Naslov
Utjecaj okolišnih čimbenika na biocenoze jezera i sedrene barijere u Parku prirode Papuk
(Impact of environmental conditions on biocenoses in lake and tufa barrier in the Nature park Papuk)

Autori
Špoljar, Maria ; Dražina, Tvrtko ; Lajtner, Jasna ; Radanović, Ines ; Ternjej, Ivančica ; Mitić, Božena ; Hruševar, Dario

Izvornik
Utjecaj okolišnih čimbenika na biocenoze jezera i sedrene barijere u parku prirode papuk

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, elaborat/studija

Godina
2014

Ključne riječi
zooseston ; makrozoobentos ; epifiton ; makrofiti ; mahovine ; umjetna jezera ; trofija
(zooseston ; macrozoobenthos ; epiphyton ; macrophytes ; mosses ; artifitial lakes ; trophy)

Sažetak
U Parku prirode Papuk tijekom ljetnog razdoblja 2014. provedena su sveobuhvatna limnološka istraživanja jezera Zvečevo i lotičko-lentičkog sustava Jankovac. Analize i mjerenja 17 fizičko-kemijskih parametara, kvalitativne i kvantitativne analize plankotona/sestona, epifitona i makrozoobentosa, kao i inventarizacija vodene i priobalne flore i vegetacije, ukazuju na sljedeće: Za eutrofikaciju jezera (rezervoara) kao i osedravanje razmatrani su čimbenici koji određuju produkciju (ionski oblici dušika, ukupni dušik, fosfati, ukupni fosfor). Stupanj trofije temeljem analize biomase primarnih producenata (algi) ukazuje na oligotrofno do početno mezotrofno stanje u hidrosustavu Jankovac te eutrofiju u jezeru Zvečevo. Prozirnost vode i prisutnost submerznih makrofita Jankovačkih rezervoara ukazuju također na oligotrofiju, dok mutnoća vode na Zvečevu, uslijed velike produkcije fitoplanktona, sprečava razvoj submerznih makrofita i ukazuje na eutrofiju. Brojnost i raznolikost zoosestona rezervoara Jankovac ukazuje na oligotrofiju ovog sustava. Dominacija velikih algivornih rašljoticalaca (Cladocera), koji uspješno smanjuju koncentraciju fitoplanktona, uspješno pridonosi održavanju rezervoara prozirnima. Iako je vremenski raspon isstraživanja bio kratak, a broj uzoraka bio je manji, ipak se raznolikost vrsta smanjila u odnosu na prethodna dva istraživanja, što tumačimo pokrovnošću rezervoara jednoličnim i gustim sastojinama makrofita. Zooseston slapa ukazuje na sastav koji obilježava druge krške hidrosustave s mahovinama obraslom sedrom gdje prevladavaju bdeloidni kolnjaci i kolnjaci roda Lecane. Rezultati analize epifitona ukazuju da sastojine trske i šaša na Zvečevu su trajnije i stabilnije zajednice od borka i mrijesnjaka u Jankovačkim ujezerenjima što je uvjetovalo veću raznolikost u odnosu na ostale postaje. Druga najstabilnija sastojina je bio mrijesnjak u rezervoaru 1 potoka Jankovac, dok su uzorkovani vršni dijelovi borka bili prestari i u fazi raspadanja. Navedeni rezultati ukazuju da je na razvoj epifitonskih zajednica najviše utjecala stabilnost sastojina na kojima su razvijene. U epifitonu slapa Skakavac iznimno visoke brojnosti postigli su fitratori Bdelloidea i Lecane. Planktonska zajednica jezera Zvečevo ima sva obilježja eutrofnih plitkih stajaćica. Dimenzije tijela kolnjaka, rašljoticalaca i veslonožaca su manje u odnosu na slične ili iste vrste na Jankovcu. Dominirale su vrste koje se hrane suspenzijom organskih čestica (detritusom) i sitnim algama, kolnjak Keratella tecta i rašljoticalci roda Bosmina. Makrofauna bentosa lokaliteta Jankovac upućuje na kategoriju kritičnih staništa koja su zagađena ili podložna antropogenom utjecaju (Chironomidae). Visoka abundacija kornjaša Elmis aenea, zabilježena u izvorišnom području i ulazu u prvo ujezerenje, tipična je za humusne vode s nižim pH vrijednostima te je dobar pokazatelj antropogenog zakiseljavanja. Vrijednosti ovog indeksa na lokalitetu Zvečevo upućuju na kategoriju vrlo kritičnih zajednica (Oligochaeta, Chironomidae i tolerantni Caenis) na jako zagađenim staništima. Prvenstveno, unos velike količine organskih tvari na ovom području predstavlja okolna listopadna vegetacija i guste sastojine makrofita. Stoga su pokretači eutrofikacije u ovom području povećane koncentracije fosfora i dušika (ispiranje tla), koje ukazuju da bi sustav mogao prijeći u mutno stanje vode, koje treba spriječiti. Antropogeni utjecaji mogu ubrzati ovaj prijelaz, stoga predlažemo kvartalnu kontrolu otpadnih vode planinarskog doma zbog očuvanja nizvodne sedrene barijere. Mjere zaštite: 1) redovna kontrola šireg područja potoka i Park šume Jankovac s obzirom na antropogene aktivnosti i kršku podlogu ; 2) ne dozvoliti da ovo područje postane dostupno sportskim ribolovcima koji svojim mamcima i drugim aktivnostima mogu pridonijeli eutrofikaciji jezera, kao što bi vjerojatno uslijedilo drastično smanjenje sastojina borka ; 3) zabraniti unos bentivornih riba jer sprečavaju rast submerznih makrofita, što dovodi do smanjenja bioraznolikosti i mutnog stanja vode.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA