Naslov
Brana i akumulacija Valići na vodotoku Rječine
(Dam and Valići Water Storage Facility on the Rječina Watercourse)

Autori
Žic, Elvis ; Palinić, Nana ; Čebuhar, Larsen ; Kajapi, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Zbornik radova sa V. međunarodne konferencije o industrijskoj baštini posvećena temi Rijeka i industrijsko graditeljsko naslijeđe - baština arhitekture i građevinarstva, Proceedings of the 5th International conference on industrial heritage thematically related to Rijeka and the industrial building heritage - architecture and civil engineering heritage / Palinić, Nana (ur.) - Rijeka : Pro Torpedo Rijeka, 2014, 165-182

Skup
Rijeka i industrijsko graditeljsko naslijeđe - baština arhitekture i građevinarstva

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 25.05.2012. - 26.05.2012

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
brana Valići; akumulacija Valići; Rječina; HE Rijeka
(Valići dam; Valići storage facility; Rječina River; HE Rijeka)

Sažetak
Podzemne vode u slivu Rječine dio su širega drenažnog područja s hidrogeološki definiranim slivnim područjem od oko 395 km2. Geološka građa slivnog područja pretežno je formirana od vapnenca i dolomita koji su uglavnom nastali u razdoblju jure, krede i eocena, s iznimkom područja Orehovice koja pripada tercijaru. Istražni geološki radovi s kraja 19. i početka 20. stoljeća stvorili su tendencije za izgradnju nekoliko vrlo važnih hidrotehničkih objekata, pretežito akumulacija. Težnja za neprekidnim razvojem grada iziskivala je sve veću potrošnju električne energije. Tako se početkom 20. stoljeća javljaju prve ideje o iskorištavanju vodotoka Rječine u energetske svrhe. Jedan od glavnih nerealiziranih projekata bila je studija izgradnje hidroelektrične centrale između Grohova i Pašca, koju je 1903. izradio inženjer PálHolfeld. Projekt je predviđao izgradnju brane i akumulacije u blizini Grohova, na temelju kojega bi se ostvario protok od 3, 4 m3/s vode, nužan za pokretanje turbina. Postojale su i studije i projekti o izgradnji akumulacije Zoretići 1921. (Nacionalno udruženje za razvoj elektrike iz Milana), volumena 16, 5 mil. m3, koja je trebala služiti i za vodoopskrbu i za energetiku. Zbog problema potapanja pedesetak kuća u selu Kukuljani, kao drugo rješenje razmatrana je malo uzvodnija izgradnja akumulacije Kukuljani, volumena 8, 0 mil. m3. Danas grad Rijeku opskrbljuje visokotlačno derivacijsko postrojenje HE Rijeka koje proizvodi električnu energiju od 1968., nakon što je 1966. izgrađena akumulacija (kompenzacijski bazen) Valići s istoimenom armiranobetonskom branom nedaleko od sela Grohovo. Izgradnja akumulacije Valići trajala je od 1964. do 1966. Projektne radove proveo je Elektroprojekt d.o.o. Zagreb, a izvođač je bila Hidroelektra. Voda iz akumulacije se preko dovodnoga tlačnog tunela usmjerava na postrojenje HE Rijeka, locirana u donjem toku, neposredno uz izvor Zvir. U radu je opisana brana i akumulacija Valići, kao i neostvareni projekti koji su prethodili njezinoj izgradnji. Dan je i prikaz hidrauličkih i tehničkih parametara brane Valići te njezine usko povezane HE Rijeka.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Građevinarstvo

POVEZANOST RADA