Naslov
Interes učenika za biološke sadržaje u nastavi OŠ i gimnazije
(Students' interest for biological content in primary school and high school)

Autori
Garašić, Diana ; Radanović, Ines ; Lukša, Žaklin

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
2. DANI OBRAZOVNIH ZNANOSTI “Uloga istraživanja u obrazovnim promjenama” / - Zagreb, 2014, 28-29

Skup
2. DANI OBRAZOVNIH ZNANOSTI “Uloga istraživanja u obrazovnim promjenama”

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 16.10.2014. - 17.10.2014

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
učenički interes; ROSE upitnik; biologija; dobne skupine; razlike po spolu
(student interest; ROSE questionnaire; biology; age group; gender differences)

Sažetak
Za uspješnost nastave iznimno je važno pitanje: hoće li i rezultati učenja biti bolji ukoliko postoji interes za određenu temu? Analiziran je učenički interes uz nastavne predmete Priroda i Biologija, s idejom da se u kurikulumskim promjenama sadržaji učenja učine relevantnijima za one kojima su namijenjeni. Istraživanje transverzalnog tipa provedeno je na uzorku 2114 učenika od 11 do 18 godina tijekom 2010.godine. Primijenjen je ROSE upitnik (The Relevance of Science Education) (Schreiner i Sjǿberg, 2004) u modificiranom obliku uz korištenje pitanja koja se odnose na biološku znanost i uključivanje različitih dobnih skupina. Najveći broj pitanja ROSE upitnika koja se odnose na biološke sadržaje, poklapa se s gradivom osmog razreda osnovne škole. Faktorskom je analizom, od ukupno 58 pitanja o učeničkim interesima, izlučeno 12 faktora koji obuhvaćaju 67% varijance: Bolesti i ozljede, Utjecaji na izgled, Smrtonosne bolesti, Razvoj i dosezi znanosti, Neobične i opasne životinje, Proturječja u znanosti, Sazrijevanje i spolnost, Rizici suvremenog života, Uvjetovanost nasljeđem i okolišem, Reakcije na fizikalne čimbenike, Održivi razvoj, Korist od biljaka. Utvrđeno je opadanje učeničkog interesa s godinama školovanja uz zamjetne razlike po spolu. Za razliku od učenika 5. i 6. razreda osnovne škole, koji su prilično neselektivni pa ih zanima većina ponuđenih tema, adolescenti u 7. i 8. razredu postaju selektivniji i kritičniji i više okrenuti samima sebi. U pravilu, gimnazijalci u 1. razredu iskazuju veći interes za većinu tema nego učenici u 8 OŠ, ali u završnim gimnazijskim razredima opet dolazi do pada. Utvrđene su ljestvice poretka interesa, pri čemu su dvije ukupno najzanimljivije teme pružanje prve pomoći i još nerazjašnjeni fenomeni. Slijedi tema o raku, a iza toga je bestežinsko stanje i pravilan način tjelovježbe. Najmanje zanimljive teme odnose se na simetrije i oblike listova i cvijeća te razmnožavanje i rast biljaka. Od 58 tema, 23 pobuđuje ispodprosječni interes. Unutar tog broja, 10 tema je više učenika ocijenilo u negativnom dijelu skale, nego u pozitivnom. Od toga se 3 teme odnose na biljke, a 4 pripadaju području proizvodnje, skladištenja i prerade hrane. Za nastavnu praksu i sastavljače kurikuluma može biti vrlo značajno poznavati teme za koje je iskazan najviši, odnosno najniži stupanj zanimanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Pedagogija

POVEZANOST RADA