Pregled bibliografske jedinice broj: 757748
Program Mali veliki vrtić- doprinos dječjeg doma Maestral prevenciji institucionalizacije
Program Mali veliki vrtić- doprinos dječjeg doma Maestral prevenciji institucionalizacije // Knjiga sažetaka- 3. hrvatski Kongres socijalnih pedagoga sa međunarodnim sudjelovanjem „10+ snage socijalne pedagogije“
Zagreb, Hrvatska, 2010. (predavanje, nije recenziran, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 757748 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Program Mali veliki vrtić- doprinos dječjeg doma Maestral prevenciji institucionalizacije
(Program "Mali veliki vrtic"-Children's home Maestral contribution in prevention of institutionalization)
Autori
Maglica, Toni
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
Knjiga sažetaka- 3. hrvatski Kongres socijalnih pedagoga sa međunarodnim sudjelovanjem „10+ snage socijalne pedagogije“
/ - , 2010
Skup
3. hrvatski Kongres socijalnih pedagoga sa međunarodnim sudjelovanjem „10+ snage socijalne pedagogije“
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 23.04.2010. - 25.04.2010
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
reforma sustava socijalne skrbi; prevencija instizucionalizacije; program Mali veliki vrtić
(prevention of institutionalization; program Mali veliki vrtic)
Sažetak
U Republici Hrvatskoj je u tijeku reforma sustava socijalne skrbi. Reforomom se želi unaprijediti sustav socijalne skrbi i to kroz sljedeća područja: poboljšanje organizacije i kvalitete pružanja socijalnih usluga, te smanjenje opsega smještajne skrbi, drugo je razvoj informacijskog upravljačkog sustava, a treće poboljšanje materijalnih uvjeta u ustanovama socijalne skrbi putem infrastruktunih ulaganja. Reorganizacija sustava socijlne skrbi se prvodi u tri pilot županije: Splitsko dalmatinskoj, Zadarskoj i Vukovarsko- srijemskoj županiji. Dom za djecu i mlade bez odgovarajuće roditeljske skrbi „Maestral“ Split postao je metodološki centar za sve ustanove ovakovog tipa u Republici Hrvatskoj te je započeo s nizom aktivnosti kojima promiče ideje reforme, a posebice deinistitucionalizaciju i prevenciju institucionalizacije. O posljedicama boravka djece u ustanove, posebice do treće godine, ali i kasnije napisana su brojna istraživanja. Najmlađi (djeca do 3 godine) koji svoje prve mjesece i godine života provedu u institucijama (domovima i bolnicama) odnosno bez individualizirane tople skrbi jedne ili dvije odrasle osobe, u velikoj su opasnosti da razviju poremećaje u emocionalnom i socijalnom razvoju, da zaostanu u senzomotorrnom, spoznajnom te osobito govornom razvoju i da pretrpe znatne, po nekima i nepopravljive štete u razvoju živčanog sustava. Uzimajući u obzir posljedice koje boravak u instituciji ostavlja na cjelokupni razvoj djetete, neminovno se nameće zaljučak da proces deinstitucionalizacije nužno treba uključivati i djelotvorne alternativne programe koji će biti usmjereni na pomaganje roditeljima u obavljanju njihove roditeljske uloge kako do izdvajanja djece ne bi uopće ni došlo. Stoga program Mali veliki vrtić upravo ima za cilj prevenirati smještavanje djece predškolske dobi u ustanove socijalne skrbi te niz specifičnih ciljeva koji se donose na osiguravanje sigurnog okruženja u kojem će biti zadovoljene sve dječje potrebe, a pri tom se dijete ne izdvaja iz obitelji, jačanje roditelja u njihovim roditeljskim kapacitetima, poticanje razvoja pozitivnog i privrženog roditeljstva, kao i održavanje te promjene te širenje socijalne mreže obitelji. Program će se realizirati kroz oblik dnevnog boravka kao mjera koja pruža dovoljno mogućnosti za učinkovito interveniranje dok je dijete još u obitelji, ali uz nadopunu dodatnih aktivnosti usmjerenih na podršku rodteljima čime bi se jačali njihovi kapaciteti, utvrđivali činitelji rizika i zaštite za obitelj te bi pristup korisnicima bio organiziran na suradnički, partnerski i nestigmatizirajući način. Korisnici su obitelji koji su u prosječnom riziku, koji imaju djecu od jedne do šest godina (koja još nisu krenula u školu) s područja grada Splita. Obitelji u prosječnom riziku s definirane kao obitelji s nepovoljnim socijalno- demografskim karakteristikama, nedovoljno razvijenim roditeljskim vještinama, s uskom socijalnom mrežom, te roditelji koji imaju zdravstvenih i/ili kognitivnih poteškoća. Roditelji su izloženi nepovoljnim uvjetima na više područja no oni su slabije izraženi nego roditeljske snage i resursi. Potrebna pomoć i podrška obitelji su umjerenog inteziteta, obično su participacija i mjere socijalne zaštite, dobrovoljne, ali moguće je i odrediti neke druge obvezne mjere uključivanje u programe podrške i pomoći koje se provde u lokalnoj zajednici (dnevna skrb).
Izvorni jezik
Engleski
