaeni lanovi uprave ili i druge osobe koje su ovlaatene zastupati druatvo, te primjenjuje li se ova odredba i na lanove nadzornog odbora? Valja istaknuti da treba razlikovati zastupanje od predstavljanja. Pojam predstavljanja se u hrvatskom pravu koristi u procesnim propisima kojima se ureuje kaznena i prekraajna odgovornost pravnih osoba. Iako se u odredbi Uredbe ne radi o spretno pravno sro enom terminu, autorice su mialjenja da bi pojam  predstavnici druatva trebalo airoko tuma iti ato bi obuhvaalo sve lanove svih organa u druatvu. Takvo je stajaliate u skladu s namjerom koja se ~eli postii propisanom odredbom, odnosno da se o neposrednoj prodaji obavijesti ato airi krug potencijalnih ulagatelja. Kako bi se odredila po etna cijena za prodaju, CERP e izvraiti procjenu vrijednosti druatva, ali tek nakon ato potencijalni kupci pisanim putem iska~u interes za sudjelovanje u postupku neposredne prodaje. Odluku o po etnoj cijeni, uvjetima i na inu organizacije postupka neposredne prodaje donosi ravnatelj CERP-a ako se prodaju dionice iji su nominalni iznosi do uklju ivo jedan milijun kuna, odnosno upravno vijee CERP-a, na prijedlog ravnatelja CERP-a, ako je nominalna vrijednost dionica vea od jedan milijun kuna. Ako se radi o druatvima koja su druatva od posebnog interesa za RH, odluku donosi Vlada RH na prijedlog DUUDI-ja. Temeljem ovlaatenja iz Uredbe, ravnatelj CERP-a odnosno Upravno vijee CERP-a mogu, kada to ocijene opravdanim, odrediti najni~u cijenu ispod koje se dionice ne mogu prodati u postupku neposredne prodaje. Uredbom su propisani uvjeti za sudjelovanje u postupku neposredne prodaje. Dakle, da bi potencijalni kupci mogli sudjelovati u ovom postupku oni moraju prijaviti svoje sudjelovanje u postupku najkasnije tri dana prije odr~avanja postupka neposredne prodaje te izvraiti uplatu jam evine u iznosu 10 % po etne cijene dionica koja mora biti evidentirana na ra unu CERP-a najkasnije tri dana prije odr~avanja postupka neposredne prodaje ( l. 50. Uredbe). Ugovor o prijenosu i prodaji dionica sklapa se s kupcem koji prihvati najviau iskli nu cijenu. Ako bi viae kupaca istovremeno prihvatilo najviau iskli nu cijenu postupak neposredne prodaje nastavlja se na na in da se s tim kupcima zapo inje postupak poveanja prihvaene iskli ne cijene. Kupac koji prihvati najviau iskli nu cijenu du~an je sklopiti ugovor o prodaji i prijenosu dionica u roku od osam dana od dana odr~avanja postupka neposredne prodaje te platiti kupovnu cijenu jednokratno u roku od tri dana od dana sklapanja ugovora. Ako ne bi doalo do realizacije prodaje koriatenjem modaliteta neposredne prodaje mo~e se organizirati novi postupak neposredne prodaje, ali tek po proteku najmanje tri mjeseca od dana odr~avanja postupka neposredne prodaje ili se mo~e pristupiti promjeni na ina raspolaganja dionicama ( l. 54. Uredbe). Utjecaj propisa o kontroli dr~avnih potpora na odabir modaliteta prodaje dionica iz portfelja RH Pri odabiru modaliteta prodaje za prodaju dionica iz svog portfelja dr~ava mora voditi ra una o kriterijima za dodjelu dopuatenih dr~avnih potpora, odnosno treba paziti da se otuenje dionica iz njezinog portfelja ne dovede u svezu s dr~avnim potporama. l. 107. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (dalje u tekstu: UFEU) propisuje uvjete koje treba ispuniti odreena mjera, i to kumulativno, da bi bila smatrana dr~avnom potporom te na takav na in nespojiva sa zajedni kim tr~iatem. Ti su uvjeti sljedei: 1. da je prednost dana od dr~ave lanice ili kroz dr~avna sredstva u bilo kojem obliku, dakle da se mo~e pripisati dr~avi, 2. da postoji selektivnost, tj. da prednost u~iva samo odreeni poduzetnik ili proizvod, 3. da se davanjem takve prednosti naruaava tr~iano natjecanje ili da postoji opasnost od takvog naruaavanja, 4. da dana prednost utje e na meudr~avnu trgovinu unutar Europske unije. U postupcima koji su voeni pred Komisijom pojam dr~avne potpore airoko je tuma en, a takvo je stajaliate zauzeo i Europski sud. Prihvaeno je stajaliate da pojam dr~avne potpore obuhvaa sve mjere koje na bilo koji na in olakaavaju gospodarski teret, dakle i omoguavaju uatedu, koju bi ina e, da nema takve mjere, morao podnijeti korisnik potpore. U l. 107. st. 2. i 3. UFEU-a propisane su iznimke kojima su odreene kategorije potpora spojive, odnosno mogu se proglasiti spojivima sa zajedni kim tr~iatem. Meutim, treba imati na umu da se radi o iznimkama koje treba tuma iti restriktivno. Kod prodaje dionica iz dr~avnoga portfelja postavlja se pitanje mo~e li se odreena potpora ocijeniti kao neizravna dr~avna potpora kupcu ili trgova kom druatvu ije su dionice predmet prodaje. Sukladno odredbama UFEU-a ako Komisija posumnja da je neki postupak privatizacije proveden na na in da uklju uje nedopuatenu dr~avnu potporu, ona mo~e otvoriti, tzv. istra~ni postupak pa ako utvrdi da je rije  o potpori mo~e narediti povrat dr~avne potpore. Na ela kojih bi se dr~ava trebala pridr~avati u odbiru konkretnog oblika prodaje dionica sadr~ana su u Vodi u koji omoguava provedbu financiranja, restrukturiranja i privatizacije dr~avnih poduzea na na in koji je sukladan pravu koje ureuje dr~avne potpore - Guidance Paper on state aid-compliant financing, restructuring and privatisation of State-owned enterprises (dalje u tekstu: Vodi ). Iako taj dokument ne predstavlja slu~beno stajaliate Komisije niti je obvezujui pravni akt, on je koristan za svaku dr~avu lanicu koja provodi proces privatizacije trgova kih druatava u kojima dr~i dionice, jer govori o tome koje postupke i mjere treba izbjegavati pri prodaji, kako pojedina mjera dr~ave ne bi poslije doala pod  udar Komisije i bila proglaaena nedopuatenom dr~avnom potporom. U dijelu u kojem se posebno osvre na privatizaciju poduzea u dr~avnom vlasniatvu, tzv. state owned enterprises (u daljnjem tekstu: SOE), Vodi  isti e da je uobi ajeno tr~iano ponaaanje benchmark koji se primjenjuje da bi se moglo procijeniti ponaaanje dr~ava pri sklapanju trgova kih transakcija. Da bi dr~ava u procesima pokazala da ne koristi dr~avne potpore mora se osigurati da se ti procesi odvijaju pod tr~ianim uvjetima (on market terms) i bez pogodovanja (no advantage) kupaca ili pak samog trgova kog druatva koje je predmet prodaje. Ako dr~ava djeluje kao prodavatelj, a ato e biti ako prodaje dionice iz svog portfelja, tada je mjerodavan Market Economy Vendor Principle (MEVP). Polazi se od pretpostavke da privatni prodavatelj koji ~eli prodati svoje trgova ko druatvo nastoji za njega postii najbolju moguu cijenu i to bez postavljanja uvjeta koji bi mogli dovesti do pada te cijene. Kada se prodaje imovina druatva u dr~avnom vlasniatvu, dr~ava lanica, da bi otklonila sumnju u postojanje dr~avne potpore, mora na elno djelovati kao prodavatelj koji posluje prema istim tr~ianim principima (market economy vendor). On ~eli maksimizirati prihode, odnosno minimalizirati troakove/gubitke te prodaje. Ako se dr~ava lanica ponaaa druk ije, privatizacija mo~e ukazivati na koriatenje dr~avnih sredstava kojima e se pogodovati ili kupac ili trgova ko druatvo koje je predmet prodaje. Komisija je u svom 23. Izvjeau o politici tr~ianog natjecanja dala naznake na koji na in ona tuma i uvjete koje je potrebno ispuniti da bi se smatralo da se dr~ava lanica ponaaa kao Market Economy Vendor u procesima privatizacije. Kada se privatizacija provodi putem IPO-a ili prodajom dionica na burzi postoji opa pretpostavka da se prodaja obavlja prema tr~ianim uvjetima, jer e prodajna cijena biti tr~iana cijena, pa ne postoji obveza dr~ave lanice notificirati tu prodaju Komisiji (unaprijed). Posebno se razrauju uvjeti koje treba ispuniti prodaja neposrednom pogodbom, dakle izvan burze. Kod ovog modaliteta prodaje, da bi se isklju ilo postojanje nedopuatene dr~avne potpore, kumulativno moraju biti ispunjeni sljedei uvjeti: ponuda mora biti stavljena svim osobama, transparentna i bez uvjeta, druatvo odnosno imovina moraju biti prodani onom ponuditelju koji ponudi najviau cijenu i ponuditelji moraju imati dovoljno vremena i informacija za donoaenje odluke o kupnji. Ako navedeni uvjeti nisu ispunjeni postupak privatizacije mora se notificirati Komisiji. To se svakako mora u initi u slu ajevima prodaje nakon pregovora s jednim potencijalnim kupcem ili odreenim brojem odabranih ponuditelja, zatim prodaje kod koje je doalo do otpisa potra~ivanja od strane dr~ave, drugog druatva u dr~avnom  vlasniatvu ili tijela javne vlasti kao i prodaje koja je vezana uz konverziju potra~ivanja u kapital ili kod poveanja temeljnoga kapitala te prodaje pod uvjetima koji nisu uobi ajeni u istim ili sli nim transakcijama izmeu osoba privatnoga prava. Meutim, zaklju no se isti e da niti u jednom slu aju ne smije biti diskriminacije budueg kupca dionica (ili druge imovine) na nacionalnoj osnovi. Vodi  nudi savjet (istaknuto kao u izvorniku):  In order to minimize the risk that state aid is present privatisations should be carried out  when possible  by sale in the stock exchange. In the alternative, the preffered method is a competitive tender that is open, transparent and unconditional, where the highest bidder gets the assets /company.  Razraujui dalje uvjete koje je potrebno ispuniti kada se prodaja obavlja (javnim) nadmetanjem (competitive tender), Vodi  isti e potrebu da je prodaja dobro oglaaena, u razumno dugom roku, u nacionalnom tisku i ostalim prikladnim publikacijama, a ako se ~ele privui investitori koji posluju na razini Europske unije tada i u publikacijama koje imaju meunarodnu cirkulaciju. Natje aj treba u initi dostupnim i agentima koji mogu upoznati s njime svoje klijente na EU razini ili aire. Ono ato je otvoreno pitanje je mogu li se javnoj dra~bi dodati takvi uvjeti dra~be koji e zaatititi izdavatelja koji ima zna enje trgova kog druatva od posebnog interesa za RH, na na in da se zaatiti njegov gospodarski supstrat s jedne strane, a da se s druge ne dovede u pitanje market economy vendor principle. Pravila ZSE dopuataju ponuditelju da u postupku javne dra~be propiae uvjete za stjecanje dionica. Izri ito u l. 236. st. 1. Pravila ZSE stoji da  & ponuditelj pod unaprijed odreenim uvjetima daje ponudu na sklapanje ugovora&  . U l. 238. Pravila ZSE gdje se odreuju sudionici dra~be stoji  & ili unaprijed odreenim uvjetima javne dra~be nisu izri ito isklju ene. Dakle, o dispoziciji prodavatelja, u ovom slu aju RH, e ovisiti sadr~aj uvjeta pod kojima e se sudionici dra~be meusobno nadmetati za prihvaanje stavljene ponude. Za izdavatelja bi svakako bilo korisno da se u dra~bovne uvjete mogu staviti uvjeti zadr~avanja djelatnosti, zadr~avanje zaposlenih u nekom roku i sli ni uvjeti. No pri dodavanju tih uvjeta valja biti vrlo oprezan kako ne bi doali pod udar Komisije da je privatizacija  uvjetna i da nije u skladu s na elom market vendor. Kod prodaje dionica temeljem prikupljanja ponuda (tender) Komisija naglaaava zahtjev bezuvjetnosti u Vodi u. On je ispunjen ako je kupac na elno slobodan kupiti imovinu ili trgova ko druatvo i slobodno je koristiti za svoje potrebe. U skladu s uspostavljenom praksom Komisije koja je utjelovljena u etabliranom case-lawu, dodavanje takvih uvjeta prodaji (trgova kog druatva) koje ne bi dodao tr~iani operater, opravdava sumnju da se radi o dr~avnoj potpori. To zbog toga jer se polazi od pretpostavke da e market economy vendor htjeti prodati trgova ko druatvo po najboljoj moguoj cijeni bez dodavanja uvjeta koji bi doveli do sni~enja te cijene. U slu aju otvaranja istra~nog postupka kojeg je Komisija ovlaatena provesti, te okolnosti onda treba posebno dokazivati, odnosno opovrgavati. U Vodi u se navodi da se, primjerice mogu dodavati uvjeti koji imaju zadatak isklju iti ponua e iji su motivi spekulativni (autorice smatraju da bi takav zahtjev bio primjerice isklju enje PO Box companies i sl.), odnosno uvjeti koji imaju zadatak osigurati brzo i sigurno plaanje. Uvjeti koji ponuditelju nameu du~nost postupanja u skladu s propisima o zaatiti okoliaa ne smatraju se problemati nima. Meutim, uvjeti poput zabrane promjene sjediata, lokacije proizvodnje, broja zaposlenih, razine ulaganja u istra~ivanje i razvoj i drugih parametara koji se nameu kupcu dovode do toga da bi takva provedba privatizacije trebala biti notificirana Komisiji. S druge strane, mo~e se smatrati da se ponuda uvjetuje (pa onda postoji naznaka da se mo~e raditi o dr~avnoj potpori) ako odstupa od najbolje prakse na na in da umjetno smanji broj potencijalnih ponua a, usmjerava prodaju u korist nekoga od ponua a, ili uvjetuje ponudu slijeenjem iste poslovne strategije. Tako ako se najboljeg ponua a isklju uje (ili onemoguava) da bude odabran kao najbolji samo zbog toga ato ~eli slijediti drugu poslovnu strategiju, takav natje aj ne prolazi test bezuvjetnog. Komisija pri procjeni ne uzima samo u obzir uvjete izri ito navedene u uvjetima natje aja, ve i de facto uvjete. O nekim predmetima prodaje dionica u postupcima privatizacije koje je preispitivala Komisija i Opi sud Komisija je u odluci o privatizaciji Austrian Bank Burgenland naglasila potrebu restriktivne primjene stajaliata da u postupku privatizacije (competitive bidding procedure) mora doi do prihvaanja one ponude koja je najviaa. Primjenjujui MEVP test, koji zahtijeva da se postupak privatizacije provede na temelju otvorene, bezuvjetne i nediskriminatorne ponude najboljem ponuditelju, Komisija je smatrala da Vlada pokrajine Burgenland nije postupila u skladu s navedenim kriterijima kada je prodala Bank Burgenland austrijskoj osiguravajuoj grupaciji GRAWE koja je stavila drugu najbolju ponudu za kupnju te je time zanemarila najviau ponudu koju je stavio austrijsko-ukrajinski konzorcij. Meutim, Komisija je ujedno istaknula dva slu aja u kojima mo~e doi do prihvaanja ponude po ni~oj cijeni. To e biti ako se prodaja ponuditelju koji je ponudio najviau cijenu  ne mo~e ostvariti ( is not realisable ) te kada je opravdano uzimanje u obzir i drugih imbenika, osim ponuene cijene. Austrijske vlasti su tvrdile, izmeu ostaloga, da bi u slu aju prodaje austrijsko-ukrajinskom konzorciju odobrenje transakcije nacionalnog regulatora financijskog tr~iata (Finanzmarktaufsicht, FMA) bilo upitno/dvojbeno. Ujedno, nije bilo jasno bi li konzorcij  zadr~ao Bank Burgenland kao regionalnu banku. Takoer, prodaja konzorciju u sebi je nosila vei rizik ispunjenja danih jamstava (Ausfallhaftung). Presudom od 28. velja e 2012. godine Opi sud (General Court) je potvrdio odluku Komisije te je naglasio da bi primjenom MEVP testa trebalo prihvatiti najviau ponudu neovisno o motivima potencijalnih ponuditelja. Sud je dalje istaknuo da se uvjeti koji nisu sklopljeni prema redovitim tr~ianim uvjetima (regular market-terms), poput  eventualne odgovornosti (Ausfallhaftung) pokrajine Burgenland ne mogu uzeti u obzir kod primjene MEVP testa. Osim kroz prodaju ponuditelju koji je ponudio najviau cijenu u postupku nadmetanja, dr~ave lanice mogu provesti privatizaciju na temelju procjene vrijednosti neovisnih stru njaka. Meutim, Komisija smatra da je procjena stru njaka samo drugi dobar pokazatelj za odreivanje vrijednosti druatva koje se privatizira te zahtijeva prethodnu notifikaciju postupaka privatizacije koja se temelji na stru nim procjenama. U predmetu Automobile Craiova (Odluka Komisije C 46/2007) od ponua a se tra~ilo da  odr~i minimalni prag zaposlenosti , zatim  odreeni postotak ulaganja kao i  stupanj integracije proizvodnje , odnosno da  dosegnu odreeni stupanj proizvodnje . Ti su uvjeti prema mialjenju Komisije uzrokovali pad cijene i odvratile natjecatelje od podnoaenja ponude, a dr~ava je posljedi no izgubila prihod od privatizacije. U odluci Komisije 1999/720/EC, odlu ujui o potporama koje je Njema ka dala trgova kom druatvu Grditzer Stahlwerke, Komisija je zaklju ila da privatizacija trgova kog druatva nije bila bezuvjetna. Zainteresirane strane bile su pozvane da podnesu poslovni plan u kojem su trebale objasniti detaljno obveze koje e preuzeti glede o uvanja (i kreiranja novih) radnih mjesta, buduih ulaganja i financiranja. Komisija je smatrala da je preuzimanje tih dodatnih obveza utjecalo na ispregovaranu prodajnu cijenu. Zaklju eno je da se radilo o nedopuatenoj potpori te je nareeno njezino vraanje. Odabir na ina prodaje sukladno slobodi kretanja kapitala  sudska kontrola i dopuatena izuzea Osim ato dr~ava mo~e privilegirati nekog ponua a ato se mo~e ocijeniti kao nedopuatena dr~avna potpora, postupak prodaje mo~e biti tako koncipiran da ugrozi i slobodu kretanja kapitala. Ona je definirana u l. 63. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Prema njemu, izri ito su zabranjena sva ograni enja kretanja kapitala meu dr~avama lanicama te izmeu dr~ava lanica i treih zemalja. Vezano uz odabir modaliteta prodaje dionica iz dr~avnog portfelja valja se osvrnuti na odredbu l. 65. st. 1.b. UFEU-a, koja bi davala mogunost dr~avama lanicama ograni iti slobodu kretanja kapitala temeljei ograni enje na razlozima koji se definiraju kao javni poredak i javna sigurnost (public policy and public security). Meutim, valja istaknuti da l. 65. st. 3. UFEU-a dodatno propisuje da  mjere i postupci prema l. 65. st. 1.b. i 2. UFEU-a ne smiju biti sredstva arbitrarne diskriminacije (tj. mjere koje su usmjerene na isklju enje to no odreenih investitora) ili u sebi sadr~avati prikriveno ograni enje (disguised restriction). S druge strane, uporiate za ograni enje slobode kretanja kapitala moglo bi se pronai i u l. 346. UFEU-a koji propisuje, tzv. ope izuzetke UFEU-a, a koji su primjenjivi neovisno o kojoj slobodi je rije . Radi se o razlozima nacionalne sigurnosti i obrane. Pored toga postoje izuzetci koje je razvila sudska praksa Europskog suda pravde (ECJ), gdje je kao izuzetak prihvaen i javni interes. Sve su to razlozi koji se smatraju opravdanima (justification) za ograni enje slobode kretanja kapitala. Stoga se u nastavku iznose neki slu ajevi u kojima je utvren taj problem i njegov odnos prema dopuatenim izuzeima. U predmetu Association Eglise de scientologie de Paris and Scientology International Reserves Trust v. The Prime Minister, CJEU je ustanovio da poteakoe u identifikaciji i blokiranju kapitala jednom kada je uaao u dr~avu lanicu mogu u na elu opravdati razli ito tretiranje transakcija izravnih stranih ulaganja (foreign direct investment) koje bi mogle utjecati na javni poredak i javnu sigurnost. U pogledu sustava prethodnog odobrenja (prior administrative approval) CJEU je u predmetima Commission v. Spain i Commission v. Portugal izrijekom odlu io da taj sustav  mora biti temeljen na objektivnim i nediskriminatornim kriterijima koji su unaprijed poznati poduzeima (undertakings) na koje se odnose te sve osobe na koje utje e takva mjera moraju imati mogunost podnoaenja pravnog lijeka . U predmetu Alfredo Albore CJEU je ustanovio da zahtjev javne sigurnosti mo~e opravdati ograni enje slobode kretanja kapitala samo pod uvjetom da se ujedno poatuje na elo proporcionalnosti(proportionality), a to zna i da svako odstupanje od slobode mora ostati unutar ograni enja koji su prikladni (appropriate) za postizanje cilja i ne smije ii preko mjere koja je potrebna (necessary)za postizanje navedenoga cilja. Za provoenje postupka privatizacije trgova kih druatava osobito je zna ajna odredba l. 345. UFEU-a koja izri ito propisuje da  Ugovori ni na koji na in ne dovode u pitanje pravila kojima se u dr~avama lanicama ureuje sustav vlasniatva (property ownership) . Sudska praksa ECJ-a koja se temelji na l. 345. UFEU-a ograni ena je i uglavnom se odnosi na izvlaatenje.U svojoj va~noj presudi glede  posebnih prava ato ih imaju javne vlasti (sudska praksa o zlatnim dionicama), Sud je rekao da se dr~ave lanice ne mogu pozivati na l. 345. UFEU-a kako bi opravdale poteakoe koje proizlaze iz injenice da one imaju privilegiran polo~aj (dioni ara) u trgova kom druatvu koje se privatizira. U predmetu Commission v. Italy Sud je presudio da  odredbe Ugovora o slobodi kretanja kapitala ne prave razliku izmeu privatnih i javnih poduzea (private undertakings and public undertakings) kao i onih u kojima ima i u kojima nema vladajui polo~aj . 6. Francuski slu aj Alstom  jesu li prekora ena dopuatena izuzea od slobode kretanja kapitala Nedavni slu aj akvizicije francuskog Alstoma od General Electricsa pokazuje da je Francuska rukovoena potrebom zaatite svojih nacionalnih interesa izvraila promjene u svom zakonodavstvu kako bi osigurala dodatnu zaatitu kada se radi o stranim ulaganjima u sektore koje je Francuska definirala kao senzitivne. Uveden je, tzv. sustav autorisation pralable odnosno prethodnog odobrenja Vlade Republike Francuske, kada god se radi o akviziciji cijelog ili dijela djelatnosti ili o stjecanju kontrole ili kontrolnog paketa nad francuskim trgova kim druatvom koje se bavi navedenim djelatnostima. Ova legislativna promjena nije proala nezapa~eno od Komisije, pa je gospodin Michel Barnier bio pozvan da se o ituje o tome. Ono ato se je pojavilo kao prijepor bilo je pitanje je li Francuska uvevai ovu zakonodavnu promjenu povrijedila jednu od temeljnih gospodarskih sloboda, a to je sloboda kretanja kapitala. 6.1. Kronoloaki prikaz akvizicije Alstoma Godine 2014. 24. travnja objavljeno je (Bloomberg L.P.) da General Electric (GE) pregovara o stjecanju Alstoma u vrijednosti od 13 milijarde ameri kih dolara kao i tvrdnja da za tu transakciju ima podraku dioni ara Bouygues koji dr~i 29 % dionica Alstoma. Tr~iate je odreagiralo porastom cijene dionica Alstoma za 18 % u jednom danu. Meutim, niti GE niti Alstom nisu potvrdili objavljene informacije. Godine 2014. 27. travnja objavljeno je (Le Figaro) da je Siemens dao ponudu (cash plus asset swap) u novcu koja je jednako dobra kao i ponuda GE, meutim istaknuo je da Siemens namjerava stei Alstomov power business u zamjenu za ~eljezni ki biznis (rail transport arm) te je garantirao zadr~avanje radnih mjesta. U medijima se isticalo da Siemensova ponuda u~iva podraku francuskog ministra gospodarstva Arnauda Montebourga. Meutim, proizvodni programi Siemensa i Alstoma bili su sli niji pa je to predstavljalo vei rizik za radna mjesta kao i pokretanje postupaka europskih regulatornih tijela koji nadziru tr~iano natjecanje (s obzirom na to da se radi o koncentraciji). Siemensova prva ponuda okarakterizirana je kao  defenzivna , a investitori i analiti ari primili su je sa skepticizmom. Dva dana kasnije (29. travnja 2014.) Reuters je objavio da je upravni odbor Alstoma prihvatio ponudu GE u visini od 10 milijardi eura za njegovu komponentu energetske djelatnosti. U pismu CEO GE-oa Jeffrey R. Immelta predsjedniku Francois Hollandeu, koje je objavljeno u Les Echos Immelt, isti e se namjera GE-a da kontinuirano ula~e u Alstomove djelatnosti u Francuskoj, sigurnost u pogledu Alstomovog sudjelovanja u francuskom civilnom nuklearnom sektoru kao i pitanje radnih mjesta u svezi s novom tvornicom Alstom Wind. Sutradan (30. travnja 2014.) Alstom je potvrdio da je primljena ponuda za djelatnost termalne energije (Thermal Power), obnovljive energije (Renewable Power) i sektor dalekovoda (Grid Sector) te da se u ocjeni ponude trebaju razmotriti bitni interesi druatva i dioni ara uklju ujui i interese francuske dr~ave. U izvjeau za javnost dalje se naglaaava da e transakcija biti preispitivana sukladno propisima koji ureuju kontrolu koncentracija kao i pribavljanje ostalih odobrenja. U skladu s posebnim propisom (AFEP-Medef Code), za provoenje transakcije potrebno je odobrenje dioni ara (glavne skupatine). Dalje se u izvjeau za javnost navodi da se je Bouygues, koji je dr~ao 29 % dionica Alstoma, obvezao da nee prodati svoje dionice do davanja odobrenja te je istaknuo da e podr~ati prijedlog upravnog odbora Alstoma. Isti dan GE je potvrdio da je dao ponudu u vrijednosti od 16,9 milijarde ameri kih dolara. U nastavku dogaaja, 5. svibnja 2014. godine GE je objavio ponudu za kupnju jedne etvrtine dionica indijskog druatva keri Alstoma (Alstom's Indian Power and Distribution companies - Alstom T&D India and Alstom India), pod uvjetom da ponuda za Alstom SA (Fr) bude uspjeana. Isti je dan francuska vlada izjavila je da nije podr~ala ponudu GE jer je zabrinuta za budunost Alstomove djelatnosti ~eljezni kog prometa (rail transport business) te je predlo~ila da GE prenese svoju djelatnost ~eljezni kog prometa (rail division: < > b t v FXZhfƫxxxxdT@'h\xh*6CJOJQJaJnHtHh40CJOJQJaJnHtH'h]D#h*6CJOJQJaJnHtHhd7CJOJQJaJnHtHh*CJOJQJaJnHtH%hf5CJOJPJQJaJnHtH5 j*hh0J5CJOJPJQJaJnHtH%h;5CJOJPJQJaJnHtH"h;CJOJPJQJaJnHtH(h;h;CJOJPJQJaJnHtHJ< >   &)$d`a$gdFM & Fdgd ~ $da$gd$d`a$gd* $da$gd*$ da$gdf$ da$gd;$ da$gd;m$ֺ"  "<txz|ʷo]B]]4jh",JhCJH*OJPJQJUaJnHtH"hCJOJPJQJaJnHtH"hFMCJOJPJQJaJnHtH"hXCJOJPJQJaJnHtH"h{CJOJPJQJaJnHtH"hx{uCJOJPJQJaJnHtH%h ~5CJOJPJQJaJnHtH%hs!5CJOJPJQJaJnHtHh*CJOJQJaJnHtH$h\xh*CJOJQJaJnHtHJZ<>@XZu`N`3`N4jhFMhFMCJH*OJPJQJUaJnHtH"hXCJOJPJQJaJnHtH(hFMhFMCJOJPJQJaJnHtH4jhhCJH*OJPJQJUaJnHtH(hhCJOJPJQJaJnHtH4jhhFMCJH*OJPJQJUaJnHtH(hhFMCJOJPJQJaJnHtH"hFMCJOJPJQJaJnHtH/jh0JCJOJPJQJUaJnHtH 2#4#6#P#V#h#t##$$$($8$<$B$J$Z$\$$>%&&&H'ҷooooooZҥ(hFMhFMCJOJPJQJaJnHtH"h}CJOJPJQJaJnHtH"h\9CJOJPJQJaJnHtH"hx{uCJOJPJQJaJnHtH"hFMCJOJPJQJaJnHtH4jhhCJH*OJPJQJUaJnHtH(hhCJOJPJQJaJnHtH/jh?s0JCJOJPJQJUaJnHtHH'd''''')))**8*:*++h,n, - - . .k.r.s....ԧԕԕԧԃq\q\Jq"h'CJOJPJQJaJnHtH(h5Fh5FCJOJPJQJaJnHtH"h5FCJOJPJQJaJnHtH"h=mCJOJPJQJaJnHtH"hFMCJOJPJQJaJnHtH4jhhCJH*OJPJQJUaJnHtH"hXCJOJPJQJaJnHtH(hhCJOJPJQJaJnHtH+hFMh6CJOJPJQJaJnHtH) .3/4/L/5JCEHMMNTRYZZ$ da$gd ~$ da$gd$ da$gdo$ da$gd;$ & Fda$gd ~ $da$gd[X$d`a$gdFM $da$gd. //////1/2/3/4/E/K/gR?,%hSN5CJOJPJQJaJnHtH%h!5CJOJPJQJaJnHtH(h[Xh%CJOJPJQJaJnHtH/jh5F0JCJOJPJQJUaJnHtH"hFMCJOJPJQJaJnHtH(h'h'CJOJPJQJaJnHtH4jh'h'CJH*OJPJQJUaJnHtH"h5FCJOJPJQJaJnHtH+hTh5F6CJOJPJQJaJnHtH+hTh=m6CJOJPJQJaJnHtH K/L/0|0H1J1j2z2|2222224455F5H5J5x5z5ȳȉweSeSe;e;e;e;/jh)a^0JCJOJPJQJUaJnHtH"h)a^CJOJPJQJaJnHtH"hfCJOJPJQJaJnHtH"heCJOJPJQJaJnHtH"h(|CJOJPJQJaJnHtH/jh;0JCJOJPJQJUaJnHtH(h27h;CJOJPJQJaJnHtH"h;CJOJPJQJaJnHtH"h ~CJOJPJQJaJnHtH%hF5CJOJPJQJaJnHtHz5|5~555`6f6 7"7J9N9:::::::,;;;;;;;t<<X=Z==ʸp[[[[[[(h:lh:lCJOJPJQJaJnHtH"h* CJOJPJQJaJnHtH"heCJOJPJQJaJnHtH"h:lCJOJPJQJaJnHtH"hdCJOJPJQJaJnHtH"h ~CJOJPJQJaJnHtH"h;CJOJPJQJaJnHtH"h(|CJOJPJQJaJnHtH"hfCJOJPJQJaJnHtH====`>b>v>>>V?X?@@*AVABJCLCC DDǵǵǣ|jT>+hTh=b6CJOJPJQJaJnHtH+hThd6CJOJPJQJaJnHtH"hdCJOJPJQJaJnHtH"h ~CJOJPJQJaJnHtH(h* h* CJOJPJQJaJnHtH"h* CJOJPJQJaJnHtH"heCJOJPJQJaJnHtH"h:lCJOJPJQJaJnHtH(h:lh:lCJOJPJQJaJnHtH"hSNCJOJPJQJaJnHtHDRDpDDDDDDEE EE$FVFFӽu`K6`(h27hCJOJPJQJaJnHtH(h27h ~CJOJPJQJaJnHtH(h ~h ~CJOJPJQJaJnHtH"hoCJOJPJQJaJnHtH"hdCJOJPJQJaJnHtH"h>6CJOJPJQJaJnHtH"hFCJOJPJQJaJnHtH+hThF6CJOJPJQJaJnHtH+hThd6CJOJPJQJaJnHtH+hTh=m6CJOJPJQJaJnHtHFFFdGfGGGGxHHHHzIIл||j|XF1(h27hFCJOJPJQJaJnHtH"hFCJOJPJQJaJnHtH"h ~CJOJPJQJaJnHtH"h{CJOJPJQJaJnHtH(hohoCJOJPJQJaJnHtH"hoCJOJPJQJaJnHtH/jho0JCJOJPJQJUaJnHtH(h27hoCJOJPJQJaJnHtH(h ~h ~CJOJPJQJaJnHtH4jh ~h ~CJH*OJPJQJUaJnHtH III8J:JfJJJJJKKKKMMMñÜlYlGlGl5"h ~CJOJPJQJaJnHtH"heCJOJPJQJaJnHtH%h5CJOJPJQJaJnHtH(hhCJOJPJQJaJnHtH5jhh0JCJOJPJQJUaJnHtH(h27hCJOJPJQJaJnHtH"hCJOJPJQJaJnHtH"hCJOJPJQJaJnHtH"hFCJOJPJQJaJnHtH/jhF0JCJOJPJQJUaJnHtHMNNjO0Q4Q6Q8Q:QQQQ$RRRTR2SSSŰjUUUC.C(h27h\|CJOJPJQJaJnHtH"h\|CJOJPJQJaJnHtH(h2nh2nCJOJPJQJaJnHtH+h2nh2n5CJOJPJQJaJnHtH5jh27h$0JCJOJPJQJUaJnHtH(h27h ~CJOJPJQJaJnHtH(h27h2nCJOJPJQJaJnHtH"h2nCJOJPJQJaJnHtH"h ~CJOJPJQJaJnHtH+h ~h ~5CJOJPJQJaJnHtHSSTTTT8UDVFVfWWYYZZZZ:[<[t[z[]ǵǵ٣~hU@@(h ~h ~CJOJPJQJaJnHtH%h ~5CJOJPJQJaJnHtH+h ~h ~5CJOJPJQJaJnHtH%h}5CJOJPJQJaJnHtH"h ~CJOJPJQJaJnHtH"hIe0CJOJPJQJaJnHtH"heCJOJPJQJaJnHtH"hzCJOJPJQJaJnHtH"h\|CJOJPJQJaJnHtH(h27h\|CJOJPJQJaJnHtHZ<[P]_:ehuwD,|l$8T$ da$gdS$ & Fda$gd$ da$gdx$ da$gd@#$d`a$gd ~$ & Fda$gd ~]0]N]P]R]\]__B`R```nbpbbdd8e:eBDF,.z|~؂LNǵ{h\MAM2M\MAh?hh2CJOJQJaJhCCJOJQJaJhh2hh2CJOJQJaJhh2CJOJQJaJ%hF5CJOJPJQJaJnHtH+hh2h5CJOJPJQJaJnHtH"hcHCJOJPJQJaJnHtH"hPCJOJPJQJaJnHtH"hZCJOJPJQJaJnHtH"hh2CJOJPJQJaJnHtHhxhD)(CJOJQJaJhoCJOJQJaJh7CJOJQJaJN0df܆jlnĈƈЈ؉"`Ċ ͻͻͯ͑͑͝p^Rhp$CJOJQJaJ#jh0JCJOJQJUaJ#jhd0JCJOJQJUaJh27h]CJOJQJaJh]CJOJQJaJ#jhS0JCJOJQJUaJhCJOJQJaJ"hSCJOJPJQJaJnHtHhSCJOJQJaJhCCJOJQJaJhh2CJOJQJaJhh2hh2CJOJQJaJ " $PV2868:֑4HPLRRTV\÷÷ëßß៷r(hh2hh2CJOJPJQJaJnHtHhC(CJOJQJaJhSCJOJQJaJh}CJOJQJaJhSNCJOJQJaJhCCJOJQJaJhCJOJQJaJ#jh0JCJOJQJUaJhdCJOJQJaJ#jhp$0JCJOJQJUaJ&*̜vxv$ & Fda$gd$ da$gd$ da$gdn$ da$gdn$ da$gdM$ da$gd_$d`a$gd>$ & Fda$gdC($ da$gdh2 VfVX$&(*,֛ƜȜΜIJĠĠĈvIJvjj[F[)jh_h_0JCJOJQJUaJh_h_CJOJQJaJh_CJOJQJaJ"h>CJOJPJQJaJnHtH/jhguP0JCJOJPJQJUaJnHtH"hCCJOJPJQJaJnHtH"h_CJOJPJQJaJnHtH"hguPCJOJPJQJaJnHtH%hC(5CJOJPJQJaJnHtH+hC(h5CJOJPJQJaJnHtHΜ0~Fd0Lrǻym^mym^mRhnCJOJQJaJh27hCJOJQJaJhCJOJQJaJ#jh0JCJOJQJUaJhChMCJOJQJaJ#jhM0JCJOJQJUaJh27hMCJOJQJaJhMCJOJQJaJh_hMCJOJQJaJh_CJOJQJaJh27hguPCJOJQJaJh_hguPCJOJQJaJԥ$RZPTV|ᶧҘzk_S_GhMCJOJQJaJhCCJOJQJaJhnCJOJQJaJh_hnCJOJQJaJh_hnCJOJQJaJh_hMCJOJQJaJh_hCJOJQJaJh_h&CJOJQJaJh&CJOJQJaJhwWUh6CJOJQJaJh_hCJOJQJaJhCJOJQJaJ#jhn0JCJOJQJUaJ@BƲȲlҵ@FFHbd¸ĸN˹kkY"hwWUCJOJPJQJaJnHtH(h_hCJOJPJQJaJnHtH"hCJOJPJQJaJnHtH(h_h*B2CJOJPJQJaJnHtH"hCCJOJPJQJaJnHtH"h*B2CJOJPJQJaJnHtH%h5CJOJPJQJaJnHtH+h h5CJOJPJQJaJnHtHh CJOJQJaJ2j2n.HHT"fh$ & Fda$gd$hd^ha$gd$%$a$gd$ da$gd];$d`a$gd];$d`a$gd*B2NPv .6lƽҽ>JîîÜucWcHuhh];CJOJQJaJhwWUCJOJQJaJ#jh];0JCJOJQJUaJh_h];CJOJQJaJhCCJOJQJaJh];CJOJQJaJ"h];CJOJPJQJaJnHtH(h_h*CJOJPJQJaJnHtH"h*CJOJPJQJaJnHtH"hCJOJPJQJaJnHtH/jh0JCJOJPJQJUaJnHtHJt~JT48@vx4>ͯ٣٣vd"hXCJOJPJQJaJnHtH#jhX0JCJOJQJUaJh_hXCJOJQJaJhCJOJQJaJhXCJOJQJaJ#jh,6Y0JCJOJQJUaJh\CJOJQJaJh,6YCJOJQJaJhCCJOJQJaJh_h];CJOJQJaJh];CJOJQJaJ$HhLl"rxpB>DP跰xmexexexh B*phh_hB*phhB*phh3hB*ph h_hh  h3hhh0<=h];5 h_h]; h0<=h];h];#jh];0JCJOJQJUaJh CJOJQJaJh_h];CJOJQJaJh];CJOJQJaJhMCJOJQJaJ' "@hzpr246Vln BhRlnʻuuufuh_h];CJOJQJaJh h];CJOJQJaJ#jh];0JCJOJQJUaJh];CJOJQJaJ *h];CJOJQJaJh CJOJQJaJh0<=h];CJOJQJaJhCJOJQJaJh B*phhB*phhhSN h3h h_hh $$(68TVjl,.2<>^jl (nBDFHT6fhln̫̽轟落h][h];CJOJQJaJh_CJOJQJaJ#jh];0JCJOJQJUaJh_h];CJOJQJaJh/?h];CJOJQJaJ *h];CJOJQJaJh];CJOJQJaJhLCJOJQJaJ8pr0.00nZ^dz|~`bf詸|h3h9SGCJOJQJaJ#jh9SG0JCJOJQJUaJh9SGCJOJQJaJhch];CJOJQJaJ#jh];0JCJOJQJUaJhDh];CJOJQJaJh_h];CJOJQJaJh];CJOJQJaJh CJOJQJaJ,fh<HJJN      V ųzeP;eze(hxhOkCJOJPJQJaJnHtH(hOkhOkCJOJPJQJaJnHtH(hxh .CJOJPJQJaJnHtH"hOkCJOJPJQJaJnHtH"h .CJOJPJQJaJnHtH(hxhxCJOJPJQJaJnHtH"hxCJOJPJQJaJnHtH%h5CJOJPJQJaJnHtH+hh5CJOJPJQJaJnHtH"hCJOJPJQJaJnHtHV      DF\^ V>@HRl{n{f^V^f^hOkB*phhiKB*phh .B*phjhOAohOAoH*Uh ."hiKCJOJPJQJaJnHtH"hOkCJOJPJQJaJnHtH4jhxh .CJH*OJPJQJUaJnHtH(hxh .CJOJPJQJaJnHtH4jhOAohOAoCJH*OJPJQJUaJnHtH"hOAoCJOJPJQJaJnHtH!Vp '@0l4CEE$d`a$gd0 h$d`a$gdS$d`a$gdg$d`a$gd=S$ & Fda$gd $`a$gdiK$d`a$gdOAo$d`a$gd .`np|Ѿs]sBs4jh=Sh=SCJH*OJPJQJUaJnHtH+hOAoh=S6CJOJPJQJaJnHtH(h=Sh=SCJOJPJQJaJnHtH"h0 hCJOJPJQJaJnHtH"h=SCJOJPJQJaJnHtH"h=CJOJPJQJaJnHtH%h5CJOJPJQJaJnHtH+h*h5CJOJPJQJaJnHtHh .B*phhiKB*phhOkB*ph !!!!!!$$$''٦m[[@[4jh=Sh=SCJH*OJPJQJUaJnHtH"h{CJOJPJQJaJnHtH"h=SCJOJPJQJaJnHtH(hghgCJOJPJQJaJnHtH"hgCJOJPJQJaJnHtH4jhghgCJH*OJPJQJUaJnHtH/jh=S0JCJOJPJQJUaJnHtH(h=Sh=SCJOJPJQJaJnHtH"hOkCJOJPJQJaJnHtH''))....<0>0@0n1r133f4h4l46٦ٔ٦mmmRm@"hgCJOJPJQJaJnHtH4jhghgCJH*OJPJQJUaJnHtH(hghgCJOJPJQJaJnHtH"h=SCJOJPJQJaJnHtH"hOkCJOJPJQJaJnHtH4jh=Sh=SCJH*OJPJQJUaJnHtH/jhSRl0JCJOJPJQJUaJnHtH(h=Sh=SCJOJPJQJaJnHtH"hOAoCJOJPJQJaJnHtH6666677778880:2::::;;;D<r<x<<>??JAAAAACCCDZDZܟܟDŽǟlDŽǟZ"h0 hCJOJPJQJaJnHtH/jhS0JCJOJPJQJUaJnHtH4jhShSCJH*OJPJQJUaJnHtH"hOkCJOJPJQJaJnHtH+hOAohS6CJOJPJQJaJnHtH(hShSCJOJPJQJaJnHtH"hSCJOJPJQJaJnHtH"ha]CJOJPJQJaJnHtH"CCD D,D6D E>EEEEE(FFFFfGhGGG|HJǵǟ{fQf?"hCJOJPJQJaJnHtH(h_hvzCJOJPJQJaJnHtH(h_h;tiCJOJPJQJaJnHtH"heCJOJPJQJaJnHtH"h;tiCJOJPJQJaJnHtH+hjVh5CJOJPJQJaJnHtH"h}CJOJPJQJaJnHtH"hjVCJOJPJQJaJnHtH"h0 hCJOJPJQJaJnHtH(h0 hh0 hCJOJPJQJaJnHtHE(FJHU[r_c f ffprvR|J@$d`a$gd,$d`a$gd^$d`a$gd)$d`a$gd$ & Fda$gdlf$ da$gd;$ & Fda$gd=SJJLLMMM6O^O`OOOOODPPPPPPVRXRZRܸʢ~i~i~iT</jh6CJOJPJQJaJnHtHZRhRRR(SPST>UDUFUHUWFXXXXDYbYdYFZ[ĮęucuQuQuQuQu?"hdECJOJPJQJaJnHtH"heCJOJPJQJaJnHtH"hoCJOJPJQJaJnHtH"h?CJOJPJQJaJnHtH"hSNCJOJPJQJaJnHtH(hZShCJOJPJQJaJnHtH+hZShSN6CJOJPJQJaJnHtH(hZShSNCJOJPJQJaJnHtH"h3CJOJPJQJaJnHtH(hZSh}CJOJPJQJaJnHtH[[[]]<^>^^^&_p_r_2`4`bb`cfccccdd f ffgñññßß{eS"haCJOJPJQJaJnHtH+hlfhlf5CJOJPJQJaJnHtH"h:CJOJPJQJaJnHtH"hmCJOJPJQJaJnHtH"hdECJOJPJQJaJnHtH"heCJOJPJQJaJnHtH"hCJOJPJQJaJnHtH"h?CJOJPJQJaJnHtH/jhdE0JCJOJPJQJUaJnHtHghhNiViXiiijjjjj@kPkRkkkkkkkkllBlVlܵܣ|g|U|C"h" CJOJPJQJaJnHtH"h 1CJOJPJQJaJnHtH(h_hCJOJPJQJaJnHtH(h_hCJOJPJQJaJnHtH"hCJOJPJQJaJnHtH"hd&CJOJPJQJaJnHtH(h_haCJOJPJQJaJnHtH"hCJOJPJQJaJnHtH"haCJOJPJQJaJnHtH"hCJOJPJQJaJnHtHVlvlzl|llLmNmPmTmVmmmoppppppppppppܵܵܝ܋vdvRv@v"hd&CJOJPJQJaJnHtH"hdCJOJPJQJaJnHtH"h)CJOJPJQJaJnHtH(h)h)CJOJPJQJaJnHtH"h:CJOJPJQJaJnHtH/jh0JCJOJPJQJUaJnHtH(h_hCJOJPJQJaJnHtH"hCJOJPJQJaJnHtH"hCJOJPJQJaJnHtH"h 1CJOJPJQJaJnHtHpqqq`rrrrtBtNtt uRuTu\u`uuuuuv־֬vdvN9v9(h_hbCJOJPJQJaJnHtH+hbhb5CJOJPJQJaJnHtH"hoCJOJPJQJaJnHtH"hd&CJOJPJQJaJnHtH"hbCJOJPJQJaJnHtH"hdCJOJPJQJaJnHtH"h)CJOJPJQJaJnHtH/jhe0JCJOJPJQJUaJnHtH(h)h)CJOJPJQJaJnHtH(h_h)CJOJPJQJaJnHtHvvv$x(xxy4yyyyyyywaIa6a6a%hd&CJOJPJQJ\aJnHtH.h^h^5CJOJPJQJ\aJnHtH+h^h^CJOJPJQJ\aJnHtH7jhbhbCJH*OJPJQJU\aJnHtH.h_hb6CJOJPJQJ\aJnHtH(h_hbCJOJPJQJaJnHtH(hbhbCJOJPJQJaJnHtH"hbCJOJPJQJaJnHtH/jhmcv0JCJOJPJQJUaJnHtHyy`{b{|(|N|P|R|||}2}}}}b~v~ͺ͍ͧww_wI_wwIw_wIw_w+h_h,CJOJPJQJ\aJnHtH.h,h,6CJOJPJQJ\aJnHtH+h,h,CJOJPJQJ\aJnHtH2jh^0JCJOJPJQJU\aJnHtH%hoCJOJPJQJ\aJnHtH%hd&CJOJPJQJ\aJnHtH+h^h^CJOJPJQJ\aJnHtH7jh^h^CJH*OJPJQJU\aJnHtHĀڀFnVZ.pƇȇͷyͷfS;͑ͷ.h,h,6CJOJPJQJ\aJnHtH%h%GCJOJPJQJ\aJnHtH%hmcvCJOJPJQJ\aJnHtH.h_h,6CJOJPJQJ\aJnHtH%hd&CJOJPJQJ\aJnHtH%h8CJOJPJQJ\aJnHtH+h_h,CJOJPJQJ\aJnHtH+h,h,CJOJPJQJ\aJnHtH7jh,h,CJH*OJPJQJU\aJnHtHȇ\r|>@؋ڋ8:<黒lYlYF%h.2RCJOJPJQJ\aJnHtH%h~W"CJOJPJQJ\aJnHtH%hd&CJOJPJQJ\aJnHtH%hd;CJOJPJQJ\aJnHtH+h_h\`|ʸʸʦʸ~lZD+h+^h@BDZ~ưƞt_M7+h,h,6CJOJPJQJaJnHtH"h 1CJOJPJQJaJnHtH(hy%h+^CJOJPJQJaJnHtH/jha >0JCJOJPJQJUaJnHtH"hbCJOJPJQJaJnHtH"h+^CJOJPJQJaJnHtH+h+^h<~76CJOJPJQJaJnHtH"h<~7CJOJPJQJaJnHtH+hZh<~76CJOJPJQJaJnHtH"hYCJOJPJQJaJnHtH~Z~Bj"$뵝ucN(h,hcHCJOJPJQJaJnHtH"hoCJOJPJQJaJnHtH+h,h,6CJOJPJQJaJnHtH"hCJOJPJQJaJnHtH/jha >0JCJOJPJQJUaJnHtH"ha >CJOJPJQJaJnHtH"h 1CJOJPJQJaJnHtH"h7F!CJOJPJQJaJnHtH(h,h,CJOJPJQJaJnHtH$$.0T^|"(įįįyċĝĝĝgUyU"hD@BԹԧԑ~iiԧԧԹԧiiԹԹԧԧ(h-`h&SCJOJPJQJaJnHtH%hS5CJOJPJQJaJnHtH+h-`h-`5CJOJPJQJaJnHtH"h&SCJOJPJQJaJnHtH4jh-`h-`CJH*OJPJQJUaJnHtH(h-`h-`CJOJPJQJaJnHtH+h-`h-`6CJOJPJQJaJnHtH),8rtdflpx\v6<  o뚄(h-`h PCJOJPJQJaJnHtH+h-`h-`6CJOJPJQJaJnHtH"h PCJOJPJQJaJnHtH"hSCJOJPJQJaJnHtH4jh-`h-`CJH*OJPJQJUaJnHtH"h&SCJOJPJQJaJnHtH(h-`h-`CJOJPJQJaJnHtH+        R   p        ,jpٵ럂j.h27h-`6CJOJPJQJ\aJnHtHU4jh-`h-`CJH*OJPJQJUaJnHtH+h-`h-`6CJOJPJQJaJnHtH"h PCJOJPJQJaJnHtH"hMCJOJPJQJaJnHtH"hSCJOJPJQJaJnHtH(h-`h-`CJOJPJQJaJnHtH) Alstomu. Ujedno je istaknula zabrinutost ato e Francuska postati tehnoloaki ovisna u domeni civilne nuklearne djelatnosti, budui da je ocijenjeno da bi prihvaanjem ponude Francuska izgubila svoju neovisnost na ovom, za dr~avu zna ajnom podru ju. Dalje je istaknuto i otvoreno pitanje zadr~avanja radnih mjesta u Francuskoj. Valja istaknuti da dr~ava nije dr~ala Alstomove dionice te da je Alstom upravo zbog zna ajnih i va~nih djelatnosti koje obavlja primio dr~avne potpore u iznosu od 2,2 milijarde eura. Ujedno, dr~ava je bila najva~niji Alstomov kupac. U iznenaujue kratkom roku Francuska je 14. svibnja 2014. godine donijela Dekret o stranim investicijama koje su podvrgnute postupku prethodnog odobrenja (Dcret n 2014-479 du 14 mai 2014 relatif aux investissements trangers soumis autorisation pralable) koji se kolokvijalno naziva  dcret Alstom ili  dcret Montebourg . Cilj je tog dekreta bio osigurati fancuski nacionalni interes u osjetljivim djelatnostima, kakva je bila i djelatnost Alstoma. U nastavku  pripetavanja 16. lipnja 2014. godine Siemens i Mitsubishi Heavy Industries (MHI) dali su konkurentsku ponudu. Njome je bilo ponueno da Siemens stekne Alstomovu djelatnost plinskih turbina (Alstom's gas turbine activities) za 3.9 milijarde eura, a MHI bi sklopio ugovor o zajedni kom ulaganju (joint venture) s Alstomom i na taj na in stekao 40 % Alstomovog parnog i nuklearnog biznisa (Alstom s Steam and Nuclear business), 20 % djelatnosti dalekovoda (Alstom s Grid business) i 20 % djelatnosti hidroenergije (Hydro business) za 3.1 milijarde eura. Prijedlog je uklju ivao i dodatnu ponudu za stjecanje 10 % dionica od dioni ara Alstoma  Bouyguesa kao i mogunost formiranja zajedni kog ulaganja (joint venture) za ~eljezni ki prijevoz (rail transport). Nije se dugo ekalo na odgovor GE-a. On je 19. lipnja 2014. godine revidirao svoju ponudu na na in da je ponuena ista cijenu za stjecanje imovine (navedenih djelatnosti), ali je smanjena ukupna vrijednost transakcije u gotovini. Revidiranom ponudom predlo~eno je sklapanje ugovora o zajedni kom ulaganju (joint venture) u omjerima 50:50 kombiniranjem GE-ovog i Alstomovog biznisa koji se odnosi na obnovljive izvore energije i dalekovode (renewable and electric grid business), kao i sklapanje ugovora o zajedni kom ulaganju u omjeru 50:50 u segmentu Alstomove djelatnosti parnih turbina i struje proizvedene nuklearnom energijom. GE je takoer objavio memorandum o razumijevanju (memorandum of understanding) koji se odnosi na sektor ~eljezni kog prometa (rail transport sector), na na in da je obeao prodati svoju djelatnost ~eljezni ke signalizacije (rail signalling business) Alstomu. Kao odgovor na ponudu GE-a 20. lipnja 2014. godine Siemens i MHI izmijenili su svoju ponudu na na in da je MHI poveao svoj udio u Alstomovom biznisu vezanom uz parnu energiju, hidro energiju i djelatnost dalekovoda (steam, hydro, and grid businesses) na 40 % (ukupno 3.9 milijarde eura), a Siemens je poveao ponudu na 4.3milijarde eura. Nakon toga, ministar gospodarstva Arnaud Montebourg je izjavio da e  blokirati obje ponude te je izjavio da Francuska vlada sada podupire prijedlog GE-a. Takoer je izjavio da su od GE-a tra~ene dodatne specifikacije/objaanjenja kao i u pogledu obveza i jamstava. Ujedno je objavio namjeru Vlade da stekne 20 % dionica Bouyguesa (koji je bio dioni ar Alstoma). Sljedei dan sastao se Upravni odbor Alstoma te je podr~ao revidiranu ponudu GE-a. Francuska vlada je dogovorila s Bouyguesom stjecanje tih dionica Alstoma, 22. lipnja 2014. godine. Transakcija je obavljena po diskontnoj stopi od 2 do 5 % a osnovna cijena dionice bila je minimalno 35 eura. Dakle, vlada je stekla 20 % dionica Alstoma ime je postala najvei pojedina ni dioni ar druatva. Iz ovoga vremenski vrlo zgusnutog tijeka akvizicije Alstoma vidljivo je da je dr~ava odigrala klju nu ulogu u prodaji nacionalnog blaga, iji  vlasnik zapravo inicijalno nije bila. S donoaenjem navedenog dekreta omoguena je zaatita nacionalnih interesa na na in koji ne bi trebao ugroziti slobodu kretanja kapitala, odnosno koji bi trebao iskoristiti legitimna izuzea. Stoga se u nastavku iznose najva~niji propisi toga Dekreta. 6.2. Dekret Alstom Navedeni Dekret dio je francuskoga monetarnog i financijskog zakonika (Code montaire et financier). Prva knjiga nosi naziv La monnaie (novac). Peti dio te knjige nosi naslov: Odnosi s elementom inozemnosti (Titre V: les relations avec l'etranger) dok tree poglavlje tog dijela govori o stranim ulaganjima koja su podvrgnuta sustavu prethodnog odobrenja ( HYPERLINK "http://www.legifrance.gouv.fr/affichCode.do;jsessionid=613AD96EC903BEDD593238A582A1340D.tpdjo03v_3?idSectionTA=LEGISCTA000006154939&cidTexte=LEGITEXT000006072026&dateTexte=20140913" Chapitre III: Investissements trangers soumis autorisation pralable). Prva sekcija toga poglavlja govori o ulaganjima stranaca iz treih dr~ava ( HYPERLINK "http://www.legifrance.gouv.fr/affichCode.do;jsessionid=613AD96EC903BEDD593238A582A1340D.tpdjo03v_3?idSectionTA=LEGISCTA000006170957&cidTexte=LEGITEXT000006072026&dateTexte=20140913" Section 1: Dispositions relatives aux investissements trangers en provenance de pays tiers). Unutar te sekcije bitni su lanci R153-1 i R153-2. Druga sekcija odnosi se na ulaganja koja potje u iz dr~ava lanica EU-a  HYPERLINK "http://www.legifrance.gouv.fr/affichCode.do;jsessionid=613AD96EC903BEDD593238A582A1340D.tpdjo03v_3?idSectionTA=LEGISCTA000028936298&cidTexte=LEGITEXT000006072026&dateTexte=20140913" (Section 2: Dispositions relatives aux investissements en provenance des Etats membres de l'Union europenne). Prema l. R153-1 Code montaire et financier radi se o ulaganjima koja se podvrgavaju postupku prethodnog odobrenja ako dovode: 1) do stjecanja kontrole u smislu l. 233-3 Trgova kog zakonika (Code de Commerce) nekog druatva ije je sjediate u Francuskoj, 2) ako dolazi do stjecanja cijelog ili dijela poslovanja nekog druatva ije je sjediate u Francuskoj, 3) ako dolazi do pribavljanja 33,33 % temeljnoga kapitala ili glasa kih prava nekog druatva ije je sjediate u Francuskoj. Da bi se ta ulaganja smatrala stranim ulaganjima moraju ih poduzeti strane fizi ke ili pravne osobe. l. R153-2 nabraja djelatnosti za koje se uvodi sustav prethodnog odobrenja. U to kama 1.-8. Dekreta navode se, primjerice sljedee djelatnosti (koje nisu relevantne za Alstom): djelatnost igara na sreu (osim kockarnica), djelatnosti privatne zaatite, djelatnosti obrane, djelatnosti proizvodnje robe i tehnologija koje imaju dvostruku primjenu, djelatnosti vezane uz sredstva i usluge kriptologije, aktivnosti koje su iz domene tajnih slu~bi ili nacionalne obrane, aktivnosti druatava koja su s ministarstvom obrane sklopile ugovor o dobavi vojne opreme i sl., kao i ona koja proizvode oru~je, streljivo eksplozivne naprave namijenjene za vojnu uporabu i sl. Za Alstom je bitna to ka 12. navedenoga lanka R153-2 upravo dodana tim Dekretom, jer omoguava primjenu navedenog postupka prethodnog odobrenja na Alstom. Pobrojane su djelatnosti kojima se proizvode sirovine ili proizvodi odnosno obavljaju usluge koje se odnose na sigurnost ili na dobro funkcioniranje postrojenja i opreme, a koje su va~ne za osiguranje interesa dr~ave odnosno javnog poretka, javne sigurnosti ili nacionalne obrane pa se u nastavku navode: djelatnosti kojima se osigurava integritet, sigurnost i kontinuitet opskrbe elektri nom energijom, plinom, ugljikovodicima ili drugim izvorima energije; djelatnosti kojima se osigurava integritet, sigurnost i kontinuitet opskrbe vodom u skladu s propisima koji su doneseni u interesu javnog zdravlja; djelatnosti kojima se osigurava integritet, sigurnost i kontinuitet pri eksploataciji prometnih sredstava i pri odvijanju transportnih usluga; djelatnosti kojima se osigurava integritet, sigurnost i kontinuitet pri eksploataciji elektroni kih sredstava i pri obavljanju usluga u domeni elektroni kih komunikacija; integritet, sigurnost i kontinuitet u eksploataciji ustanove, instalacije, djela od posebne va~nosti u smislu l. 1332-1 i 1332-2 Zakona o obrani; djelatnosti koje se odnose na zaatitu javnog zdravlja. Iz navedenog je razvidno da se Francuska navedenim dekretom koristila uglavnom izuzetcima od slobode kretanja kapitala koja se mogu svrstati u razloge javne sigurnosti, javnog zdravlja razloga obrane i sl. Na taj na in je Francuska ostala u granicama dopustivih ograni enja, a istodobno je zaatitila svoj nacionalni interes. Meutim, Komisija je istaknula da je francusko rjeaenje  u sustavu praenja Komisije . Postavlja se pitanja bi li Komisija bila tako blagonaklona, da je takav dekret donijela neka nova dr~ava lanica. Zaklju ak Prodaja dionica iz dr~avnog portfelja proces je u kojem dolazi do primjene mnogobrojnih propisa, od onih koji se odnose na ureenje postupka i modaliteta prodaje do onih koji dovode u pitanje hoe li se neka prodaja dionica (privatizacija) okarakterizirati kao dr~avna potpora odnosno kao postupak ili mjera koja je protivna slobodi kretanja kapitala. Na razini odgovora na prvo pitanje treba rei da bi u postupcima prodaje uvijek trebalo dati prednost transparentnijim oblicima prodaje s obzirom na to da izmeu njih postoje zna ajne razlike. S druge strane, s obzirom na to da je ponueno ak sedam modaliteta postoje realne mogunosti prilagodbe tog modaliteta okolnostima u kojima se nalazi svako od portfeljnih druatava. Uzevai u obzir iskustvo provedbe akvizicije francuskoga Alstoma, a imajui u vidu okolnost da se i u nas esto prodaju dionice druatava koja obavljaju djelatnost koja predstavlja djelatnost od strateakog ili javnog interesa, postavlja se pitanje, treba li RH iskoristiti mogunost koju je iskoristila Francuska i ugraditi u svoje zakonodavstvo neke zaatitne mehanizme koji e se kretati unutar dopuatenih izuzea od slobode kretanja kapitala. Kako je s relativno bezbolnim  prolaskom dekreta Alstom presedan na razini EU-a ve uspostavljen, valjalo bi razmisliti o mogunosti ureenja tog pitanja i u RH. U pogledu primjene prava kojim se ureuju dr~avne potpore, institucije ovlaatene za provedbu prodaje trebaju vrlo pomno razmotriti doseg pravila o nedopuatenim dr~avnim potporama i paziti da se izaberu takvi postupci i ponua i koji nee to dovesti u pitanje. Naravno svakoj prodaji dionica iz dr~avnog portfelja treba pristupiti na na in da se odabirom modaliteta prodaje ne ugrozi na elo market economy vendor principle s obzirom na to da njegovu primjenu pomno prati Komisija, te mo~e odrediti vraanje nedopuatene dr~avne potpore. SELLING SHARES OF STATE OWNED ENTERPRISES  METHODS APPLIED IN PRIVATIZATION PROCESS AND OPEN ISSUES( Recent trends in the EU Member States, as well as in the Republic of Croatia, show an increase in the sale of shares of state owned enterprises. In this paper authors sought to investigate permissive and available techniques of selling those shares. The dilemma is how to achieve the best selling price by choosing one of the prescribed methods without being in breach of the rules concerning state aid and free movement of capital. Moreover, since many state owned enterprises are playing vital role in the Croatian economy, the question arises how to protect national interests and in the same time stay in line with principles of free movement of capital and state aid rules. The Croatian law provides seven methods of selling the shares. When selecting the method, inorder to be in compliancewith state aid rules, it is necessary to take into account Market Economy Vendor Principle as spelled out in the Guidance Paper adopted by the Commission. Although this Guidance Paper does not represent an official position of the Commission on the issue, its importance is highlighted in the Commission s decisions and court practices in the European Union. As far as principle of the free movement of capital is concerned, the question arises, whether some permissibleexceptions as to it could be a source to protect national interest incompanies that are of strategic interest. The paper gives an overview of the recent acquisition of Alstom by General Electric in which France protected its national strategic interests by issuing special decree in which it evokes the application of the permissive exceptions to the principle of the free movement of capital. Although the case is still  in the monitoring of the Commission , authors exploreviability of that method in the Republic of Croatia. Key words: privatization, state-owned enterprises, types of sale of shares, share issue privatization, protection of state interests, state aid, free movement of capital, Market Economy Vendor Principle, the Alstom decree ( Ovaj rad je financiralo/sufinanciralo Sveu iliate u Rijeci projektom broj 13.08.1.2.01 pod nazivom  Zaatita korisnika na hrvatskom i europskom tr~iatu financijskih usluga .  U doktrini se isti u razli iti na ini privatizacije druatava u dr~avnom vlasniatvu. Vuylsteke, Charles, Techniques of Privatization of State-Owned Enterprises, Volume 1, Methods and Implementation, The World Bank, Washington D.C., 1995., str. 8., kao oblike privatizacije navode privatizaciju: javnom ponudom dionica, neposrednom prodajom dionica, prodajom imovine druatva u dr~avnom vlasniatvu (SOE), restrukturiranjem kroz statusnu promjenu, otkupom dionica od strane uprave ili zaposlenika, sklapanjem, tzv. leases and management contracts. Dewenter, Kathryn, Malatesta, Paul, Public Offerings of State-Owned And Privately-Owned Enterprises: An International Comparison, The Journal of Finance, vol. LII, no. 4, 1997, str. 1661., isti u da se svi oblici privatizacije mogu obuhvatiti u tri skupine. Prva skupina obuhvaa transakcije prijenosa imovine druatva, druga skupina odnosi se na promjenu pravnog re~ima, dok trea skupina obuhvaa ugovorne transakcije prijenosa usluga na privatne pru~atelje.  Godine 2012. najviae postupaka privatizacije (79,3 %) ostvareno je upravo prodajom dionica. Megginson, William L., Privatization Trends and Major Deals in 2012 and 1H2013, dostupno na:  HYPERLINK "http://ssrn.com/abstract=2311798" \t "_blank" http://ssrn.com/abstract=2311798 (posjeeno 20.01.2015.).  D'Souza, Juliet, Nash, Robert C., Megginson, William L., The Effects of Changes in Corporate Governance and Restructurings on Operating Performance: Evidence from Privatizations, dostupno na:  HYPERLINK "http://ssrn.com/abstract=904284" \t "_blank" http://ssrn.com/abstract=904284, str. 9. (posjeeno 15.01.2015.), Chiesa, Gabriella, Nicodano, Giovanna, Privatization and Financial Market Development: Theoretical Issues, FEEM Working Paper No. 1/2003, dostupno na:  HYPERLINK "http://ssrn.com/abstract=383460" \t "_blank" http://ssrn.com/abstract=383460 (posjeeno 10.01.2015.), isti e da je jedan od razloga za prihvaanje ovoga modela privatizacije poveanje prometa na tr~iatu kapitala ime se zna ajno pridonosi njegovom razvoju.  Zaremba, Adam, {mudziDski, RadosBaw, IPO Underpricing Puzzle: The Election Gimmick Hypothesis, Copernican Journal of Finance & Accounting, vol. 3., br. 2., 2014., str. 170.  Usporeujui podatke o postupcima privatizacije u dr~avama lanicama Europske unije iz 2010. godine, uo ava se da je najviae postupaka privatizacije bilo u Francuskoj, zatim u Poljskoj, Velikoj Britaniji, Njema koj i Italiji. Vidi viae kod Megginson, William L., Bortolotti, Bernardo, Privatization Trends and Major Deals in 2010 and 1H2011, dostupno na:  HYPERLINK "http://ssrn.com/abstract=2136780" \t "_blank" http://ssrn.com/abstract=2136780, str. 3. (posjeeno 15.1.2015.). Najvea transakcija prodaje dionica iz dr~avnoga portfelja putem javne ponude (IPO), bila je ponuda 29,3 % dionica u talijanskom Enel Green Power SpA u studenom 2010. godine. Detaljnije o prodaji dionica u Enel Green Power SpA vidjeti kod Maloney, Liam, Enel Green Power Flat in Debut, Wall Street Journal Europe, 4.11.2010., Pfeifer, Sylvia, Enel s IPO falls short of target, Financial Times, 29.10.2010. Za razliku od 2010. godine, u 2012. godini najviae postupaka privatizacije bilo je u Portugalu, zatim slijede Italija, Velika Britanija, Poljska i Njema ka. Podatci su izneseni u Megginson, William L., Privatization Trends and Major Deals in 2012 and 1H2013, dostupno na:  HYPERLINK "http://ssrn.com/abstract=2311798" \t "_blank" http://ssrn.com/abstract=2311798, str. 3. (posjeeno 20.01.2015.).  Petrovi, Siniaa, `irola, Nina, Dr~ava i trgova ko druatvo, Zbornik Pravnog fakulteta Sveu iliata u Zagrebu, vol. 60., br. 3-4, 2010., str. 666., gdje isti u:  Ako dr~ava nije veinski dioni ar, nee imati mogunost samostalnog donoaenja odluka na glavnoj skupatini te e njezin utjecaj i kontrola nad dioni kim druatvom biti ograni eni.  Megginson, William L., Privatization and Finance, dostupno na:  HYPERLINK "http://ssrn.com/abstract=1544889" \t "_blank" http://ssrn.com/abstract=1544889, str. 9. (posjeeno 19.01.2015.).  Schmidt, Klaus M., Schnitzer, Monika, Methods of Privatization: Auctions, Bargaining, and Give-Aways, CEPR Discussion Paper Series No. 1541, dostupno na:  HYPERLINK "http://ssrn.com/abstract=4790" \t "_blank" http://ssrn.com/abstract=4790 (posjeeno 15.1.2015.).  Smith, Andrew D., Trebilcock, Michael J., State-Owned Enterprises in Less Developed Countries: Privatization and Alternative Reform Strategies, European Journal of Law and Economics, vol. 12, 2001., str. 233. Chang, Ha-Joon, State-owned Enterprise Reform, National Development Strategies, Policy Notes, dostupno na:  HYPERLINK "http://esa.un.org/techcoop/documents/PN_SOEReformNote.pdf" http://esa.un.org/techcoop/documents/PN_SOEReformNote.pdf, str. 21. (posjeeno 13.01.2015.).  The OECD Guidelines on Corporate Governance of State  Owned Enterprises, dostupno na:  HYPERLINK "http://www.oecd.org/corporate/ca/corporategovernanceofstate-ownedenterprises/34803211.pdf" http://www.oecd.org/corporate/ca/corporategovernanceofstate-ownedenterprises/34803211.pdf (posjeeno 05.01.2015.).  Postupak revizije koji je pokrenut 2014. godine nadzire OECD Corporate Governance Committee's  HYPERLINK "http://www.oecd.org/daf/ca/soeworkingparty.htm" Working Party on State Ownership and Privatisation Practices. O detaljnijem hodogramu revizije Smjernica vidjeti viae na:  HYPERLINK "http://www.oecd.org/corporate/ca/revisionoftheoecdguidelinesoncorporategovernanceofstate-ownedenterprises.htm" http://www.oecd.org/corporate/ca/revisionoftheoecdguidelinesoncorporategovernanceofstate-ownedenterprises.htm (posjeeno 19.01.2015.).  Strategija upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasniatvu RH za razdoblje od 2013. do 2017. godine, Narodne novine, br. 76/13.  Na elo javnosti upravljanja imovinom RH osigurava se propisivanjem preglednih pravila i kriterija upravljanja imovinom u vlasniatvu Republike Hrvatske u propisima i drugim aktima koji se donose na temelju Zakona o upravljanju dr~avnom imovinom, te njihovom javnom objavom u Planu upravljanja dr~avnom imovinom, javnom objavom najva~nijih odluka o upravljanju imovinom u vlasniatvu Republike Hrvatske i javnosti dostupnom Sredianjem registru imovine u vlasniatvu Republike Hrvatske. Vidi i l. 6. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasniatvu RH.  Upravljanje imovinom u vlasniatvu Republike Hrvatske mora biti predvidljivo za korisnike nekretnina i drugih stvarnih prava, za uprave, dioni are i lanove trgova kih druatava (u kojim a dr~ava ima dionice i poslovne udjele). Predvidljivost upravljanja imovinom u vlasniatvu Republike Hrvatske ostvaruje se na elno jednakim postupanjem u istim ili sli nim slu ajevima. Vidi i l. 7. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasniatvu RH.  Imovinom u vlasniatvu Republike Hrvatske upravlja se u inkovito radi ostvarivanja gospodarskih, infrastrukturnih i drugih ciljeva. Temeljni je cilj u inkovito upravljati svim oblicima imovine u vlasniatvu Republike Hrvatske prema na elu  dobroga gospodara , doprinositi fiskalnoj konsolidaciji i dugoro noj stabilnosti javnih financija i kvalitetnog pru~anja javnih usluga. Pri tome se moraju ostvarivati na ela mjerljivosti rezultata. Vidi i l. 8. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasniatvu RH.  Na elo odgovornosti osigurava se propisivanjem ovlasti i du~nosti pojedinih nositelja funkcija upravljanja imovinom u vlasniatvu Republike Hrvatske, nadzorom nad upravljanjem imovinom u vlasniatvu Republike Hrvatske, izvjeatavanjem o postignutim ciljevima i u incima upravljanja imovinom u vlasniatvu Republike Hrvatske i poduzimanjem mjera protiv onih koji ne postupaju sukladno propisima. Vidi i l. 9. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasniatvu RH.  Plan upravljanja na prijedlog DUUDI-ja donosi Vlada RH za razdoblje od godine dana.  Plan upravljanja imovinom u vlasniatvu RH za 2015. godinu objavljen je u Narodnim novinama, br. 142/14 od 2. prosinca 2014. godine.  Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasniatvu RH, Narodne novine, br. 94/13.  Uredba o na inu prodaje dionica i poslovnih udjela, Narodne novine, br. 129/13, 66/14. Izmjene i dopune Uredbe o na inu prodaje dionica i poslovnih udjela stupile su na snagu 31. svibnja 2014. godine.  U stranoj doktrini se isti u tri oblika prodaje dionica iz dr~avnog portfelja: prodaja dionica javnom ponudom (fixed-price share sales), prodaja dionica javnim prikupljanjem ponuda (tender) te prodaja dionica odabranom druatvu ili povezanim druatvima (private placement). Dewenter, Kathryn, Malatesta, Paul, op. cit., str. 1661., Smith, D., Andrew, Trebilcock, Michael J., op. cit., str. 237., kao oblike prodaje dionica iz dr~avnog portfelja navode: javnu ponudu (public offering), management buy-out (MBO), prodaja odreenom kupcu (private placement) i djelomi nu privatizaciju (partial privatization). Parker, David, Saal, David S., International Handbook on Privatization, Edward Elgar Publishing, 2003., str. 33.-34., razlikuje privatizaciju prodajom dionica (share issue privatization  SIP) i tzv. voucher privatizacije koju vezuje za bivae komunisti ke zemlje. Takvu podjelu prave i Megginson, William L., Privatization and Finance, dostupno na:  HYPERLINK "http://ssrn.com/abstract=1544889" \t "_blank" http://ssrn.com/abstract=1544889, str. 7. (posjeeno 19.01.2015.), Girmens, Guillaume, Privatization, International Asset Trade and Financial Markets, FEEM Working Paper No. 114/2002, dostupno na:  HYPERLINK "http://ssrn.com/abstract=363901" \t "_blank" http://ssrn.com/abstract=363901 (posjeeno 18.01.2015.).  Znanstvena istra~ivanja pokazuju da je ponudbena cijena dionica, u pravilu, ni~a kada se javnom ponudom prodaju dionice iz dr~avnog portfelja. Dewenter, Kathryn, Malatesta, Paul, op. cit., str. 1659.-1660., Megginson, William L., Netter, Jeffry M., From State To Market: A Survey Of Empirical Studies On Privatization, Journal of Economic Literature, vol. 39., br. 2., 2001., dostupno na:  HYPERLINK "http://ssrn.com/abstract=262311" \t "_blank" http://ssrn.com/abstract=262311, str. 37.-38. (posjeeno 15.01.2015.), gdje iznose podatak da je ta cijena ni~a ak za do 30%. Zaremba, Adam, {mudziDski, RadosBaw, op. cit., str. 170.  Iznimke od obveze objavljivanja prospekta propisane su u l. 351. ZTK-a.  U europskom pravu prospekt je ureen Direktivom Europskog parlamenta i Vijea 2003/71/EC izmijenjena Direktivom 2008/11/EC, Direktivom 2010/73/EU i Direktivom 2010/78/EU, Directive 2003/71/EC of the European Parliament and of the Council of 4 November 2003 on the prospectus to be published when securities are offered to the public or admitted to trading and amending Directive 2001/34/EC, OJ L 345, 31.12.2003., p. 64-89., amended by Directive 2008/11/EC of the European Parliament and of the Council of 11 March 2008, OJ L 76, 19.3.2008., Directive 2010/73/EU of the European Parliament and of the Council of 24 November 2010, OJ L 327, 11.12.2010., Directive 2010/78/EU of the European Parliament and of the Council of 24 November 2010, OJ L 331, 15.12.2010.  Sadr~aj prospekta propisan je l. 355. ZTK-a, dok je sadr~aj Plana provedbe javne ponude propisan l. 10. Uredbe.  Ako HANFA ne donese odluku u propisanom roku smatrat e se da prospekt nije odobren.  l. 374. ZTK-a propisuje da se prospekt objavljuje na jedan od sljedeih na ina: 1. objavom u jednim ili viae dnevnih novina koje se prodaju na cijelom ili prete~itom podru ju Republike Hrvatske, 2. objavom u jednim ili viae dnevnih novina koje se prodaju na cijelom ili prete~itom podru ju druge dr~ave lanice u kojoj e vrijednosni papiri biti ponueni javnosti ili u kojoj e biti podnesen zahtjev za uvratenje vrijednosnih papira na ureeno tr~iate te dr~ave lanice, 3. u tiskanom obliku, besplatno stavljen javnosti na raspolaganje u slu~benim prostorijama u kojima posluje ureeno tr~iate na koje e vrijednosni papiri biti uvrateni ili u slu~benim prostorijama u sjediatu izdavatelja i svim poslovnicama financijskih posrednika koji obavljaju poslove u svezi provedbe upisa, odnosno prodaje vrijednosnih papira, uklju ujui i platne agente, 4. u elektroni kom obliku na internetskim stranicama izdavatelja ili na internetskim stranicama financijskih posrednika, ako su uklju eni u postupak ponude vrijednosnih papira javnosti, 5. u elektroni kom obliku na internetskim stranicama ureenog tr~iata na koje se tra~i uvratenje, 6. u elektroni kom obliku na internetskim stranicama HANFE, ako HANFA pru~a ovakvu uslugu.  Sukladno odredbi l. 377. ZTK-a kad je prospekt objavljen u elektroni kom obliku izdavatelj odnosno ponuditelj obvezni su na zahtjev ulagatelja besplatno dostaviti tiskani prospekt ulagatelju. Kad je prospekt objavljen u elektroni kom obliku, a prodaja vrijednosnih papira javnosti odvija se putem financijskog posrednika, pored tih osoba i financijski posrednik obvezan je na zahtjev ulagatelja besplatno dostaviti tiskani prospekt ulagatelju. Ove su odredbe u skladu s l. 14. st. 7. Direktive 2003/71/EC. O e-prospektu i njegovim prednostima vidi viae kod Maurovi, Ljiljana, E-prospekt  pravo vrijednosnih papira Europske unije i Zakon o tr~iatu vrijednosnih papira Republike Hrvatske, Hrvatska pravna revija, br. 2, 2003., str. 49.-56.  U europskom pravu donesena je 29.4.2009. godine Uredba Komisije (EZ-a) broj 809/2004 kojom se ureuje pitanje minimuma informacija u prospektu, formatu prospekta, objavi prospekta kao i oglasa u svezi s prospektom. Commission Regulation (EC) No 809/2004 of 29 April 2004 implementing Directive 2003/71/EC of the European Parliament and of the Council as regards information contained in prospectuses as well as the format, incorporation by reference and publication of such prospectuses and dissemination of advertisements, OJ L 149, 30.04.2004., p. 1-187.  Directive 2003/71/EC of the European Parliament and of the Council of 4 November 2003 on the prospectus to be published when securities are offered to the public or admitted to trading and amending Directive 2001/34/EC, OJ L 345, 31.12.2003., p. 64-89., amended by Directive 2008/11/EC of the European Parliament and of the Council of 11 March 2008, OJ L 76, 19.3.2008., Directive 2010/73/EU of the European Parliament and of the Council of 24 November 2010, OJ L 327, 11.12.2010., Directive 2010/78/EU of the European Parliament and of the Council of 24 November 2010, OJ L 331, 15.12.2010.  O zna enju nastanka novih injenica koje mogu utjecati na procjenu vrijednosnih papira vidjeti viae kod ulinovi Herc, Edita, Zubovi, Antonija, Prospekt i odgovornost iz prospekta pri javnoj ponudi vrijednosnih papira u hrvatskom i usporednom pravu, Zbornik radova Aktualnosti graanskog i trgova kog zakonodavstva i pravne prakse, br. 7, 2009., str. 170.-171., gdje se posebno osvru na predmet Dionik AE koji je rjeaavan pred Europskim sudom.  Za pregled ureenja odgovornosti iz prospekta u usporednom pravi vidjeti viae kod ulinovi Herc, Edita, Zubovi, Antonija, op. cit., str. 174.-176.  Ako se uka~e potreba za time CERP je ovlaaten anga~irati i pravnog savjetnika i revizorsko druatvo.  Prvi krug javnog nadmetanja zapo inje objavom javnog poziva za iskazivanje interesa za kupnju dionica iji je minimalni sadr~aj propisan Uredbom.  Osobama koje namjeravaju sudjelovati u javnom nadmetanju propisana je obveza uplate jam evine u iznosu od 10 % po etne cijene koja mora biti evidentirana na ra unu CERP-a najkasnije 3 dana prije odr~avanja javnog nadmetanja. Ta e im se jam evina vratiti, odnosno ura unati u kupovnu cijenu ukoliko se s njima sklopi ugovor o prijenosu i prodaji dionica.  Postupak javnog nadmetanja detaljnije je propisan Uputama za provedbu postupka javnog nadmetanja kao na ina prodaje dionica i poslovnih udjela koje su donesene 17. velja e 2014. godine. Dostupno na:  HYPERLINK "http://server62.globaldizajn.hr/cerp.hr/UserDocsImages/Upute%20za%20provedbu%20postupka%20javnog%20nadmetanja%20kao%20na%C4%8Dina%20prodaje%20dionica%20i%20poslovnih%20udjela.pdf" http://server62.globaldizajn.hr/cerp.hr/UserDocsImages/Upute%20za%20provedbu%20postupka%20javnog%20nadmetanja%20kao%20na%C4%8Dina%20prodaje%20dionica%20i%20poslovnih%20udjela.pdf (posjeeno 10.12.2014.). Javno nadmetanje provodi Povjerenstvo za provedbu javnog nadmetanja koje imenuje ravnatelj CERP-a. lanovi Povjerenstva su zaposlenici CERP-a.  Uredba u l. 19. izri ito propisuje sadr~aj odluke o po etnoj cijeni, uvjetima i na inu organizacije postupka javnog nadmetanja. Ujedno se izri ito propisuje minimalni cjenovni korak nadmetanja.  Druatva od strateakog i posebnog interesa za RH utvrena su Odlukom Vlade o utvrivanju popisa trgova kih druatava i drugih pravnih osoba od strateakog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, Narodne novine, br. 120/13.  Ako se uka~e potreba za time CERP je ovlaaten anga~irati i pravnog savjetnika i revizorsko druatvo.  Uredbom je propisan sadr~aj poziva za iskazivanje interesa. Poziv se objavljuje u najmanje jednom od visokotira~nih domaih dnevnih listova, te na web stranici CERP-a.  Nadle~nost za donoaenje odluke o po etnoj cijeni i provedbi postupka javnog prikupljanja obvezujuih ponuda donosi isto tijelo kao i kod prodaje dionica iz portfelja RH javnim nadmetanjem. Dakle, mjerodavan je kriterij nominalne vrijednosti dionica, odnosno radi li se o dionicama druatva od posebnog interesa za RH ( l. 7. Uredbe). Temeljem odredbe l. 35. Uredbe u odluci o po etnoj cijeni i provedbi postupka javnog prikupljanja obvezujuih ponuda utvruje se: naziv i sjediate trgova kog druatva ije se dionice prodaju, koli ina i po etna cijena dionica koje su predmet javnog prikupljanja ponuda te postotak udjela ponuenog paketa dionica u temeljnom kapitalu druatva, obvezni uvjeti javnog prikupljanja ponuda, dodatni uvjeti javnog poziva za prikupljanje ponuda, odredba o obveznom otkupu ponudbene dokumentacije, rok za podnoaenje ponuda za kupnju dionica, visina ponudbenog jamstva (bankarska garancija poznate domae ili strane banke odnosno uplata jam evine na ra un CERP-a), odredba o pravu prodavatelja da ne mora prihvatiti niti jednu pristiglu ponudu za kupnju.  Uredbom je propisan sadr~aj pisanog poziva za dostavu obvezujue ponude. Pisani poziv za dostavu obvezujue ponude sadr~i: podatke iz odluke o po etnoj cijeni, kratki opis druatva s osnovnim podatcima o druatvu (teaser), cijenu, na in i rok za otkup ponudbene dokumentacije, odredbu o obvezi potpisivanja Izjave o povjerljivosti podataka u slu aju otkupa ponudbene dokumentacije, na in preuzimanja ponudbene dokumentacije, pravo ponuditelja izvraiti dubinsko snimanje druatva ije se dionice prodaju (due dilligence) nakon otkupa ponudbene dokumentacije, popis dokumentacije koju ponuditelj mora prilo~iti svojoj ponudi, visinu i na in uplate ponudbenog jamstva, odredbu da se danom predaje ponude smatra dan zaprimanja ponude u Centru, odredbu da se nepotpune ponude i ponude podnesene izvan roka nee razmatrati, odredbu da se nakon donoaenja odluke o odabiru ponuditelja, svim ostalim ponuditeljima vraa ponudbeno jamstvo u roku od 15 dana od dana donoaenja odluke o odabiru ponuditelja u postupku, odredbu o pravu prodavatelja da ne mora prihvatiti niti jednu pristiglu ponudu za kupnju.  Ponudbeno jamstvo utvruje se u visini od 2 % po etne cijene dionica, ali ne manje od 500.000,00 kuna ( l. 37. st. 2. Uredbe).  Uredba o izmjeni i dopuni Uredbe o na inu prodaje dionica i poslovnih udjela, Narodne novine, br. 66/14  Dostupno na:  HYPERLINK "http://www.zse.hr/userdocsimages/legal/PravilaIzmjene2014/ProcisceniNesluzbeniTekstPravila.pdf" http://www.zse.hr/userdocsimages/legal/PravilaIzmjene2014/ProcisceniNesluzbeniTekstPravila.pdf (posjeeno 11.12.2014.).  Temelj za donoaenje Pravila ZSE nalazi se u l. 294. st. 1. ZTK-a.  Sukladno l. 176. st. 2. Pravila ZSE izra un cijene otvaranja odvija se u najviae tri koraka i to na na in da se svakomu sljedeem koraku pristupa samo ako se cijena otvaranja nije mogla izra unati u prethodnom koraku. Koraci izra una cijene otvaranja su: 1. odreivanje maksimalne koli ine, 2. odreivanje minimalnog iznosa preostale koli ine i 3. izra un prosje ne cijene.  Temeljem obveze iz l. 184. Pravila ZSE Burza je du~na svakoga prvoga petka u tromjese ju, na temelju podataka o trgovini iz prethodnog tromjese ja, objaviti listu dionica kojima e se trgovati u modalitetu dra~be. Tu listu Burza je du~na dostaviti lanovima i objaviti na svojim internetskim stranicama.  Ako bi trgovina dionicama bila privremeno obustavljena blok-transakcija ne bi se mogla sklopiti ( l. 235. Pravila ZSE).  Trgovinski priru nik ZSE, dostupno na:  HYPERLINK "http://www.zse.hr/userdocsimages/legal/Trgovinski_prirucnik-2014-04-16-final.pdf" http://www.zse.hr/userdocsimages/legal/Trgovinski_prirucnik-2014-04-16-final.pdf (posjeeno 18.12.2014.).  Rjeaenje o izuzeu od obveze transparentnosti, KLASA: UP/I-451-04/13-40/1, URBROJ: 326-771-14-31, dostupno na:  HYPERLINK "http://www.zse.hr/userdocsimages/legal/RjesenjeAgencije-o-izuzecu-od-obveze-trans.pdf" http://www.zse.hr/userdocsimages/legal/RjesenjeAgencije-o-izuzecu-od-obveze-trans.pdf (posjeeno 18.01.2015.).  Parametre dra~be odreuje i za njihovu to nost odgovara ponuditelj. Parametrima dra~be odreuje se: 1. predmet dra~be, 2. koli ina predmeta dra~be, 3. po etna cijena, 4. tip dra~be (s varijabilnim ili fiksnim zavraetkom), 5. korak promjene cijene (dra~bovni korak) i 6. druge veli ine ili podatci va~ni za tijek dra~be ( l. 242. Pravila ZSE).  Ako su u postupku dra~bovanja unesene samo ponude u kojima je cijena odreena na protivan na in, Burza e poniatiti javnu dra~bu, a lanovima koji su prouzro ili poniatenje dra~be, izrei e se mjera zaatite tr~iata. O poniatenju javne dra~be kao i o danu ponovnog odr~avanja javne dra~be Burza obavjeatava lanove i javnost putem svojih internetskih stranica. Naknadu za organiziranje javne dra~be snose lanovi koji su prouzro ili poniatenje javne dra~be.  Jedan lan Burze mo~e djelovati tako da: a) trguje za vlastiti ra un s drugim lanom koji djeluje za ra un klijenta; b) trguje s drugim lanom, pri emu oba izvraavaju naloge za vlastiti ra un; c) djeluje kako za ra un kupca tako i za ra un prodavatelja; d) djeluje za ra un kupca, dok drugi lan djeluje za ra un prodavatelja; e) trguje za vlastiti ra un izvraavajui nalog klijenta.  Javni natje aj za izbor ovlaatenog investicijskog druatva objavljuje se najmanje u jednom od visokotira~nih domaih dnevnih listova i na web stranici CERP-a.  Zakon o preuzimanju dioni kih druatava, Narodne novine, br. 109/07, 36/09, 108/12, 90/13, 99/13, 148/13.  Preuzimanje dioni kih druatava u europskom je pravu ureeno odredbama Direktive o ponudama za preuzimanje. Directive 2004/25/EC of the European Parliament and of the Council of 21 April 2004 on takeover bids, OJ L 142, 30. 4. 2004., p. 12-23.  Sa stjecanjem dionica s pravom glasa hrvatski je zakonodavac izjedna io i stjecanje drugih vrijednosnih papira koje njihovom imatelju omoguavaju stjecanje dionica ciljnog druatva, primjerice call opcija. Navedeno je ureenje u skladu s ureenjem u Direktivi o ponudama za preuzimanje, budui da je tekst Direktive okvirnog karaktera te predstavlja samo minimum reglemana koji su dr~ave lanice du~ne prenijeti u svoja nacionalna zakonodavstva.  Zakon o postupku preuzimanja dioni kih druatava, Narodne novine, br. 124/97.  Vidi obrazlo~enje uz Kona ni prijedlog Zakona o postupku preuzimanja dioni kih druatava koji je donesen 1997. godine.  Para, Zoran, Dileme oko preuzimanja javnih dioni kih druatava, Pravo u gospodarstvu, god. 42., sv. 4., srpanj, 2003., str. 47.-48., isti e da dioni ar koji kontrolira viae od 25 % glasova u druatvu mo~e sprije iti donoaenje onih odluka za koje je propisana kvalificirana tro etvrtinska veina glasova na skupatini zastupljenoga kapitala. Meutim, ti mu glasovi nisu dovoljni za nametanje donoaenja odluka. Isto stajaliate zauzima i Petrovi, Siniaa, Neka pitanja prometa dionica kod preuzimanja dioni kog druatva, Hrvatska pravna revija, br. 8., 2002., str. 22. Sukladno Studiji izraenoj za potrebe Europske komisije o primjeni Direktive o ponudama za preuzimanje koja je objavljena 2011. godine veina ispitanika podr~ala je prag od 30 % glasa kih prava, kao prag ijim bi prelaskom trebala nastati obveza objavljivanja ponude za preuzimanje. Istra~ivanje je provedeno u razdoblju od 12. kolovoza do 30. rujna 2011. godine. Dostupno na:  HYPERLINK "http://www.freshfields.com/publications/pdfs/2011/nov11/31663.pdf" http://www.freshfields.com/publications/pdfs/2011/nov11/31663.pdf (posjeeno 30.12.2014.).  Objavljena ponuda za preuzimanje traje 28 dana. Meutim, taj rok se mo~e produ~iti u slu aju objave izmjene ponude za preuzimanje ili objave konkurentske ponude. Krajnji rok trajanja ponude za preuzimanje ne mo~e biti du~i od 60 dana od dana objave prve ponude za preuzimanje ( l. 28. ZPDD-a).  Navedene su odredbe u hrvatsko zakonodavstvo uvedene izmjenama i dopunama ZTD-a iz 2003. godine, a po ele su se primjenjivati 1. sije nja 2004. godine. Ove su odredbe izmijenjene i dopunjene Novelom ZTD-a iz 2009. godine.  Koliki udio pripada dioni aru odreuje se kod druatava kapitala na temelju odnosa nominalnog iznosa udjela koji mu pripada prema ukupnom temeljnom kapitalu drugoga druatva, a ako je to druatvo izdalo dionice bez nominalnoga iznosa brojem tih dionica koje mu pripadaju. Vlastite udjele druatva treba odbiti od temeljnoga kapitala. S tim se udjelima izjedna uju udjeli koji pripadaju nekome drugome tko ih dr~i za ra un toga druatva ( l. 474. st. 2. ZTD-a).  Glavni dioni ar postavlja zahtjev za sazivanje glavne skupatine upravi druatva pri emu nije propisan oblik u kome on to mora u initi. Barbi, Jakaa, Pravo druatava, Knjiga druga, Druatva kapitala, Organizator, Zagreb, 2013., str. 446., isti e da bi on to mogao u initi i u usmenom obliku ili pak konkludentnom radnjom, ali ipak preporu a da bi trebalo inzistirati na pisanom obliku postavljanja zahtjeva za sazivanje glavne skupatine. Ujedno naglaaava da uprava odlu uje o sazivanju glavne skupatine te nije obvezna zatra~iti suglasnost nadzornog odbora. Meutim, isti e da se statutom ili odlukom nadzornog odbora mo~e zahtijevati tra~enje navedene suglasnosti.  Sukladno na elu jednakoga polo~aja dioni ara iznos otpremnine mora za sve dioni are biti jednak. Eventualne razlike mogle bi se pojaviti ako su na dionicama zasnovani tereti. Vezano uz izbor metode procjene smatramo da je potrebno primijeniti dinami ku metodu jer druatvo ne prestaje prijenosom dionica manjinskih dioni ara glavnom dioni aru, nego nastavlja s poslovanjem. Vidi viae kod Barbi, Jakaa, op. cit., str. 447., gdje isti e da ako dionica ima burzovnu cijenu istu treba smatrati donjom granicom njezine vrijednosti po kojoj bi se odredila otpremnina. Takoer je potrebno imati na umu i injenicu da e takve dionice rijetko pobuivati zanimanje na tr~iatu, prvenstveno zbog takve strukture lanskih prava. Markovinovi, Ivana, Squeez out (prijenos dionica manjinskih dioni ara), Pravo i porezi, br. 7, 2007., str. 39. O sudskoj praksi o pitanju otpremnine kod squeeze outa viae vidjeti kod ulinovi Herc, Edita, Zubovi Antonija, Open Issues of the Squeeze out Right in Croatian and EU Court Practices, u Bodiroga Vukobrat, Nada, Sander, Gerald, G., Rodin, Siniaa (ur.), Legal Culture in Transition  Supranational and International Law Before National Courts, Logos Verlag Berlin, 2013., str. 159.-180.  Novelom ZTD-a iz 2009. godine ova je odredba izmijenjena na na in da se je poveao iznos postotnih poena s dva, koliko je iznosio prema Noveli ZTD-a iz 2003. godine, na pet postotnih poena, ime je pru~ena vea zaatita manjinskim dioni arima. Dakle, primjenjivat e se individualan obra un u odnosu na svakog manjinskog dioni ara ovisno o vremenu kada im se vrai isplata. Ujedno, glavni dioni ar odgovara za eventualnu drugu atetu koja bi mogla nastati manjinskom dioni aru.  Ivekovi, Branimir, Squeeze-out  prijenos dionica manjinskih dioni ara, Pravo i porezi, br. 11., 2004., str. 51.  Prema presudi Visokog zemaljskog suda Frankfurta na Majni od 19. srpnja 2005. godine  5 U 134/04; rkr.), Der Betrieb, 51-52/2005, str. 2807., Dsseldorf, Njema ka, nije niatetna odluka glavne skupatine o isklju enju manjinskih dioni ara ako je podnesena nepropisna jamstvena izjava kreditnog instituta. U konkretnom slu aju glavna skupatina je donijela odluku o prijenosu dionica manjinskih dioni ara na glavnog dioni ara koji je dr~ao 99,93 % dionica uz odobrenje primjerene otpremnine u novcu u visini od 20 eura po dionici. Odluka je upisana u sudski registar 9. listopada 2002. godine. Tu~itelji su podnijeli tu~bu 17. velja e 2004. godine kojom su zahtijevali utvrenje niatetnosti te odluke. Naveli su sljedee:  Ako se tu~ena poziva na bankarsku garanciju D. Banke AG poslovnica Bruxelles s datumom 19. srpnja 2002. godine to ne udovoljava propisanim zahtjevima jer izjavu nije izdao kreditni institut koji je zakonom ovlaaten na poslovanje. Sud je tu~bu odbio.  Barbi, Jakaa, op. cit., str. 455., naglaaava da postoji i obveza banke da to u ini.  Zajedni ko djelovanje izri ito je ureeno u l. 5. ZPDD-a.  Meutim, ZPDD proairuje primjenu ovoga prava i na povlaatene dionice bez prava glasa izri ito propisujui da ako su predmetom ponude za preuzimanje bile i povlaatene dionice bez prava glasa, a nakon ponude za preuzimanje ponuditelj i osobe koje s njim djeluju zajedni ki dr~e najmanje 95 % takvih dionica, ponuditelj u roku od tri mjeseca od isteka roka trajanja ponude za preuzimanje ima pravo i na prijenos takvih dionica manjinskih dioni ara. Dakle i u slu aju povlaatenih dionica bez prava glasa postavljen je isti prag i rok za ostvarivanje ovoga prava.  Cijena u ponudi za preuzimanje ureena je l. 16. ZPDD-a.  Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, Narodne novine, br. 151/03, 110/07, 143/12 i Prekraajni zakon, Narodne novine br. 107/07, 39/13, 157/13. Iznimku predstavlja Zakon o zadrugama, Narodne novine, br. 34/11, 125/13, 76/14, koji u l. 27. propisuje da upravitelj predstavlja zadrugu i Zakon o kreditnim unijama, Narodne novine, br. 141/06, 25/09, 90/11, koji u l. 15. propisuje da kreditnu uniju predstavlja njezina uprava. Vidi viae kod Barbi, Jakaa, Pravo druatava, Knjiga prva, Opi dio, Organizator, Zagreb, 2008., str. 392.  Utvrena najni~a cijena predstavlja poslovnu tajnu, ne objavljuje se javno, ve se u zatvorenoj omotnici predaje predsjedniku Povjerenstva za provedbu postupka neposredne prodaje na po etku postupka neposredne prodaje ( l. 53. st. 5. Uredbe i l. VI. Upute za provedbu postupka neposredne prodaje kao na ina prodaje dionica i poslovnih udjela, dostupno na:  HYPERLINK "http://server62.globaldizajn.hr/cerp.hr/UserDocsImages/Upute%20za%20provedbu%20postupka%20neposredne%20prodaje%20kao%20na%C4%8Dina%20prodaje%20dionica%20i%20poslovnih%20udjela.pdf" http://server62.globaldizajn.hr/cerp.hr/UserDocsImages/Upute%20za%20provedbu%20postupka%20neposredne%20prodaje%20kao%20na%C4%8Dina%20prodaje%20dionica%20i%20poslovnih%20udjela.pdf (posjeeno 12.12.2014.).  Liszt, Marijana, Petrovi, Siniaa, Kriteriji za dodjelu dopuatenih dr~avnih potpora, Zbornik radova sa konferencije  Financiranje, upravljanje i restrukturiranje trgova kih druatava u doba recesije , ulinovi Herc, Edita, Juri, Dionis, }uni Kova evi, Nataaa (ur.), Rijeka, Pravni fakultet Sveu iliata u Rijeci, 2011., str. 30., State-Owned Enterprises in the European Union: ensuring level playing field (report), 27 March 2013, dostupno na:  HYPERLINK "http://www.esparama.lt/es_parama_pletra/failai/ESFproduktai/2_UM_valstybes-valdomos-imones_2013-03.pdf" http://www.esparama.lt/es_parama_pletra/failai/ESFproduktai/2_UM_valstybes-valdomos-imones_2013-03.pdf, str. 8. (posjeeno 22.12.2014.). Zakon o dr~avnim potporama, Narodne novine, br. 47/2014. u l. 2. definira dr~avnu potporu kao  stvarni i potencijalni rashod ili umanjeni prihod dr~ave dodijeljen od davatelja dr~avne potpore u bilo kojem obliku koji naruaava ili prijeti naruaavanjem tr~ianog natjecanja stavljajui u povoljniji polo~aj odreenog poduzetnika ili proizvodnju odreene robe i/ili usluge utoliko ato utje e na trgovinu izmeu dr~ava lanica Europske unije, u skladu s lankom 107. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.  Sukladno l. 107. st. 2. UFEU-a sljedee su vrste potpora spojive s unutarnjim tr~iatem: (a) potpore socijalnog karaktera koje se dodjeljuju pojedinim potroaa ima ako se to ini bez diskriminacije u odnosu na podrijetlo predmetnih proizvoda; (b) potpore za otklanjanje atete nastale zbog prirodnih nepogoda ili izvanrednih dogaaja; (c) potpore koje se dodjeljuju gospodarstvu odreenih podru ja Savezne Republike Njema ke na koje je utjecala podjela Njema ke, u mjeri u kojoj je ta potpora potrebna kako bi se nadoknadile posljedice gospodarski nepovoljnijeg polo~aja prouzro enog tom podjelom. Pet godina nakon stupanja Ugovora iz Lisabona na snagu, Vijee mo~e, odlu ujui na prijedlog Komisije, usvojiti odluku ostavljanju ove to ke izvan snage. Sukladno l. 107. st. 3. UFEU-a sljedee se vrste potpora mogu smatrati spojivima s unutarnjim tr~iatem: (a) potpore za promicanje gospodarskog razvoja podru ja na kojima je ~ivotni standard neuobi ajeno nizak ili na kojima postoji velika podzaposlenost te regija iz lanka 349. s obzirom na njihovo strukturno, gospodarsko i socijalno stanje; (b) potpore za promicanje provedbe va~nog projekta od zajedni kog europskog interesa ili za otklanjanje ozbiljnih poremeaja u gospodarstvu neke dr~ave lanice; (c) potpore za olakaavanje razvoja odreenih gospodarskih djelatnosti ili odreenih gospodarskih podru ja ako takve potpore ne utje u negativno na trgovinske uvjete u mjeri u kojoj bi to bilo suprotno zajedni kom interesu; (d) potpore za promicanje kulture i o uvanje baatine ako takve potpore ne utje u na trgovinske uvjete i tr~iano natjecanje u Uniji u mjeri u kojoj bi to bilo suprotno zajedni kom interesu; (e) druge vrste potpora koje Vijee odredi svojom odlukom na prijedlog Komisije. Zakon o dr~avnim potporama, Narodne novine, br. 47/2014. u l. 9. sadr~i odredbe o dr~avnim potporama koje su izuzete od obveze prijave Europskoj komisiji.  l. 108. UFEU-a. Sukladno l. 13. Zakona o dr~avnim potporama, Narodne novine, br. 47/2014., ako Europska komisija nalo~i povrat dr~avne potpore Ministarstvo financija Republike Hrvatske du~no je o tome odmah obavijestiti davatelja potpore koji je onda du~an izvraiti povrat potpore.  Guidance Paper on state aid-compliant financing, restructuring and privatisation of State-owned enterprises, European Commission, Commission Staff Working Document, Brussels, 10.02.2012. swd (2012) 14 final, dostupno na:  HYPERLINK "http://ec.europa.eu/competition/state_aid/studies_reports/swd_guidance_paper_en.pdf" http://ec.europa.eu/competition/state_aid/studies_reports/swd_guidance_paper_en.pdf (posjeeno 10.01.2015.).  Cit.:  This Guidance Paper is a European Commission staff working document for information purposes. It does not represent an official position of the Commission on this issue, nor does it anticipate such a position. It is not intended to constitute a statement of the law and is without prejudice to the interpretation of the Treaty provisions on state aid by the Court of Justice or the General Court of the European Union. Save otherwise mentioned, the principles referred to in this Guidance Paper are applicable not only to SOE, totally or partially owned by the State, but more generally to any stake or participation that a public authority may hold in a company, independently of whether the public authority effectively exercises control or not over it.  O soft lawu u pravu dr~avnih potpora vidjeti viae kod Liszt, Marijana, Petrovi, Siniaa, op. cit., str. 51-58.  Guidance Paper on state aid-compliant financing, restructuring and privatisation of State-owned enterprises, European Commission, Commission Staff Working Document, Brussels, 10.02.2012. swd (2012) 14 final, dostupno na:  HYPERLINK "http://ec.europa.eu/competition/state_aid/studies_reports/swd_guidance_paper_en.pdf" http://ec.europa.eu/competition/state_aid/studies_reports/swd_guidance_paper_en.pdf, str. 9. (posjeeno 10.01.2015.).  XXIIIrd Report on competition policy 1993, dostupno na:  HYPERLINK "http://bookshop.europa.eu/en/xxiiird-report-on-competition-policy-1993-pbCM8294650/" http://bookshop.europa.eu/en/xxiiird-report-on-competition-policy-1993-pbCM8294650/ (posjeeno 10.01.2015.).  Guidance Paper on state aid-compliant financing, restructuring and privatisation of State-owned enterprises, European Commission, Commission Staff Working Document, Brussels, 10.02.2012. swd (2012) 14 final, dostupno na:  HYPERLINK "http://ec.europa.eu/competition/state_aid/studies_reports/swd_guidance_paper_en.pdf" http://ec.europa.eu/competition/state_aid/studies_reports/swd_guidance_paper_en.pdf, str. 11. (posjeeno 10.01.2015.).  Loc. cit.  Loc. cit.  Odluka Komisije od 25.3.1992. u predmetu C 29/1990 (ex NN 88/1989), Intelhorce SA  Spain, OJ L 176, 30.6.1992., str. 57., Odluka Komisije u predmetu C 38/1992, Alumix  Italy, OJ C 288, 1.10.1996., str. 4. Odluka Komisije od 8.9.1999. u predmetu C 73/1997, Stardust Marine  France, OJ L 206, 15.8.2000., str. 6. The Court of Justice usvojio je ovo na elo u Joined cases C-278/92, C-279/92 and C-280/92, Spain v Commission, [1994] ECR I-4103, para. 28.  Guidance Paper on state aid-compliant financing, restructuring and privatisation of State-owned enterprises, European Commission, Commission Staff Working Document, Brussels, 10.02.2012. swd (2012) 14 final, dostupno na:  HYPERLINK "http://ec.europa.eu/competition/state_aid/studies_reports/swd_guidance_paper_en.pdf" http://ec.europa.eu/competition/state_aid/studies_reports/swd_guidance_paper_en.pdf, str. 12. (posjeeno 10.01.2015.).  Dostupno na:  HYPERLINK "http://roadmap2014.schoenherr.eu/state-aid-rules-may-affect-privatisation-efforts-member-states/" http://roadmap2014.schoenherr.eu/state-aid-rules-may-affect-privatisation-efforts-member-states/ (posjeeno 18.01.2015.).  Guidance Paper on state aid-compliant financing, restructuring and privatisation of State-owned enterprises, European Commission, Commission Staff Working Document, Brussels, 10.02.2012. swd (2012) 14 final, dostupno na:  HYPERLINK "http://ec.europa.eu/competition/state_aid/studies_reports/swd_guidance_paper_en.pdf" http://ec.europa.eu/competition/state_aid/studies_reports/swd_guidance_paper_en.pdf, str. 12. (posjeeno 10.01.2015.).  European Commission, Decision C 56/06 of 30.04.2008, OJ L 239/32 of 06.09.2008, Bank Burgenland, para. 119.  Otvorenim se pokazalo pitanje tuma enja  nemogunosti ostvarenja . Kod doslovnoga tuma enja dolazi se do zaklju ka da se prodaja uope ne mo~e ostvariti, meutim Opi sud je ubla~io ovo stajaliate i govori o  adekvatnom ostvarenju . Haslinger, Birgit, Tender Procedures in State Aid Law: The Bank Burgenland Case Before the General Court, European State Aid Law Quarterly, vol. 12, no. 3, 2013., str. 594.  Temeljem Landes-Hypothekenbank Burgenland-Gesetz, LGBl. No 58/1991, ako doe do nemogunosti ispunjenja obveza Bank Burgenland pokrajina Burgenland odgovara kao jamac za sve obveze banke. Na temelju odredaba toga zakona svi vjerovnici izravno mogu postaviti zahtjev prema jamcu koji je du~an ispuniti obveze banke ako to banka ne bi mogla u initi. Vidi viae kod Haslinger, Birgit, op. cit., str. 589.  Judgment of the General Court of 28.02.2012., Land Burgenland and Austria v Commission, OJ C 109/9 of 14.04.2012.  Summary: Land Burgenland (Austria) and Austria v. European Commission, Joined cases T-268/08 and T-281/08, European State Aid Law Quarterly, vol. 12, no. 3, 2013., str. 587-597.  injeni no stanje dostupno na:  HYPERLINK "http://www.kzk.gov.mk/sa/db/files/987/Draft%20Training%20Manual%20for%20Macedonian%20State%20Aid%20Department.pdf" http://www.kzk.gov.mk/sa/db/files/987/Draft%20Training%20Manual%20for%20Macedonian%20State%20Aid%20Department.pdf (posjeeno 23.01.2015.).  Predmet C-54/99, dostupan na:  HYPERLINK "http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/ALL/?uri=CELEX:61999CJ0054" http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/ALL/?uri=CELEX:61999CJ0054 (posjeeno 16.01.2015.).  Predmet C-463/00, dostupan na:  HYPERLINK "http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/ALL/?uri=CELEX:62000CJ0463" http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/ALL/?uri=CELEX:62000CJ0463 (posjeeno 16.01.2015.).  Predmet C-367/98, dostupan na:  HYPERLINK "http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/ALL/?uri=CELEX:61998CJ0367" http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/ALL/?uri=CELEX:61998CJ0367 (posjeeno 18.01.2015.).  Predmet C-423/98, dostupan na:  HYPERLINK "http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/ALL/?uri=CELEX:61998CJ0423" http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/ALL/?uri=CELEX:61998CJ0423 (posjeeno 18.01.2015.). Isto stajaliate Sud je ve ranije zauzeo u predmetu C-222/84, Johnston v. Chief Constable of the Royal Ulster Constabulary [1986] ECR 1651, para. 38.  "The Treaties shall in no way prejudice the rules in Member States governing the system of property ownership"  Predmet C-174/04, dostupan na:  HYPERLINK "http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/ALL/?uri=CELEX:62004CJ0174" http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/ALL/?uri=CELEX:62004CJ0174 (posjeeno 19.01.2015.).  Vidi video zapis Izjave za javnost gospodina Barniera, dostupno na:  HYPERLINK "http://ec.europa.eu/avservices/video/player.cfm?ref=I089477" http://ec.europa.eu/avservices/video/player.cfm?ref=I089477 (posjeeno 20.01.2015.).  Kirchfeld, Aaron; Campbell, Matthew, McCracken, Jeffrey (24 April 2014),  HYPERLINK "http://www.bloomberg.com/news/2014-04-23/ge-said-in-talks-to-buy-france-s-alstom-for-about-13-billion.html" General Electric Said in Talks to Buy France s Alstom, Bloomberg, dostupno na:  HYPERLINK "http://www.bloomberg.com/news/2014-04-23/ge-said-in-talks-to-buy-france-s-alstom-for-about-13-billion.html" http://www.bloomberg.com/news/2014-04-23/ge-said-in-talks-to-buy-france-s-alstom-for-about-13-billion.html (posjeeno 20.01.2015.).  Letessier, Ivan (27 April 2014),  HYPERLINK "http://www.lefigaro.fr/societes/2014/04/26/20005-20140426ARTFIG00160-alstom-le-gouvernement-travaille-a-un-projet-franco-allemand-avec-siemens.php" "Alstom: le gouvernement travaille un projet franco-allemand avec Siemens", dostupno na:  HYPERLINK "http://www.lefigaro.fr/societes/2014/04/26/20005-20140426ARTFIG00160-alstom-le-gouvernement-travaille-a-un-projet-franco-allemand-avec-siemens.php" http://www.lefigaro.fr/societes/2014/04/26/20005-20140426ARTFIG00160-alstom-le-gouvernement-travaille-a-un-projet-franco-allemand-avec-siemens.php (posjeeno 20.01.2015.).  Kirchfeld, Aaron, de Beaupuy, Francois, Webb, Alex (27 April 2014),  HYPERLINK "http://www.bloomberg.com/news/2014-04-25/ge-executives-to-meet-with-french-government-on-alstom-takeover.html" "Siemens Said to Offer Alstom Asset Swap to Beat GE Bid", dostupno na:  HYPERLINK "http://www.bloomberg.com/news/2014-04-25/ge-executives-to-meet-with-french-government-on-alstom-takeover.html" http://www.bloomberg.com/news/2014-04-25/ge-executives-to-meet-with-french-government-on-alstom-takeover.html (posjeeno 21.01.2015.), Campbell, Matthew, Fouquet, Helene, de Beaupuy, Francois (28 April 2014),  HYPERLINK "http://www.bloomberg.com/news/2014-04-27/ge-battles-for-alstom-as-siemens-wins-french-support.html" "GE s Alstom Bid Gains Steam as Hollande Said Not Opposed", dostupno na:  HYPERLINK "http://www.bloomberg.com/news/2014-04-27/ge-battles-for-alstom-as-siemens-wins-french-support.html" http://www.bloomberg.com/news/2014-04-27/ge-battles-for-alstom-as-siemens-wins-french-support.html (posjeeno 21.01.2015.).  Meichtry, Stacy, Gauthier-Villars, David (27 April 2014),  HYPERLINK "http://online.wsj.com/articles/new-siemens-bid-for-alstom-disrupts-deal-with-ge-1398643058" "Siemens's New Alstom Bid Disrupts GE Deal", dostupno na:  HYPERLINK "http://online.wsj.com/articles/new-siemens-bid-for-alstom-disrupts-deal-with-ge-1398643058" http://online.wsj.com/articles/new-siemens-bid-for-alstom-disrupts-deal-with-ge-1398643058 (posjeeno 21.01.2015.).  Protard, Matthieu, Sheahan, Maria (29 April 2014),  HYPERLINK "http://www.reuters.com/article/2014/04/29/us-alstom-offer-idUSBREA3S0US20140429" "Alstom accepts 10 billion euro GE bid for its energy unit", dostupno na:  HYPERLINK "http://www.reuters.com/article/2014/04/29/us-alstom-offer-idUSBREA3S0US20140429" http://www.reuters.com/article/2014/04/29/us-alstom-offer-idUSBREA3S0US20140429 (posjeeno 21.01.2015.).  Protard, Matthieu, Sheahan, Maria (29 April 2014),  HYPERLINK "http://www.reuters.com/article/2014/04/29/us-alstom-offer-idUSBREA3S0US20140429" "Alstom accepts 10 billion euro GE bid for its energy unit", dostupno na:  HYPERLINK "http://www.reuters.com/article/2014/04/29/us-alstom-offer-idUSBREA3S0US20140429" http://www.reuters.com/article/2014/04/29/us-alstom-offer-idUSBREA3S0US20140429 (posjeeno 21.01.2015.).  Le Billon, Veronique (29 April 2014),  HYPERLINK "http://www.lesechos.fr/entreprises-secteurs/industrie-lourde/actu/0203471029595-alstom-ce-que-promet-general-electric-a-hollande-667745.php" "Alstom: ce que promet General Electric Hollande", dostupno na:  HYPERLINK "http://www.lesechos.fr/29/04/2014/lesechos.fr/0203471029595_alstom---ce-que-promet-general-electric-a-hollande.htm" http://www.lesechos.fr/29/04/2014/lesechos.fr/0203471029595_alstom---ce-que-promet-general-electric-a-hollande.htm (posjeeno 22.01.2015.).   HYPERLINK "http://www.alstom.com/en/press-centre/2014/4/alstom-is-considering-the-proposed-acquisition-of-its-energy-activities-by-ge-and-the-creation-of-a-strong-standalone-market-leader-in-the-rail-industry/" Alstom is considering the proposed acquisition of its Energy activities by GE and the creation of a strong standalone market leader in the rail industry (Press release), Alstom, 30 April 2014, dostupno na:  HYPERLINK "http://www.alstom.com/en/press-centre/2014/4/alstom-is-considering-the-proposed-acquisition-of-its-energy-activities-by-ge-and-the-creation-of-a-strong-standalone-market-leader-in-the-rail-industry/" http://www.alstom.com/en/press-centre/2014/4/alstom-is-considering-the-proposed-acquisition-of-its-energy-activities-by-ge-and-the-creation-of-a-strong-standalone-market-leader-in-the-rail-industry/ (posjeeno 22.01.2015.).   HYPERLINK "http://www.alstom.com/en/press-centre/2014/4/alstom-is-considering-the-proposed-acquisition-of-its-energy-activities-by-ge-and-the-creation-of-a-strong-standalone-market-leader-in-the-rail-industry/" Alstom is considering the proposed acquisition of its Energy activities by GE and the creation of a strong standalone market leader in the rail industry (Press release), Alstom, 30 April 2014, dostupno na:  HYPERLINK "http://www.alstom.com/en/press-centre/2014/4/alstom-is-considering-the-proposed-acquisition-of-its-energy-activities-by-ge-and-the-creation-of-a-strong-standalone-market-leader-in-the-rail-industry/" http://www.alstom.com/en/press-centre/2014/4/alstom-is-considering-the-proposed-acquisition-of-its-energy-activities-by-ge-and-the-creation-of-a-strong-standalone-market-leader-in-the-rail-industry/ (posjeeno 22.01.2015.).  Jolly, David (5 May 2014),  HYPERLINK "http://dealbook.nytimes.com/2014/05/05/france-says-it-opposes-g-e-s-bit-for-alstom-unit/" "France Says It Opposes G.E. s Bid for Alstom Unit", dostupno na:  HYPERLINK "http://dealbook.nytimes.com/2014/05/05/france-says-it-opposes-g-e-s-bit-for-alstom-unit/?_php=true&_type=blogs&_php=true&_type=blogs&_r=1&" http://dealbook.nytimes.com/2014/05/05/france-says-it-opposes-g-e-s-bit-for-alstom-unit/?_php=true&_type=blogs&_php=true&_type=blogs&_r=1& (posjeeno 22.01.2015.).  Jolly, David (5 May 2014),  HYPERLINK "http://dealbook.nytimes.com/2014/05/05/france-says-it-opposes-g-e-s-bit-for-alstom-unit/" "France Says It Opposes G.E. s Bid for Alstom Unit", dostupno na:  HYPERLINK "http://dealbook.nytimes.com/2014/05/05/france-says-it-opposes-g-e-s-bit-for-alstom-unit/?_php=true&_type=blogs&_php=true&_type=blogs&_r=1&" http://dealbook.nytimes.com/2014/05/05/france-says-it-opposes-g-e-s-bit-for-alstom-unit/?_php=true&_type=blogs&_php=true&_type=blogs&_r=1& (posjeeno 22.01.2015.).  Dostupno na:  HYPERLINK "http://www.legifrance.gouv.fr/affichTexte.do?cidTexte=JORFTEXT000028933611" http://www.legifrance.gouv.fr/affichTexte.do?cidTexte=JORFTEXT000028933611   HYPERLINK "http://www.siemens.com/press/pool/de/pressemitteilungen/2014/corporate/AXX20140646e.pdf" Mitsubishi Heavy Industries and Siemens provide a compelling proposal for Alstom (Press release), Mitsubishi Heavy Industries / Siemens, 16 June 2014, dostupno na:  HYPERLINK "http://www.siemens.com/press/pool/de/pressemitteilungen/2014/corporate/AXX20140646e.pdf" http://www.siemens.com/press/pool/de/pressemitteilungen/2014/corporate/AXX20140646e.pdf (posjeeno 22.01.2015.).  Mallet, Natalie (19 June 2014),  HYPERLINK "http://www.bloomberg.com/news/2014-06-19/ge-offers-rail-signaling-to-alstom-to-win-deal-backing.html" "GE reshapes Alstom offer to appease France", dostupno na http://www.bloomberg.com/news/2014-06-19/ge-offers-rail-signaling-to-alstom-to-win-deal-backing.html   HYPERLINK "http://www.siemens.com/press/pool/de/pressemitteilungen/2014/corporate/AXX20140650e.pdf" Mitsubishi Heavy Industries and Siemens specify proposal to Alstom (press release), Siemens / Mitsubishi Heavy Industries, 20 June 2014, dostupno na:  HYPERLINK "http://www.siemens.com/press/pool/de/pressemitteilungen/2014/corporate/AXX20140650e.pdf" http://www.siemens.com/press/pool/de/pressemitteilungen/2014/corporate/AXX20140650e.pdf (posjeeno 22.01.2015.).  Mallet, Benjamin, Frost, Laurence (23 June 2014),  HYPERLINK "http://www.reuters.com/article/2014/06/23/us-alstom-ge-deal-idUSKBN0EY1E320140623" "France secures Alstom stake option ahead of GE tie-up", dostupno na:  HYPERLINK "http://www.reuters.com" www.reuters.com (posjeeno 22.01.2015.),  HYPERLINK "http://www.reuters.com/article/2014/06/22/us-alstom-ge-deal-option-idUSKBN0EX0YC20140622" "France secures option to buy Alstom stake from Bouygues", dostupno na: www.reuters.com, 22 June 2014, Landauro, Inti, Meichtry, Stacy (22 June 2014),  HYPERLINK "http://online.wsj.com/articles/france-clears-way-for-ge-alstom-deal-1403465505" "France Lifts Hurdle to GE-Alstom Deal", dostupno na: online.wsj.com.  U izvorniku to ka 12. glasi:  Autres activits portant sur des matriels, des produits ou des prestations de services, y compris celles relatives la scurit et au bon fonctionnement des installations et quipements, essentielles la garantie des intrts du pays en matire d'ordre public, de scurit publique ou de dfense nationale numrs ci-aprs: a) Intgrit, scurit et continuit de l'approvisionnement en lectricit, gaz, hydrocarbures ou autre source nergtique; b) Intgrit, scurit et continuit de l'approvisionnement en eau dans le respect des normes dictes dans l'intrt de la sant publique; c) Intgrit, scurit et continuit d'exploitation des rseaux et des services de transport; d) Intgrit, scurit et continuit d'exploitation des rseaux et des services de communications lectroniques; e) Intgrit, scurit et continuit d'exploitation d'un tablissement, d'une installation ou d'un ouvrage d'importance vitale au sens des  HYPERLINK "http://www.legifrance.gouv.fr/affichCodeArticle.do;jsessionid=641C7292114BDC8C9CE1E4ECAB8E4C5E.tpdjo06v_1?cidTexte=LEGITEXT000006071307&idArticle=LEGIARTI000006539687&dateTexte=&categorieLien=cid" articles L. 1332-1 et L. 1332-2 du code de la dfense; f) Protection de la sant publique.  Chantal Hughes, glasnogovornica europskog povjerenika za unutarnje tr~iate Michela Barniera, izjavila je da je Komisija kontaktirala francuske vlasti glede tog pitanja te primila tu uredbu "na znanje"."Podsjeamo da ograni enja slobode kretanja kapitala mogu biti opravdana ako je cilj vezan za javnu politiku i javnu sigurnost. Svaka akcija ograni avanja slobode kretanja mora biti razmjerna i slu~iti javnom interesu. Pozorno emo pratiti primjenu te uredbe, tj. sustavno pratiti svaku primjenu zakona koji se ti u investicija, a posebice provjeravati one koje nisu isklju ivo usmjereni postizanju ekonomskih ciljeva", navodi se u njezinu priopenju. Dostupno na:  HYPERLINK "http://www.banka.hr/ek-nece-braniti-francuskoj-veto-na-preuzimanje-strateskih-tvrtki/print" http://www.banka.hr/ek-nece-braniti-francuskoj-veto-na-preuzimanje-strateskih-tvrtki/print (posjeeno 18.01.2015.). ( This work has been fully supported by/supported in part by the University of Rijeka under the project number 13.08.1.2.01  Protection of beneficiary on the Croatian and European financial services market .     PAGE  PAGE 32 prv̼ؼ 2ҿͷnVn@+(hSCJOJPJQJ\]aJnHtH+h{|6CJOJPJQJ\]aJnHtH.hMh PCJOJPJQJ\]aJnHtH.hMhSCJOJPJQJ\]aJnHtH.h-`h-`CJOJPJQJ\]aJnHtH1h-`h-`6CJOJPJQJ\]aJnHtH+h-`h-`CJOJPJQJ\aJnHtH+h27h-`CJOJPJQJ\aJnHtH7jh27h-`CJH*OJPJQJU\aJnHtHd~dnp6Z\Zv|~jvӺӺӺӺӺӺӜӇӇӇӇӇӺr(h-`h-`CJOJPJQJaJnHtH(hSCJOJPJQJ\]aJnHtH:jh-`h-`CJH*OJPJQJU\]aJnHtH1h-`h-`6CJOJPJQJ\]aJnHtH.h-`h-`CJOJPJQJ\]aJnHtH(h PCJOJPJQJ\]aJnHtH*vZ4:<4TZ\,>F(*h|Pԧԕԃԃԃԃԃԧԃԃԃԃnn(h-`h PCJOJPJQJaJnHtH"h PCJOJPJQJaJnHtH"hSCJOJPJQJaJnHtH4jh-`h-`CJH*OJPJQJUaJnHtH"h{|CJOJPJQJaJnHtH(h-`h-`CJOJPJQJaJnHtH+h-`h-`6CJOJPJQJaJnHtH+(>h4$ & Fda$gd8 $da$gd-`$ & Fda$gd-`$8d^8a$gdM$d`a$gd-`PXZ\xپvvaN%hx5CJOJPJQJaJnHtH(h-`hSCJOJPJQJaJnHtH"hMCJOJPJQJaJnHtH"hSCJOJPJQJaJnHtH"h-`CJOJPJQJaJnHtH"h{|CJOJPJQJaJnHtH4jh-`h-`CJH*OJPJQJUaJnHtH(h-`h-`CJOJPJQJaJnHtH"h PCJOJPJQJaJnHtH\^&hj{]@8hAXh-`0J>*B*CJOJPJQJaJnHphtH;hAXh-`0J6>*B*CJOJPJQJaJnHphtHhmjhmU"hAXCJOJPJQJaJnHtH+hAXh-`6CJOJPJQJaJnHtH"hxCJOJPJQJaJnHtH(h-`h-`CJOJPJQJaJnHtH+h-`h-`5CJOJPJQJaJnHtH%hS5CJOJPJQJaJnHtH "Z\^46̺̲p^̲Ap8hAXh-`0J>*B*CJOJPJQJaJnHphtH"hAXCJOJPJQJaJnHtH>jhm0J6>*B*CJOJPJQJUaJnHphtH;hAXh-`0J6>*B*CJOJPJQJaJnHphtHhmjhmU"hxCJOJPJQJaJnHtH(h-`h-`CJOJPJQJaJnHtH;jhm0J>*B*CJOJPJQJUaJnHphtH68:<`&,PRhjn|~.0 "FH02dpĮٮĜĜĜĜĜĜĊĜuZuĜ4jh-`h-`CJH*OJPJQJUaJnHtH(h27h-`CJOJPJQJaJnHtH"hMCJOJPJQJaJnHtH"hxCJOJPJQJaJnHtH+hAXh-`6CJOJPJQJaJnHtH(h-`h-`CJOJPJQJaJnHtH"hAXCJOJPJQJaJnHtH(hAXh-`CJOJPJQJaJnHtH#*Nn0246`f베x]xKK6(h-`hAXCJOJPJQJaJnHtH"hCJOJPJQJaJnHtH4jhAXhAXCJH*OJPJQJUaJnHtH"hZ3CJOJPJQJaJnHtH+hhAX6CJOJPJQJaJnHtH"hAXCJOJPJQJaJnHtH"h-`CJOJPJQJaJnHtH(h27h-`CJOJPJQJaJnHtH"hxCJOJPJQJaJnHtH(h-`h-`CJOJPJQJaJnHtH024 &t|PRhl02:ñxxxxxxxxxxxxxx"h-CJOJPJQJaJnHtH"hxCJOJPJQJaJnHtH(hxhxCJOJPJQJaJnHtH"hCJOJPJQJaJnHtH%h-`5CJOJPJQJaJnHtH%h85CJOJPJQJaJnHtH+h-`h-`5CJOJPJQJaJnHtH(:<~Z  "$24TV\^ʸʸʦʐʸ~~~ʸlʸ~~"h_CJOJPJQJaJnHtH"h\9CJOJPJQJaJnHtH+hMh-6CJOJPJQJaJnHtH"hoCJOJPJQJaJnHtH"hxCJOJPJQJaJnHtH"h-CJOJPJQJaJnHtH"hCJOJPJQJaJnHtH"hMCJOJPJQJaJnHtH#4  z|~" %*N,d69:$a$gd?s$a$gdFM$a$gd$a$gd$d-DM a$gd*$d-DM `a$gd*$d-DM a$gd*$ da$gd;    p      dxåÎs[s[sCs[s[s/hB*CJOJQJaJmH nHph333sH tH/h*B*CJOJQJaJmH nHph333sH tH5hG3h*B*CJOJQJaJmH nHph333sH tH-hG3h*B*CJOJQJaJnHph333tH: j*hh0J5B*CJOJQJaJnHph333tH0h*h*5B*CJOJQJaJnHph333tH"h*CJOJPJQJaJnHtH"h:CJOJPJQJaJnHtHxz~ X Z l n    !""$#&#v#x#.$0$2$xxxxqd]]R]]hHVh40CJaJ hHVh40jhHVh400JU hM9h40 h$h40h_(h406 h_(h40 h,!h40jh,!h400JUh40B*ph hzrh40h40 j*hh400J+hoh5CJOJPJQJaJnHtH'hB*CJOJQJaJnHph333tH'hoB*CJOJQJaJnHph333tH 2$4$$$$$%% %"%$%B%F%d%h%&&&''X'Z''''r(((((B)D))))**+N,P,R,.2.////////Ķ˨ hjHh40 h ih40 hsnh40 hIh40jhIh400JU h`3h40 hHFh40jh400JUh40 hHVh40%jhXh400J>*B*UphhXh400J>*B*ph hXh40jhXh40U2//000@0J0L000D1r1t12@3B3j3l3v3x333x44^5`5b5d5556606d6f67 9999999::ˍxqq hsnh40jhsnh400JUh?sh406jh400JU%jhXh400J>*B*UphhXh400J>*B*ph hXh40jhXh40U hHVh40 h ih40(h ih40CJOJPJQJaJnHtH hIh40 hjHh40h40,:H:J:^:::;;;;:<<<v<x<<<<<<> >8>:>f>n>>>(?*?,???.@0@D@h@p@x@z@&A(A*A,AAABBBӻڧڠڠڠڙڙޙڙڌڀ h405 hHVh40jhHVh400JU hf_h40 hIh40jhIh400JU hXh40jhXh40Ujhsnh400JU hsnh40h40%jhXh400J>*B*UphhXh400J>*B*ph/:<x@B"G(HLPTX:YFZZ\fklrrs"t}$a$gd +$a$gdT$a$gdxFL$a$gdP$a$gdM9$a$gd[X$a$gd$a$gd5F$a$gd'$a$gdBBdCCC D"DDDEEFFFF G"G$G(H*HLLOOPPPPTTTTW X XXXX:Y*B*UphhXh400J>*B*ph hXh40jhXh40Ujh400J>*B*Uphh5Fh400J>*B*phjh40U h5Fh40h40jh400JU2r]]^ ^^^^^&_(_~___`6`T`Z`````aHaHbNbfbhbbbbbb c2cccd d~ddddef f ffffļ󥞥|󰥞%jheh400J>*B*Uphheh400J>*B*ph heh40jheh40U hsnh40 h406hZh406 hHUh40hmh406 hmh40 hph40hph40CJaJ h,h40h40hTh4060ffffffhhhhhhhh~iiiiiiiiii j jjjjjj kkkkkkkkllrrrsts"t$tӻӻӻӻӻӻӻӢӢӕy)jh +h400JCJOJQJUaJ h +h40jh +h400JU hIh40 heh40jheh40U hM9h40 hfh40jh400JUh40 hsnh40%jheh400J>*B*Uphheh400J>*B*ph.$t>tBt}}~>~~؅څZ\,@B8:|иױתזז׋uhCh400J>*B*ph hCh40jhCh40U hoh40jhh400JU hh40 hZSh40hh\<h40CJaJjhSNh400JU hSNh40h40jh400JUh40CJOJQJaJh +h40CJOJQJaJ)}@8Л\BBF$[$\$a$gdb$ da$gdn$a$gdn$a$gd>$a$gd}$a$gdp$$a$gd$a$gd7$a$gd M$a$gdZS$a$gdlf$a$gd +|~ΛЛқ\^ "$BD" `l6òp`pTDhZSh406CJOJQJaJh40CJOJQJaJh40B*CJOJQJaJph%hbh40B*CJOJQJaJphhbh40CJOJQJaJ)jhbh400JCJOJQJUaJhbh40CJaJ!jhbh400JCJUaJ hbh40jhbh400JUjh400JU hp$h40h40%jhCh400J>*B*Uph6:x~BDFH46:<ҵԵֵ Ƕǯ{ǯǯǯǯnǝnjh h400JU%jh h400J>*B*Uphh h400J>*B*ph h h40jh h40U hbHh40jhbHh400JUh0vh40jh400JUhZSh406CJOJQJaJhbh40CJOJQJaJh40CJOJQJaJ+F̾Z ,t$a$gd .gdOk$a$gdOk$a$gdOAo$a$gdHF$ da$gd];$a$gd];$a$gdX$a$gd,6Y$a$gdSNgdSN$a$gd0246¾̾ξо.vx"$&XZ\ Ǵ壘}f壘-jh h400J>*B*CJUaJph$h h400J>*B*CJaJphh40CJaJhSNh40CJaJ!jhSNh400JCJUaJ%jh h400J>*B*Uphh h400J>*B*phjh h40Uh40 hSNh40jhSNh400JU h h40(\^n2: ,.&(R46\^>}hOkh400J>*B*ph hOkh40jhOkh40U hBh40 h h40 hh40jhKh400JU hKh40h)h406h)h40PJh)h40PJ h)h40jh)h400JUh40 hSNh40->@B^bjlprtvx  ,tPRTfl<`r"8:xzڻڻڴڴڴڭڭڴڴڥږ hSRlh40hOkh406hh406 huch40 h{h40 hgh40 h=Sh40 h*h40jh400JUh40 hh40 hOkh40%jhOkh400J>*B*Uph9tPx<\f V&,(l*$a$gd%G$a$gde$a$gd 1$a$gd $a$gd@~l,f h 4 6    "$VX 紭yynh,!h40mH sH hh40mH sH  hh40%jheh400J>*B*Uphheh400J>*B*ph heh40jheh40U hBJLRX`bdhlt,(.(l*¯ꪠjh400JUh%Gh406h%Gh406] h40]%jhd&h400J>*B*Uphhd&h400J>*B*ph hd&h40jhd&h40U h 1h40h40h,!h40mH sH  h,!h403l*n*H+ ,*,,,,,---------33333384~444Ծ㚏{o{e]UNChlh40mH sH  hlh40h7F!h406h%Gh406jh400JUh^h406OJQJh`h406OJQJh40OJQJh]h40OJQJ!jh]h400JOJQJU%jhd&h400J>*B*Uphhd&h400J>*B*ph hd&h40jhd&h40Uh40 h,!h40h,!h40\jh,!h400JUl*-3486:===lADFHJ$KTNzQdR$a$gdY$a$gdW$a$gd@ $da$gd,$d7$8$H$a$gd,$a$gd/g$a$gd,$a$gd%G$d7$8$H$a$gd^$a$gdb444445d6f6h6j6,7.77777888888T9V9996:8:::;;;;;<<`=b=x=z=============DZDZDZ!jhbHh400JCJUaJ%jh7F!h400J>*B*Uphh7F!h400J>*B*ph h7F!h40jh7F!h40U h/gh40h/gh40\ hbHh40jhbHh400JUh40 hlh403=h>>>>"?>??@ A.AlAnApAHB&C(C*C,CCCDDDDDDDDDDüiV%hbHh40B*CJOJQJaJph5jhbHh400J6B*CJOJQJUaJph%jh7F!h400J>*B*Uphh7F!h400J>*B*ph h7F!h40jh7F!h40Uh40 h/gh40h/gh40\ hbHh40jhbHh400JUh40CJaJhbHh406CJ]aJhbHh40CJaJDDDDEEEFFFFFFGHHHHVIXIɾɦqm`YQJmJ?8? h7F!h40jh7F!h40U h/gh40h/gh40\ hbHh40jhbHh400JUh40/hbHh400J6>*B*CJOJQJaJph8jh7F!h400J6>*B*CJOJQJUaJph/h7F!h400J6>*B*CJOJQJaJphh7F!h40B*phjh7F!h40B*Uph"h406B*CJOJQJaJph(hbHh406B*CJOJQJaJphXIIJJJJ,JFJHJJJ$K&KKKFLXLlL~LLLjMlMN,NTNVNNNN6OTOjOOOPP$QdQfQzQ|QQ*RdRfRSSSSSSTTUṴ̸̦̿̿̿̿ӟӟӦӔ hofh40jhofh40U h|Rh40jh400JUhbHh406 huch40jhbHh400JU hbHh40h40 h/gh40%jh7F!h400J>*B*Uphh7F!h400J>*B*ph6dRS,VWzY"[]^`RbzfZkdsv4z}l(6D~$a$gd|R$a$gdt$a$gduc$a$gd$|$a$gd]Q$a$gd[UUU,V.VlVnVWWWWWWWXXXXDYFYzY|YYYbZdZZZ"[$[d[f[ \ \\\\F]]]]]]]]]^žůžůžůžůڒ~vh$|h406 h*B*Uphh&Sh400J>*B*ph h&Sh40jh&Sh40Ujh400JUh40%jhofh400J>*B*Uphhofh400J>*B*ph.^^^____J`L`N``` a aaaaabbbPbRbTbbbbbccFdHdxdzd|d~dnepeѾѾshah h Ph40jh Ph40U(jhth400J>*B*U]phhth400J>*B*]ph hth40jhth40Ujh]yh400JU h]yh40%jh&Sh400J>*B*Uphh&Sh400J>*B*ph h&Sh40jh&Sh40Ujh400JUh40%peDfFfHfxfzf|fffhhhhhhhhhij$k&k(kXkZk\kk׻אyiTLD÷h"&4h40]h Ph40](jh Ph400J>*B*U]phh Ph400J>*B*]ph h Ph40jh Ph40U h40]h]yh40]jh400J>*B*Uphh]yh400J>*B*phh40jh40Ujh]yh400JU h"&4h40 h]yh40%jh Ph400J>*B*Uphh Ph400J>*B*phkkkkkllPmRmVmlmnmpmrmhnjnDoFoHovoooooppppfqhqqqqqhrjr.s0s2sƶzhƶ"jh400J>*B*U]phh]yh400J>*B*]ph(jh Ph400J>*B*U]phh Ph400J>*B*]ph h Ph40jh Ph40U h40]h]yh40]jh400J>*B*Uphh]yh400J>*B*phjh40Uh40 h]yh40&2sJsLsbsdsfssssttuu"u$u&u(uuuvvvvvvvv w wNwPw x xxxxxxx^y`yyzzzz2z4zó먡xxó먡xx h"&4h40%jh Ph400J>*B*Uphh Ph400J>*B*ph h Ph40jh Ph40Ujh400J>*B*Uphh]yh400J>*B*phjh40Uh40jh]yh400JU h]yh40 h40]h"&4h40]/4z6zZz\zzzZ{\{{{{{{{||N}P}R}j}l}}}}}} rtz|~뵮뵮~q~jhxh400JU hxh40 h"&4h40%jh Ph400J>*B*Uphh Ph400J>*B*ph h Ph40jh Ph40Ujh400J>*B*Uphh]yh400J>*B*phjh40Uh40 h]yh40jh]yh400JU)^`68:lnprLNdfxqxbO%jhxh400J>*B*Uphhxh400J>*B*ph hxh40jhxh40Ujhxh400JU%jh Ph400J>*B*Uphh Ph400J>*B*ph h Ph40jh Ph40Uh40(jhxh400J>*B*U]phhxh400J>*B*]ph hxh40jhxh40U(*bd02468pr>@”ĔƔȔBDóޫvnóޫvfnhxh40]h"&4h40](jhxh400J>*B*U]phhxh400J>*B*]phjhxh40U h40]h]yh40]jh400J>*B*Uphh]yh400J>*B*phh40jh40U h]yh40jh]yh400JU hxh40 hxh40(DF^`bd"$Țʚ̚ΚHJL|~œĜƳ竛Ƴscjh400J>*B*Uphh]yh400J>*B*ph h"&4h40"jh400J>*B*U]phh]yh400J>*B*]phjh40U%jhxh400J>*B*Uphhxh400J>*B*ph hxh40jhxh40Uh40 h]yh40jh]yh400JU&@Bfhj¢ģƣ46PRTVtdYYjh"&4h40Ujh400J>*B*Uphh]yh400J>*B*phjh]yh400JU h"&4h40%jhxh400J>*B*Uphhxh400J>*B*ph hxh40jhxh40U"jh400J>*B*U]phh]yh400J>*B*]phh40jh40U h]yh40H:2Ժֺںܺ "h]hgdP &`#$gd4 dgd;$a$gd$a$gdAX $da$gd-`$a$gd|R¤ĥƥ8:TVXv ">BFHJpŻŁŧzi^hQh40OJQJ!jhQh400JOJQJU h"&4h40 h]yh40jh400J>*B*Uphh]yh400J>*B*phh40jh40Uh]yh40<h]yh406]h"&4h40]h400J>*B*]ph(jh"&4h400J>*B*U]phh"&4h400J>*B*]ph"pܯޯ±8:<prtvFH24ҺԺֺغܺ޺Ͻˠ˙xeYQMhh40B*ph j*hh400J%jhxh400J>*B*Uphhxh400J>*B*ph hxh40jhxh40U h]yh40jh]yh400JUjh406OJPJQJUhAXh406OJPJQJh40jh40Uhsh406OJPJQJhQh406OJPJQJhQh40OJPJQJ "$տ+hoh5CJOJPJQJaJnHtHhh0v0JmHnHu h400Jjh400JUjh40Uh40"$$d-DM a$gd*,1h. A!"#$% %666666666vvvvvvvvv666666>666666666666666666666666666666666666666666666666hH666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666J@J Normal dCJ_HaJmHsHtH `@` , Heading 6$$@&6B*OJPJQJ]ph$?`tHDA@D Default Paragraph FontRi@R 0 Table Normal4 l4a (k@( 0No List H@H ;0 Footnote Text dCJaJ6O6 ;0 Char Char3CJaJ@&@@ ;0Footnote ReferenceH*HO"H 2n No SpacingCJ_HaJmHsHtH fO2f =P.Default 7$8$H$1B*CJOJPJQJ^J_HaJmHphsHtH4 @B4 PFooter p#.)@Q. P Page Number6U@a6 p$ Hyperlink >*B*phROrR t-9-8ddd[$\$CJOJPJQJaJtHHOH ];Footnote Text Char CJ^JaJXOX Pclanakddd[$\$a$CJOJPJQJaJtHROR , Char Char4#6B*CJOJPJQJ]aJph$?`D^@D 0 Normal (Web)CJOJQJaJ*W@* `Strong5\FVF W0FollowedHyperlink >*B* phR@R }0 Balloon Text dCJOJQJ^JaJFF }0 Char Char2CJOJQJ^JaJtH B'B }0Comment ReferenceCJaJB@B "}0 Comment Text!dCJaJ2!2 !}0 Char Char1tH @j@@ $}0Comment Subject#5\6A6 #}0 Char Char 5\tH q G z 1 H!!$0\1G2p3X4e55678i;]AABBC-JJvLcM(NNYr[[V_iabk i%-  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyg r|Tc !&:)),,Q-25479I;;G<<A>(AAB6CCHaLLMMDNNP7QQRSFUWX6YYZV\\]zabcNeglnnr!s^suuwzVv&$N[!.dҘjr&V)Ѡ;i}ZvԺۼd]       c &,I;@CLPRFUYbl^swzv[.dVѠid]  ( !"&!"& "&!"&!"&!"& "&!"&! "& "&! "& "& "& "& "&!"&!"& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& O  )38BM$T`|lx]Ӊh"HJt ~k!},d[    6 c i   0BZ%UVq  O 34L  ##$#O#w%()))*+,.068=<1====@`AB7EGHHH0JKLNQVSWS#T$TqTY[k\P] akabjkn?prsuEy,| ~*ƇӉhі]yz?Tpĺ@;V?}bD=,-'op/QaP; }~%l k!!":##$I%&& &o-p---45555y}' OɅwl ،[g]l@hHpM¤$U4rk<[!vp*08rG/Cx <^E{*#p#p#p#p#p#p#p#up#p#p#p#p#p# p# p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p# p#p#p#p#p#p# p#p#p#p# p#p#p#p#p# p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p# p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p# p#p#p#p#p# p#p#p#p#p# p# p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p# p# p#p#p#p#p#p#p#p# p#p#p#p#p#p#p#p#p# p#p# p#p#p#p#p#p#p#p# p#p#p#p#p# p#p# p#p#p#p#p# p#p#p#p#p#p#p# p#p#p# p#p#p#p# p#p# p# p#p#p# p# p#p#p#p#p#p#p# p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#up#p#p#p#p#p#p# p#] p#]p#]p#]p#]p#]p#]p#]p#]p#]p#]p#]p#]p#]p#]p#]p#]p#]p#]p#] p#]p#]p#]p#]p#] p#]p#]p#] p#]p#]p#]p#]p#]p#]p#]p#]p#]p#]p#]p#]p#]p#]p#sp#]p#]p#]p#]p#]p#]p#]p#]p#]p#]p#]p#]p#]p#]p#]p#]p#]p#]p#]p#]p#]p#]p#]p#]p#]p#]p#]p#]p#]p#]p#]p#]p#]p#]p#]p#]p#]p#] p#sp#]p#(p#(%UVq  O 34L  ##$#O#w%()))*+,.068=<1====@`AB7EGHHH0JKLNQVSWS#T$TqTY[k\P] akabjkn?prsuEy,| ~*ƇӉhі]yz?Tpĺ@;V?}bD=,-'op/QaP; }~%l k!!":##$I%&& &o-p---45555u6d:;~>-?8DEOF[GBIyJLMgOHQNSLUU)VVNW\_L_JbbcgjlMoqq rrtvwxxy}' OɅwl ،[g]l@hHpM¤$U4rk<[!vp*08rG/Cx <^E{T*#pqstvwyz|}000000000000 0000000 0000000 00000 0$#0000000000 0$#0000000 0$#000000000 0$#0000000000000000000 0$#0000 0$#000000000 0$#0000000 000000000000000000 0000000 000000000000000000000000000000000 0 0 0 0 0 0000 0000@0@0@0@0@0000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000X0000000000000000000000000000000000ȑ00l0ȑ00l0ȑ00l0ȑ00l0ȑ00v00v00000@000lȑ00_5555!T*#00sn0000ʑ00 O0ȑ00ȑ00ʑ00O0ʑ00ȑ0000ʑ00Z %%%(H'.K/z5=DFIMS]l*4=DXIU^pek2s4zDp$    !"$%&')*+,-./02345689:;<=>?@ABDEFGHIJKLMNOQRSTUVWXYZ^_`bcdefghjklmnpqrsuvxyz|}~)ZE4:}Ftl*dR"$ #(17CPaiotw{" Qp XXX !(!!Y  ( ,MCd%]{W=PHD%%%F&&&F((( ??~@]MM)NQ9RRS{SS`a_aZyzz| }}U t֎*>:Ք7.?Hȝ:vɞJqE͢ eǣM-c~bA?Ҩ3tGt׬.íӭ<E?)9*IJ [xMX5_<ǾJQ dA`s"Zj"\A. cXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXL# @0(  B S  ?_GoBackIOPWX^_hHKQ[_his++%1(1113333_5b56666 8888OOOO[[]])^6^^^_+_y__[ahammrrss`|o|9}E}}} "#&˚/9BFƸǸʸ˸Ըո޸ "#()4u{|RXY`aghq#$+,2=J _k',089<=ABFGLMPT[\jkqrtu|} %&)*1289=>ABHJQX^_fgmnwp| \fRVWa$HVblSZ<EFP9?@FKQRZ '+Ta!%15:?JKXYaknu}?FGMNX fx29:@T_-1  !-289E&1=>GWYZ`|*.9<w~ $+9ABKfklrcghmnru|nwv)1%(45>^drxyLQ  8 = > E I Q m w                   ; @ A H s }         1 :    aefpqy^cejptu%chpyz~ ,-67:;JKTXbfjkp  6:;DHQ''((,,,,,,,,p-w-x-~-------------------------x3~3444444455 5 5555(5.5055565;5<5I5K5U5Y5^5_5h5j5o5p5s5u5y5z5555555555555555555666666677 777"7)7.7<7>7A7r8u8w8}888888888888888888888888888889 999999%9)909::::::::::;;;;;;;;;;;;;;;;;;<<<< <+<-<5<6<:<;<I<<<<<<<<<< === =+=-=8=9=?=F=M=N=S=>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>> ?@(@*@1@6@@@L@Y@Z@`@k@p@AAAAAAAABB B BBB B$B(B-B/B3B;BBBWB^B`BfBhBlBsBxByB~BBBBBZCcCeClCqC~CCCCCLDRDEEEEEEEEQFXFZF_FdFmFwF~FFFFFFFFFFFFFFFFFdGjGpGzG|GGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGHH HH/H4H9H=H?HDHEHJHVH\HhHsHtH~HHHDIGIMIWI[IdIeIoI{IIJJJJJJWWWWWWWWLXSXTX]X`XhXjXqXsX|X~XXXXXXXXXXXXXXXX!Y'Y(Y0Y3Y=Y>YAYBYEYfYmYnYwYYYYYYYYYYYYYYZZ ZMZRZSZXZYZfZuZ|ZZZZZZZZZ[[[[[[[[[[[[[[[[[[]]]%]']0]2]6]8]:]<]?]T]]]`]g]l]r]t]z]]]]]]]]]]]]]]]]]^^^^^^^^^^D_G__``````(`0`3`4`;`A`I`R`U`V```d`f`g`p`q`u`v```````````````````aa aaaa&a'a1a9amDmLmUmXmYmcmgmimjmsmtmxmymmmmmmmmmmmmmmmmmnnnnnn n!n)n*n4nFGLPUVYZcdmo|ʾ˾оѾؾپ !"'(/08=HIQSUVZ[^_hltu} -145;<FJOPSTVWZdkor !"%6?CFGLP]^bekluvyz~"'EGILOR]efkotuxy &+$(34:#+,15:;>?HIRTafsw|}:DJO03=D]cdi)+34>@JKPQXYacky|rz{  -0;@,45?AI ;ABPQ[\bdh:ACGHRT[ahltu !*+./48>?EFOPSTZ^fgpv~1:CKMTV_ah,5ENz")+35<QVW^ '5:GM/6NSV\owRZ\`bjlqJPQZ[bgjktvyz!"%&.26:ADIJPU]^fmtu~ $(28IMPQUY`adekltuy|+,/07;>?GKYZgluw !%,-3pwx &*59<=EJRS\]eflq$%TVpq   NO  24KM  "#$#N#P#v%x%(())))***,,,..006688<<><0=2=====@@_AaABB6E8EGGHHHH/J1JKKLLNNQQUSYS"T$TpTqTYY[[j\l\O]Q]a ajalabbjjkknn>p@prrssuuDyFy+|-|~ ~)*ŇƇ҉ӉghЖі\]xz>@SUoqúĺ?@:;UV>?|}abCD<=+-&'np./PQ`aOP:;  |~$%kl  j!k!!!""9#:###$$H%I%&&&!&n-p--4555t6w6c:f:;;}>>,?/?CD7D:DEENFQFZG]GAIDIxJ{JLLMMfOiOGQKQMSPSKUNUUU(V+VVVMWPW\\^_K_N_IbLbbbccggjjllLoOoqqqq rrrrt tvvwwxxxxyy}}&)  NQȅ˅vykn ׌ڌZ]fi\_kn?BgjGKorLOĤ#&TW34Xqrjm~;>OR] #uxor),/27:qtFI.1BEwz";]DGzSV),"%oq:1:;C#,-4(1*13366!=AHIJJ)*!!!!X$Y$%%%%G&G&M&N&P&P& ( (((R(T([(a(.)/)n*n*q*q*t*t*++++,,- ------ -----4-5-U-\---//555u67888p8w8882939<9=9::;;V<W<<<<<k=l=??@@@@AAAAyAzABBHCICCCDD5D5DEE+F5FLFLFFFdGdGjGmGHH"H#HHHIIIIKK MMMMRRUVVVpVqVvVwVVVVV3W7WX XXXXXXXXX!Y!YMYfYwYYYY#Z#Z*Z-Z9Z:Z}ZZ[ [g[q[[[ \ \8]@] ^ ^g^v^^^^^G_I_HaHaaavbxb%c'cZcZchhjjlMoppppqqqqssttTvVvZv[vxxxx~~~~~~TU ! KM̄̄`bfgڊۊ45efPdɕʕQQkk9<_BLQVfi6?oܢܢrv~¦Ǧ00ls "EFmp2=opNNfhlm+-klxyٽٽ߽Կ޿EO89STRR^hMN)2<Etvw__eo  :;FF.TUBC*Bbc_wUV34#;`aghjk,Dy{;Sfg./f~01`a%'()pq}}5q|ؒP}5P~Ly.Zz؞*[n!w@- \ [+4P "7n@PH i^/|z NS8tCuf1^`.^`.^`.^`. ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(hh^h`. hh^h`OJQJo(^`o(.^`o(..80^8`0o(...80^8`0o(.... ^`o( ..... ^`o( ...... `^``o(....... `^``o(........ p^p`o(.........^`OJPJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(hHop^p`OJ QJ o(hH@ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJ QJ o(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoP^P`OJ QJ o(hH^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o()^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.^`o(.^`o(..80^8`0o(...0^`0o(.... ^`o( ..... ^`o( ......  `^ ``o(.......  `^ ``o(........  ^ `o(.........^`o(.^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.4P z NSCun@P i^/~}|d ;%;%-{,;r h57t n;rt nx`s57msx`s hZx h01*"-{A$%"!8HFSZ"  ) u / k * 2k *<b?-`&\ P;emz*h" 1]=jVXf/gO !,!7F!s!"~W"@#$%fO&d&Z'D)(C(_(_r(c-=P.r.40Ie0*2*B2h2Z3"&4(5<~7J;];d;GG<h\<a >+AdEs-F/wFG9SG%GbHjHF:dKsx=Suc?'2Nxd7Wp&1Fa:loM9lt>6 +.CAXx\9cHZ~Sy%,]y5Fzr:T^jp7}CJ1f .>VXaeoM&3baQp$Md:(zio 3f_bm,q0 I27k;@a]!T[Xet2L!SM&4FM%8x$\_SNp--5@yy<83yy MMMMM#M/M1M2M4M8M9:ADEIJKLXbghklmv$\@0<DFNfjlpx@|DFHPZ\l  Unknown G:Ax Times New Roman5Symbol3& :Cx Arial7&@CalibriEUAlbertina-Bold-Identity-HArial Unicode MSEUAlbertina-Regular-Identity-HArial Unicode MS7@Cambria5& >[`)Tahoma?5 :Cx Courier New;Wingdings"q13G3G%1' <. 2`M !>4(5h KQHX)$P;2ProfAntonijaAntonijaL           Oh+'0x  ( 4 @ LX`hpProf Antonija Normal.dot Antonija11Microsoft Office Word@t@3@>Xf@,j f <.՜.+,D՜.+,0 hp|  PFR2(5' Prof TitleF 8@ _PID_HLINKSAdFfhttp://www.legifrance.gouv.fr/affichCode.do;jsessionid=613AD96EC903BEDD593238A582A1340D.tpdjo03v_3?idSectionTA=LEGISCTA000028936298&cidTexte=LEGITEXT000006072026&dateTexte=20140913hhttp://www.legifrance.gouv.fr/affichCode.do;jsessionid=613AD96EC903BEDD593238A582A1340D.tpdjo03v_3?idSectionTA=LEGISCTA000006170957&cidTexte=LEGITEXT000006072026&dateTexte=20140913dhttp://www.legifrance.gouv.fr/affichCode.do;jsessionid=613AD96EC903BEDD593238A582A1340D.tpdjo03v_3?idSectionTA=LEGISCTA000006154939&cidTexte=LEGITEXT000006072026&dateTexte=201409134d[http://www.banka.hr/ek-nece-braniti-francuskoj-veto-na-preuzimanje-strateskih-tvrtki/printnhttp://www.legifrance.gouv.fr/affichCodeArticle.do;jsessionid=641C7292114BDC8C9CE1E4ECAB8E4C5E.tpdjo06v_1?cidTexte=LEGITEXT000006071307&idArticle=LEGIARTI000006539687&dateTexte=&categorieLien=cidfzOhttp://online.wsj.com/articles/france-clears-way-for-ge-alstom-deal-1403465505^Yhttp://www.reuters.com/article/2014/06/22/us-alstom-ge-deal-option-idUSKBN0EX0YC20140622r4http://www.reuters.com/Rhttp://www.reuters.com/article/2014/06/23/us-alstom-ge-deal-idUSKBN0EY1E320140623/kXhttp://www.siemens.com/press/pool/de/pressemitteilungen/2014/corporate/AXX20140650e.pdf/kXhttp://www.siemens.com/press/pool/de/pressemitteilungen/2014/corporate/AXX20140650e.pdfJFehttp://www.bloomberg.com/news/2014-06-19/ge-offers-rail-signaling-to-alstom-to-win-deal-backing.html.mXhttp://www.siemens.com/press/pool/de/pressemitteilungen/2014/corporate/AXX20140646e.pdf.mXhttp://www.siemens.com/press/pool/de/pressemitteilungen/2014/corporate/AXX20140646e.pdf 2Khttp://www.legifrance.gouv.fr/affichTexte.do?cidTexte=JORFTEXT000028933611xYhttp://dealbook.nytimes.com/2014/05/05/france-says-it-opposes-g-e-s-bit-for-alstom-unit/?_php=true&_type=blogs&_php=true&_type=blogs&_r=1&Yhttp://dealbook.nytimes.com/2014/05/05/france-says-it-opposes-g-e-s-bit-for-alstom-unit/xYhttp://dealbook.nytimes.com/2014/05/05/france-says-it-opposes-g-e-s-bit-for-alstom-unit/?_php=true&_type=blogs&_php=true&_type=blogs&_r=1&Yhttp://dealbook.nytimes.com/2014/05/05/france-says-it-opposes-g-e-s-bit-for-alstom-unit/+xhttp://www.alstom.com/en/press-centre/2014/4/alstom-is-considering-the-proposed-acquisition-of-its-energy-activities-by-ge-and-the-creation-of-a-strong-standalone-market-leader-in-the-rail-industry/+xhttp://www.alstom.com/en/press-centre/2014/4/alstom-is-considering-the-proposed-acquisition-of-its-energy-activities-by-ge-and-the-creation-of-a-strong-standalone-market-leader-in-the-rail-industry/+xhttp://www.alstom.com/en/press-centre/2014/4/alstom-is-considering-the-proposed-acquisition-of-its-energy-activities-by-ge-and-the-creation-of-a-strong-standalone-market-leader-in-the-rail-industry/+xhttp://www.alstom.com/en/press-centre/2014/4/alstom-is-considering-the-proposed-acquisition-of-its-energy-activities-by-ge-and-the-creation-of-a-strong-standalone-market-leader-in-the-rail-industry/kHshttp://www.lesechos.fr/29/04/2014/lesechos.fr/0203471029595_alstom---ce-que-promet-general-electric-a-hollande.htmoqhttp://www.lesechos.fr/entreprises-secteurs/industrie-lourde/actu/0203471029595-alstom-ce-que-promet-general-electric-a-hollande-667745.php*,Phttp://www.reuters.com/article/2014/04/29/us-alstom-offer-idUSBREA3S0US20140429*,Phttp://www.reuters.com/article/2014/04/29/us-alstom-offer-idUSBREA3S0US20140429*,Phttp://www.reuters.com/article/2014/04/29/us-alstom-offer-idUSBREA3S0US20140429*,Phttp://www.reuters.com/article/2014/04/29/us-alstom-offer-idUSBREA3S0US20140429yf[http://online.wsj.com/articles/new-siemens-bid-for-alstom-disrupts-deal-with-ge-1398643058yf[http://online.wsj.com/articles/new-siemens-bid-for-alstom-disrupts-deal-with-ge-1398643058:b~chttp://www.bloomberg.com/news/2014-04-27/ge-battles-for-alstom-as-siemens-wins-french-support.html:b{chttp://www.bloomberg.com/news/2014-04-27/ge-battles-for-alstom-as-siemens-wins-french-support.htmlxnhttp://www.bloomberg.com/news/2014-04-25/ge-executives-to-meet-with-french-government-on-alstom-takeover.htmlunhttp://www.bloomberg.com/news/2014-04-25/ge-executives-to-meet-with-french-government-on-alstom-takeover.html/~rhttp://www.lefigaro.fr/societes/2014/04/26/20005-20140426ARTFIG00160-alstom-le-gouvernement-travaille-a-un-projet-franco-allemand-avec-siemens.php/~ohttp://www.lefigaro.fr/societes/2014/04/26/20005-20140426ARTFIG00160-alstom-le-gouvernement-travaille-a-un-projet-franco-allemand-avec-siemens.phpw<lkhttp://www.bloomberg.com/news/2014-04-23/ge-said-in-talks-to-buy-france-s-alstom-for-about-13-billion.htmlw<ikhttp://www.bloomberg.com/news/2014-04-23/ge-said-in-talks-to-buy-france-s-alstom-for-about-13-billion.html.<f<http://ec.europa.eu/avservices/video/player.cfm?ref=I089477PcEhttp://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/ALL/?uri=CELEX:62004CJ0174W`Ehttp://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/ALL/?uri=CELEX:61998CJ0423T]Ehttp://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/ALL/?uri=CELEX:61998CJ0367VZEhttp://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/ALL/?uri=CELEX:62000CJ0463UWEhttp://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/ALL/?uri=CELEX:61999CJ0054r{Tdhttp://www.kzk.gov.mk/sa/db/files/987/Draft Training Manual for Macedonian State Aid Department.pdf?QThttp://ec.europa.eu/competition/state_aid/studies_reports/swd_guidance_paper_en.pdfPNahttp://roadmap2014.schoenherr.eu/state-aid-rules-may-affect-privatisation-efforts-member-states/?KThttp://ec.europa.eu/competition/state_aid/studies_reports/swd_guidance_paper_en.pdf?HThttp://ec.europa.eu/competition/state_aid/studies_reports/swd_guidance_paper_en.pdf*-EThttp://bookshop.europa.eu/en/xxiiird-report-on-competition-policy-1993-pbCM8294650/?BThttp://ec.europa.eu/competition/state_aid/studies_reports/swd_guidance_paper_en.pdf??Thttp://ec.europa.eu/competition/state_aid/studies_reports/swd_guidance_paper_en.pdf=<ghttp://www.esparama.lt/es_parama_pletra/failai/ESFproduktai/2_UM_valstybes-valdomos-imones_2013-03.pdf6>9http://server62.globaldizajn.hr/cerp.hr/UserDocsImages/Upute za provedbu postupka neposredne prodaje kao na%C4%8Dina prodaje dionica i poslovnih udjela.pdf 6Bhttp://www.freshfields.com/publications/pdfs/2011/nov11/31663.pdfCW3Vhttp://www.zse.hr/userdocsimages/legal/RjesenjeAgencije-o-izuzecu-od-obveze-trans.pdfB50Qhttp://www.zse.hr/userdocsimages/legal/Trgovinski_prirucnik-2014-04-16-final.pdf?3-_http://www.zse.hr/userdocsimages/legal/PravilaIzmjene2014/ProcisceniNesluzbeniTekstPravila.pdf9'*http://server62.globaldizajn.hr/cerp.hr/UserDocsImages/Upute za provedbu postupka javnog nadmetanja kao na%C4%8Dina prodaje dionica i poslovnih udjela.pdf!v' http://ssrn.com/abstract=262311+w$ http://ssrn.com/abstract=363901C!!http://ssrn.com/abstract=1544889[Bnhttp://www.oecd.org/corporate/ca/revisionoftheoecdguidelinesoncorporategovernanceofstate-ownedenterprises.htm<y/http://www.oecd.org/daf/ca/soeworkingparty.htmEZhttp://www.oecd.org/corporate/ca/corporategovernanceofstate-ownedenterprises/34803211.pdfG::http://esa.un.org/techcoop/documents/PN_SOEReformNote.pdfJhttp://ssrn.com/abstract=4790C!http://ssrn.com/abstract=1544889K !http://ssrn.com/abstract=2311798A !http://ssrn.com/abstract=2136780(q http://ssrn.com/abstract=383460&r http://ssrn.com/abstract=904284K!http://ssrn.com/abstract=2311798  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~     !"#$%&'()*+,5Root Entry F  f71TableeWordDocument.(SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8 GCompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q