Naslov
Razlike u samopoimanju i korištenju strategija učenja među učenicima različitog školskog uspjeha
(Self-concept and the use of learning strategies of pupils with different educational achievement)

Autori
Marušić, Iris ; Matić, Jelena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
22. Dani Ramira i Zorana Bujasa - Sažeci priopćenja / Zarevski, Predrag ; Jurin, Tanja ; Modić Stanke, Koraljka - Zagreb : Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2015, 85-85

Skup
22. Dani Ramira i Zorana Bujasa

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 16.04.2015. - 18.04.2015

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
školski uspjeh; samopoimanje; strategije učenja
(educational achievement; self-concept; learning strategies)

Sažetak
Recentni procesni modeli obrazovnih postignuća sve više prepoznaju ulogu motivacijskih obrazovnih ishoda te njihova međudjelovanja u uspjehu učenika (Green i sur., 2012). Cilj ovog istraživanja je provjeriti razlike između učenika/ca različitog školskog uspjeha u aspektima školskog samopoimanja te u korištenju kognitivnih i motivacijskih strategija učenja. Istraživanje je provedeno na 624 učenika/ca 8. razreda. Skupinu s dobrim uspjehom čini 103 učenika/ca, vrlo dobrih je 251, a odličnih 235. Razlike između triju skupina provjerene su linearnom diskriminacijskom analizom, a korišteni prediktori su verbalno, matematičko i školsko samopoimanje iz upitnika SDQ II (Marsh, 1990) te skale iz Upitnika kognitivnih i motivacijskih komponenti samoreguliranog učenja (Lončarić, 2008). U analizi su rezultati na ovim skalama formirali kognitivne i motivacijske strategije višeg reda: dubinsko i površinsko procesiranje, metakognitivni ciklus kontrole, zaštita samopoštovanja i poticanje učenja. Prva diskriminacijska funkcija pokazala se statistički značajnom (Wilksova λ=.548, p<.000). Sve diskriminacijske varijable samopoimanja, strategije površinskog procesiranja i metakognitivnog ciklusa kontrole te zaštite samopoštovanja značajno doprinose razlikovanju triju skupina. Prediktori koji su se pokazali najrelevantnijima za razlikovanje među skupinama su školski, matematički i verbalni pojam o sebi, defanzivne strategije površinskog procesiranja i zaštite samopoštovanja, te metakognitivni ciklus kontrole. Učenici boljeg uspjeha postižu viši rezultat na diskriminacijskoj funkciji što upućuje na njihovu bolju sliku o sebi kao učenicima te rjeđe pribjegavanje defanzivnim strategijama učenja, uz češće korištenje metakognitivnih strategija učenja. Cjelokupni obrazac rezultata sugerira da je učenicima lošijeg uspjeha potrebno pružiti kvalitetnu podršku kako bi razvili pozitivnija očekivanja vezana uz vlastito učenje i ovladali onim strategijama učenja koje će njihovo učenje učiniti uspješnijim.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija, Pedagogija

POVEZANOST RADA