Naslov
Sveti Nikola - biskup u hagiografskoj baštini Hrvata
(Bishop Saint Nicholas in Croat's hagiographic heritage)

Autori
Dragić, Marko

Izvornik
Ethnologica Dalmatica (0353-9210) 25 (2015), 1; 5-42

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
legende ; more ; darivanje djece ; ophodi ; slavlja ; pjesme ; molitve.
(legends ; sea ; giving gifts to children ; processions ; celebrations ; poems ; prayers.)

Sažetak
Život svetog Nikole prate legende još od njegova rođenja. Sveti Nikola je zaštitnik djece, pomoraca, neudanih djevojaka, siromaha, studenata, farmaceuta, pekara, ribara, svjećara, zidara, trgovaca, tkalaca, zatvorenika, trgovaca, putnika, bolesnika, umirućih. Blagdan Svetoga Nikole u tradicijskoj kulturi Hrvata karakteriziraju: darivanje djece, Nikolinjski ophodi - obilaženje osobe prerušene u svetog Nikolu u biskupskom ornatu s palicom i krampusa (đavola) s košarom, lancima, šibom i slično, da od doma do doma nagrade dobru, a kazne zločestu djecu. Hrvati, također, organiziraju slavlja i procesije u čast Svetog Nikole. Drevni pretkršćanski običaj spaljivanja barki Hrvati su kristijanizirali i sačuvali do naših dana. Kult svetog Nikole u hagiografskoj baštini Hrvata svjedoče i: usmene lirske pjesme o svetom Nikoli, molitve, zavjetna svetišta i toponimi koji svoje ime baštine prema svetom Nikoli. U legendama, usmenim lirskim pjesmama i molitvama leit motiv je more. U radu se more spominje 87 puta. Međutim, u hrvatskoj znanstvenoj literaturi nedostatno je istražen kult svetog Nikole. Stoga se u radu navodi i multidisciplinarno interpretira sedamdesetak primjera običaja, obreda, usmenih lirskih pjesama i molitvi svetom Nikoli. Navode se i neka zavjetna svetišta, te toponimi koji ime baštine prema svetom Nikoli. Od tih primjera šezdesetak je suvremenih zapisa koji su nastajali 1996. do 2014. godine.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Teologija, Filologija, Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA