ࡱ> psmno[Ļbjbj .ΐΐ9 <87+\V($BVא9!!!א!O!Qw_qi&0Vq,:TzF:: DlL&אא}"V!!!!: :Doc. dr. sc. Zlatko Kara , mag. ing. arh. znanstveni savjetnik, prodekan za znanost Arhitektonski fakultet Sveu iliata u Zagrebu HR - 10000 Zagreb, Ka ieva 26  HYPERLINK "mailto:zlatko.karac@arhitekt.hr" zlatko.karac@arhitekt.hr tel. +385 01/4639-382, mob. 091/7362-546 Srednjovjekovne utvrde, gradine i gradiata na podru ju akovatine Rekognosciranje i topografija lokaliteta Medieval Fortress and Hillfort at akovo Area Reconnaissance and Topography of Archaelogical Sites Sustavnim rekognosciranjem akovatine obuhvaena su 44 lokaliteta na kojima su evidentirani ostaci srednjovjekovne fortifikacijske arhitekture ili indikacije njihova postojanja. Na dijelu toponomasti ki sumnjivih lokaliteta ('Gradina', 'Gradec', 'Zidina', 'Tabor' i sl.) nisu utvreni vidljivi tragovi utvrenja, ve tek sitni povrainski nalazi (prapovijest, antika, rani srednji vijek). Znatniji ostaci arhitekture o uvani su samo na lokaciji kasnogoti koga biskupskog kaatela u akovu (danas u sklopu biskupskog dvora), dok su zemljani supstrati s kru~nim ili ovalnim gradiatima (nasipi, opkopi) dokumentirani na viae mjesta (Pau je, Ratkov Dol, Viakovci, Levanjska Varoa i dr.). Na nekim povijesno va~nim lokalitetima gdje su se, sudei po fotografijama i crte~ima, joa po etkom 20. st. nalazili ostaci plemi kih utvrda (Gorjani, Krndija) danas gotovo i nema vidljivih tragova. Identificirana je i specifi na grupa srednjovjekovnih crkava-utvrda (Dragotin, nestale crkve u Podgorju, Gorjanima, itd.). Klju ne rije i: akovatina, srednjovjekovna utvrda, gradina, gradiate, burg, kaatel, fortifikacijska arhitektura 1. Uvod Povijesna i zemljopisna cjelina akovatine obuhvaa dio brdskog masiva Dilja i Krndije od kojega se prema istoku pru~a plodni, nekada aumoviti lesni ravnjak isto ne Slavonije. Podru je akovatine isprva je povijesno formirano kao feudalni posjed akova kog biskupa, a u novije vrijeme, u poneato modificiranim granicama, pojam akovatine je podrazumijevao prostor Opine akovo u granicama kakve su postojale do 1994. godine. Na tom podru ju, povrh glacijalnih depresija uz mo varne nizinske vodotoke Vuke, Kaznice, Joaave i Breznice, u srednjem se vijeku formirala mre~a utvrenih plemikih gradova i dobro branjenih zemljanih gradiata, potonjih vjerojatno i u funkciji refugiuma. 2. Dosadaanja istra~ivanja Utvrde s ovog prostora u literaturi su gotovo nepoznate, a za samo nekoliko najva~nijih kasnosrednjovjekovnih kaatela sistamatizirana je osnovna povijesna faktografija. Budui da do sada arheoloaki nije istra~ena niti jedna srednjovjekovna fortifikacija u akova koj okolici, sva saznanja, deskripcije i okvirne datacije temeljile su se na fragmentarnim podacima iz ranije publiciranih parcijalnih rekognosciranja i podacima Slu~be zaatite spomenika. 3. Sustavna rekognosciranja (1989.-1992.-2011.) U povodu obilje~avanja 750. godianjice grada i biskupije akovo (1989.), pod pokroviteljstvom JAZU (danas HAZU) zapo eto je prvo sveobuhvatno rekognosciranje srednjovjekovnih gradiata i utvrda na podru ju tadaanje akova ke opine (odvijalo se tijekom srpanja-kolovoza 1989., potom 1992. i u viae navrata sve do 2011.), a cjelokupan program istra~ivanja realiziran je u okviru znanstvenog projekta Arhitektonskog fakulteta Sveu iliata u Zagrebu. Metodom usmjerenog rekognosciranja ovom su prilikom prvo pregledani ve od prije poznati lokaliteti, a u kasnijim je ciklusima obraeno viae novih gradiata koja su identificirana pomou anketnih podataka dobivenih na terenu od lokalnih ~itelja, starih mikrotoponima, indikativnih reljefnih formacija, kao i s pomou arhivskih, kartografskih i grafi kih izvora, te odnedavno satelitskih i orto-foto snimaka. Zbog brojnosti lokaliteta i znatnoga prostornog obuhvata istra~ivanja, probna sondiranja in situ nisu obavljana, pa je terenski dio akcije ograni en na a~uriranje evidencijske dokumentacije, arhitektonska istra~ivanja, te na izradu fotografija, topografskih skica i tahimetrijskih snimaka gradiata. 4. Preliminarni rezultati Povijesna pripadnost utvrda - Kraljevskih gradova na ovom podru ju nije bilo, a u crkvenom biskupsklom posjedu bila je samo jedna utvrda (akovo). Najzna ajnije srednjovjekovne fortifikacije su plemi ki tvrdi gradovi koji su ujedno domicilna sjediata feudalnih posjeda velikaakih obitelji (Gorjani, Levanjska Varoa, Horvati). Meutim, za najvei broj obraenih srednjovjekovnih utvrda mo~e se pretpostaviti da su slu~ile tek kao pomone fortifikacije ili povremeni refugiji, esto nastali na supstratu prapovijesnih ili ranosrednjovjekovnih zemljanih gradiata (Pau je, Ratkov Dol, Budrovci, Viakovci, itd.). Posebnu kategoriju srednjovjekovnih fortifikacija ine utvrene crkve koje su takoer imale funkciju zbjega (BDM u Dragotinu, Sv. Klara u Gorjanima, Sv. Ivan u Podgorju, katedrala Sv. Petra u akovu). Brojnost, rasprostranjenost i o uvanost utvrda - Rekognosciranjem su obuhvaena 44 lokaliteta s o uvanim ili indiciranim fortifikacijskim karakteristikama. (Sl. 1) - Ostaci zidane arhitekture srednjovjekovnih fortifikacija danas su sa uvani na samo jednom lokalitetu (biskupski kaatel u akovu), a sudei po sitnim povrainskim nalazima gradiva ili starijoj fotodokumentaciji, donedavno su joa postojali dijelovi zidina u Pau ju, Levanjskoj Varoai, Gorjanima, Podgorju i Krndiji. - Zemljani ostaci utvrda, odnosno gradiata s nasipimam i opkopima evidentirani su na sedam mjesta (Pau je, Ratkov Dol, Viakovci, Levanjska Varoa, Satnica, Kolokuaica, Garov Dol). Iz starije literature poznato je joa nekoliko utvrenja koja su u posljednje vrijeme posve uniatena agresivnim kultiviranjem tla ili sustavnom razgradnjom (tri gradiata u Budrovcima, zatim gradiata u Gorjanima, Krndiji i Podgorju). - Indikativni toponimi ('gradina', 'gradec', 'gradiae', 'grac', 'grad', 'zidina', 'grabina', 'tabor', 'stra~a'...) prema kartografskim su izvorima ili prema anketnoj dokumentaciji utvreni na 25 lokaliteta, no na terenu uglavnom nisu ustanovljeni vidljivi ostaci arhitekture, koji bi se svojim morfoloakim karakteristikama mogli smatrati tragovima srednjovjekovnih utvrenja. Naj eae su to arheoloaki lokaliteti s prapovijesnim povrainskim nalazima (Satnica, Punitovci, Mrzovi...), odnosno s rimskim graevnim slojem i ostacima opeka i ~buke (Selci, Preslatinci, Tomaaanci), dok na nekim lokalitetima nisu utvreni nikakvi vidljivi nalazi, niti lokalni ~itelji znaju objasniti podrijetlo toponima pa e takvi 'gradeci' zahtijevati dodatna istra~ivanja Tipoloake odrednice: polo~aj - Analizom smjeataja i sa uvanim fortifikacijskim elementima utvrde akovatine se tipoloaki mogu podijeliti u etiri osnovne skupine. - Visinske utvrde iji se sustavi pasivne obrane temelje na skrivenim visoko pozicioniranim i teako pristupa nim kotama, uglavnom su sa uvane na zapadnome brdskom dijelu akovatine oko Dilj-gore (Rakov Dol, Podgorje). - Nizinske barske utvrde, kasnije razvijene u tip Wasserburga, atiene vodenim opkopima i naspima, vezane su uz mo varne rije ne doline isto noga i sredianjeg dijela akovatine, (Gorjani, Levanjska Varoa, akovo, Krndija, Koritna, Budrovci). - Kombinirane utvrde smjeatene su na istaknutim visokim polo~ajima, no povrh ili u blizini voda pa koriste fortifikatorne elemente oba prethodno navedena tipa (Viakovci, Pau je, Kolokuaica, Garov Dol). - Utvrene crkve ine posebnu kategoriju srednjovjekovnih fortifikacija koje su uz primarnu sakralnu funkciju povremeno slu~ile i kao refugijumi u nezaatienome seoskom prostoru, podalje od sigurnosti plemi kih utvrenja (BDM u Dragotinu, Sv. Ivan u Podgorju), ili su se nalazile unutar same utvrde (Sv. Klara u Gorjanima, katedrala Sv. Petra u akovu). Morfoloake odrednice: oblici, dimenzije - U morfoloakom pogledu isti u se dvije specifi ne grupe utvrda koje se osim po obliku, razlikuju i po vremenu nastanka. - Kru~na ili ovalna gradiata s rudimentarnom prostornom koncepcijom i reduciranim fortifikacijskim elementima (sredianja 'glavica' i jednostruki ili dvostruki opkop s prstenastim nasipom), starijega su podrijetla. Sudei po nalazima keramike uglavnom su ovakva utvrenja nastala su na prapovijesnom tellu (Ratkov Dol, Pau je, Viakovci, Kolokuaica, Garov Dol, Levanjska Varoa). Vrlo su neujedna enih dimenzija, od svega 15 m u promjeru (Budrovci), do 45 m (Ratkov Dol, Pau je), 100 m (Viakovci), do ak 145 m ukupnog promjera (Levanjska Varoa). Prema vremenu nastanka cijela ova grupa odgovora ranosrednjovjekovnom, eventualno romani kom sloju utvrda formiranih do kraja 13. st. pa za njih gotovo i nema pisanih izvora, no neke utvrde (poput Nevne - Levanjske Varoai), imale su kontinuitet koriatenja tijekom cijeloga srednjeg vijeka i svoju kasniju 'zidanu' fazu te su i dokumentacijski bolje pokrivene povijesnom faktografijom. - etverokutni kaateli su znatno kasnije i slo~enije goti ke fortifikacije. Spominju se u pisanim izvorima 14.-15. st. (akovo, Gorjani, Satnica). Te su utvrde uglavnom atiene sustavom dvostrukih opkopa i nasipa, te vrstim perimetralnim ziem od opeke s razvijenim fortifikacijskim detaljima, dimenzija 62/62 (Gorjani), do 70/70 m (akovo). Periodizacijske odrednice - Na temelju sekundarnih povrainskih nalaza i komparativne morfoloake analize terenskih ostataka, utvreno je da su kru~na i ovalna gradiata u pravilu starija, i da su uglavnom bila graena samo od zemljanih substrukcija (nasipi, opkopi) mo~da atienih drvenim palisadama, pa ih se preliminarno mo~e datirati u razdoblje 10.-13. st., dakle najkasnije u doba romanike. Mogue je da su neka od tih ranih zemljanih gradiata obnovljena ili su ak novopodignuta na izmaku srednjega vijeka, po etkom 16. st., kada je u strahu od u estalih turskih provala diljem Slavonije podignut vei broj provizornih zemljanih utvrda, refugijskoga karaktera. etverokutna utvrenja vezana su uz visoki i kasni srednji vijek i pojavu tvrdo graenih kaatela sa solidnim na inom zidanja, razvijenim fortifikacijskim detaljima koji ve anticipiraju vatreno oru~je, te stilskim odlikama gotike (14.-15. st.). Strukturne odrednice: gradivo, konstrukcija  Kamenom (kojega u akovatini nema i rijedak je graevni materijal) bile su izvedene utvrde u Levanjskoj Varoai, Podgorju, Pau ju i dijelom u Gorjanima. Opekom su zidane utvrde u akovu, Krndiji, Garovom Dolu i najvei dio strukture Gorjana. Zemljano gradivo, vjerojatno u kombinaciji s drvom, koriateno je u Ratkovom Dolu, Viakovcima i dr., a na preostalim lokalitetima tragovi graevnog materijala su neznatni i mijeaaju se sa starijim slojevima (na nekoliko mjesta s rimskim gradivom) pa nije mogue sa sigurnoau odrediti od ega su te utvrde bile graene. 5. Katalog lokaliteta - topografija Lokaliteti s o uvanom zidanom fortifikacijskom arhitekturom - Nadzemni ostaci zidane srednjovjekovne utvrde o uvane u punim elevacijama danas su vidljivi samo u akovu, a prema prikupljenim podacima do nedavno su tragovi zidova postojali i u Levanjskoj Varoai, Podgorju, Krndiji i Pau ju. Sudei po sitnim povrainskim nalazima gradiva i starijim opisima, tvrdo graene fortifikacije su postojale u Gorjanima, Garovom Dolu, mo~da i u Kolokuaici te u Viakovcima. 1. akovo - Castrum episcopalis Diaco: u dvoriatu danaanjega biskupskog dvora sa uvan je dio zapadnog zida goti kog kaatela u du~ini od 40 m. Graen je opekom, visine je 10 m, a debljine 120 cm. Na vrhu zida je kruniate s prsobranima i dvostrukim sustavom skrivenih strijelnica za kosi i ravni hitac, te i ostacima oslonaca drvene ophodne galerije ato se protezala s unutraanje strane zida. Biskupska je utvrena rezidencija sukcesivno izgraivana od sredine 13. st. (prva utvrda kao i dvor vjerojatno su bili drveni), u zidanom perimetru dovraena je oko 1380. (tek se 1406. prvi puta spominje Castrum Diako), a danas prezentni sloj, sudei po detaljima, iz vremena je kasnogoti kih pregradnji druge pol. 15. st. Uz taj vidljivi zapadni zid etverokutne utvrde (dimenzija oko 70/70 m), ju~ni i isto ni obodni zid ugraeni su u pro elja, odnosno sredianji zid danaanjega baroknog dvorca i strukturno su takoer sa uvani, dok je sjeverni zid s dvije kule (SI. je bila kru~na, ostale ugaone kule bile su kvadrati ne) sruaen je 1868. prilikom po etka izgradnje nove katedrale. Unutar utvrde istra~eni su temelji srednjovjekovne romani ko-goti ke, kasnije barokizirane katedrale (sruaena je 1880. tijekom izgradnje nove Strossmayerove stolne crkve); jedino joj je svetiate danas sa uvano u punim elevacijama i preureeno u biskupsku kapelu. Prema popisu iz 1702. postojali su i opkopi oko kaatela: ...Hic etiam arx extat, cujus exterior murusest sat utilis et bonus... Exterius autem circum circa arx est fossata... Izgled kaatela dobro je dokumentiran na prikazu postturskog akova iz 1697. te na prvoj katastarskoj izmjeri 1863. koja joa pokazuje puni duktus zidina i cjelovito o uvani 'kvadrat' kaatela, uklju ujui i sjeverni zid sa uglovnim kulama te polo~aj srednjovjekovne katedrale. (Sl. 2-14) Lokaliteti s o uvanim zemljanim gradiatima  Na desetak lokaliteta fortifikacijskoga karaktera danas joa postoje terenski ostaci zemljanog supstrata negdaanjih utvrda (vidljivi opkopi i nasipi te povrainski tragovi gradiva), ato je ujedno i najbrojnija skupina srednjovjekovnih gradinskih to aka u akovatini. 2. Ratkov Dol  'Gradina', 'Radanovac': 1,5 km SI. od sela, na brijegu povrh potoka Bazovca nalazi se veliko ranosrednjovjekovno kru~no zemljano gradiate, promjera sredianjeg platoa 45 m, s dubokim koncentri nim opkopom (ukupnog promjera oko 75 m). Na lokalitetu se spominju nalazi srednjovjekovne keramike, a indiciran je i eneoliti ki sloj. U postturskom komorskom popisu 1702. navodi se ...Gradina, in quo loco olim arx fuerat...; na karti akova ke biskupije iz 1826. ozna ena je kao arx; na austrijskom katastru iz 1863. toponim Gradina. (Sl. 15) 3. Pau je - 'Grad', 'Turska gradina', 'Borovi ka gradina' (arx Pollyanszka): 3 km SI. od sela u aumi povrh akumulacijskog jezera Borovik (nekada mo vara oko izvora Vuke) sa uvano je ranosrednjovjekovno visinsko zemljano gradiate kru~noga oblika, promjera 45 m. Zaatieno je vrlo dubokim opkom i strmim pokosom (mjestimi no do 12 m!) i potkovastim nasipom, a donedavno su na terenu postojali znatni ostaci obrambenih kamenih zidova (zacijelo iz kasnijih razdoblja koriatenja) i bunar koji je recentno zatrpan. Na gradiatu su evidentirani nalazi sive srednjovjekovne keramike; indiciran je i eneoliti ki sloj. Osmanski defter iz 1545. ovdje bilje~i ruaevnu tvravu Poljanska koja je sjediate nahije; u komorskom popisu iz 1702. navodi se: Hic in monte antiquitus etiam arx fuit Pollyanszka vocata, cujus adhuc aliqua rudera et fundamenta extant... U nekim historiografskim radovima, vezano uz Katzijanerovu bojnu protiv Turaka 1537., na ovoj se lokaciji ubicira grad sv. Elizabete Ladislava Morea. (Sl. 16) 4. Levanjska Varo 'Gradina' (turri de Newna, 1339.; Castrum Niuna, 1395. i kasn. do 1486.): na JI. izlazu iz sela, 300 m J. od crkve u dolini pokraj potoka sa uvani su zemljani ostaci kru~noga barskoga gradiata sa sredianjom glavicom (promjera oko 35 m) te dvostrukim koncentri nim opkopima i nasipima (ukupnog promjera oko 145 m!), morfoloaki i pozicijski vrlo sli noga Kolovaru, no viaestruko veeg promjera. Laszowski navodi da ...aanci naokolo grada do 1000 koraka mjere. Na terenu su, osim zemljanoga gradiata, i danas vidljivi tragovi kamena i opeke pa je neobi no da ih G. Szabo, kako navodi, 1914. viae nije vidio. Veina gradiva navodno je iskoriatena za gradnju ~upne crkve joa 1780., a ostatak je iskopan i kona no razneaen 1959. U Levanjskoj Varoai spominje se sloj bakrenodobne gradine, ondje se ubicira i rimski Levconumm od kojega je u gradskoj grabi pronaen miljokaz i rimske opeke (kontinuitet koriatenja utvrde!). U srednjem vijeku Nevna je srediate velikog feuda koji je 1474. brojio 112 sela; vlasnici su Trentuli, Korogji, Berislavii i dr. U komorskom popisu 1702. utvrda je zabilje~ena kao arx Ivanich...cujus rudera et modo extant. (Sl. 17-19) 5. Viakovci  'Gradina', 'Turska gradina': 3 km JI. od sela iznad uaa Rita u Joaavu di~e se 15 m visoka ovalna zemljana gradina s opkopom i nasipom (oko 100/70 m). Spominju se raniji povrainski nalazi neoliti ke i eneoliti ke keramike (navodna bakrenodobna gradina), te rimskih opeka; srednjovjekovni graevinski sloj za sada nije indiciran ali drugijh medijevalnih nalaza ima. Komorski popis iz 1702. Bilje~i: a Gradina terra vocata... U selu se odr~ala zanimljiva pu ka predaja o podzemnom hodniku koji s Gradine vodi do akova ke katedrale. 6. Kolokuaica: 2,5 km I. od akova na desnoj obali Joaave, 1875. spominje se kru~na zemljana gradina s opkopima i temeljima graevine od opeke, mo~da rimske; evidentirani su i prapovijesni nalazi. U literaturi se opisuje i kao 'ilirsko gradiate'. 7. akova ka Satnica  'Gradina' iznad Garovog dola: I. od sela na bre~uljku 1875. spominje se zemljana gradina s dubokim opkopima i tragovima arhitekture; indicirani su i eneoliti ni nalazi. 8. akova ka Satnica  'Turski bedem': oko 500 m I. od sela nad Ritom, utvreno je etverokutno gradiate oko 30/30 m, s plitkim opkopom. 9. Koritna  'Adica': 2 km SI. od mjesta, u meandru Vuke, postoji veliko barsko gradiate promjera oko 100 m, vjerojatno ranosrednjovjekovne provenijencije. U literaturi se kod Koritne spominje i bakrenodobna gradina, no nije jasno o kojem se lokalitetu radi. 10. Dragotin - na seoskom groblju nalazi se ranogoti ka crkva BDM s kraja 13. st.; smjeatena na kru~nome nepravilnom gradiatu povrh Kaznice dimenzija oko 65/75 m, teren nadviaen 2,5 m. Joa se 1875. spominju ostaci zidina oko crkve, te kamen, opeka i prapovijesna keramika (neolitik, bron ano doba); vjerojatno utvrena crkva s funkcijom refugija. U arheoloakoj se literaturi spominje 'ranosrednjovjekovna gradina' kod Dragotina. Lokaliteti s recentno uniatenim utvrdama i gradiatima  Na nekolicini lokaliteta donedavno su joa stajali ostaci zidane arhitekture ili zemljanih gradiata opisanih u literaturi, ak i fotografski dokumentiranih, no u proteklih nekoliko desetljea pod raznim okolnostima (a bez formalne konzervatorske zaatite) posljednji fortifikacijski ostaci npr. Podgorja, Krndije, Gorjana i dr., nepovratno su uniateni. 11. Podgorje - 'Banovac', 'Zidina', 'Turska kula', 'Turski grad': 1 km JI. od sela na brijegu iznad Vuke naziru se zemljani tragovi nepravilnoga etverokutnoga gradiata (oko 30/20 m), a joa su donedavno postojali i ostaci kamenih zidova (1988. iskopani su blokovi bijeloga priklesanog kamena). Szabo 1905. ondje bilje~i o uvani 'gotski sanktuarij'; 1918. joa je postojao ugao zida vis. 4 m. Vojne topografske karte iz 1960. sadr~e oznaku utvrde; istu oznaku bilje~e i topografije burgova A. Horvat i M. Balia; lokalitet je najvjerojatnije gradiate goti ke utvrene crkve Sv. Ivana. (Sl. 20) 12. Gorjani - 'Gradina' (Castrum Gara): u SZ. dijelu sela donedavno su postojali ostaci velikoga zemljanoga gradiata etverokutnog tlocrta, s dvostrukim opkopom i nasipom. U prvim postturskim godinama utvrda je ve potpuno ruaevna pa je u komorskom popisu 1702. zabilje~eno: Hic in pago antiquitus etiam arx fuit, quae est jam totaliter destructa, cujus adhuc aliqua rudera et circum circa fossae aparent. Prema geodetskoj snimci iz 1879. kaatel je imao izrazito pravilan kvadratni tlocrt dimenzija 62/62 m, a navodi se i debljina zidova od 2,5 m. Svo tvrdo gradivo je razneeno 1880.; Szabo spominje ...kamene fundamente i porazbacane ciglje; zemljani planum poravnat oko 1960. godine. Iako je selo i posjed Gorjani Bela jo 1269. darovao Ivanu de gen. Doroszma, rodo elniku kasnijih Gorjanskih (de Gara) koji grad dr~e do izumra 1478., goti ke morfoloake odlike gorjanskog kaatela govore o vremenu nastanka najranije oko sred. 14. st. pa nije isklju eno da mu je prethodila neka ranija utvrda (spom. castrum Gara, 1408.; castellum Gara, 1467. i kasn. do 1506.). (Sl. 21) 13. Krndija - 'Gradina', 'Turska gradina' (katastarski topon. 1863.): 0,5 km Z. od sela prema Budimcima do 1926. je stajala kula zidana opekom, u lokalnoj literaturi ponegdje pogreno atribuirana kao Hermangrad. U Cepelievom rukopisu o povijesti gorjanske ~upe iz 1891. spominje se ...'Gradina' koja se razvalila i dandanas ukraj potoka Vuke u aumi Krndiji kod Punietovaca vidjeva... Zabilje~io ju je i Szabo prije 1920. koji je vidio ...neznatne ostatke sredovje noga grada kod Budimaca. Nizinsko barsko gradiate koje je po sjeanju lokalnih ~itelja imalo nasipe i opkope (Wasserburg) preorano i uniateno melioracijama oko 1960.; indiciran eneoliti ki sloj; u blizini otkriven skupni nalaz rimsih republikanskih denera, a spominju se i drugi anti ki nalazi pa je mogue da je rije  o rimskoj a ne srednjovjekovnoj utvrdi. (Sl. 22) 14. Budrovci-Podbre  'Turska stra~a': S. od ceste prema urancima, neposredno iza mosta, donedavno je postojalo malo kru~no barsko gradiate; u arheoloakoj literaturi navodi se kao srednjovjekovno utvrenje. 15. Budrovci - 'Gradina': 1,5 km JI. od sela kod Panjske aume donedavno se nalazilo etverokutno zemljano gradiate dimenzija oko 70/70 m, nadviaeno 2,5 m; spominju se tragovi neoliti ke keramike; teren poravnat, gradiate uniateno oko 1979. 16. Budrovci - 'Gradina'; 700 m JZ. od sela kod ~eljezni ke stanice spominje se eneoliti ka, odnosno 'ilirska' gradina, danas uniatena. 17. Vrbica: na airem podru ju sela prema arhivskim izvorima indicirano je postojanje utvrde obitelji Horvat iz 14. st.; lokacija nije utvrena. Mogue da se nalazila na mjestu joa uvijek diobro o uvane kru~ne zemljane 'Damia gradine' u Starim Mikanovcima (J. od Vrbice, u prvom susjedstvu, no izvan podr ja akovatine). Lokaliteti s indikativnim toponimima i povrainskim arheoloakim nalazima [prapovijest, antika] - Na odreenom broju lokaliteta koji su rekognoscirani zbog indikativnih toponima ('Gradina' i sl.) nisu za sada ustanovljeni terenski tragovi koji bi se po morfoloakim karakteristikama mogli smatrati ostacima srednjovjekovnih utvrenja. Naj eae su to arheoloaki lokaliteti s povrainskim prapovijesnim ili anti kim nalazima, veinom spomenutim u starijoj literaturi. 18. Preslatinci  'Grac', 'Donji grac' (katastarski topon. 1863.): kod tzv. 'Joaevoga guvna', Z. od sela prema Pridvorju, nalazi keramike i vjerojatno rimske opeke; lokaliteti nemaju gradinske karakteristike. 19. akova ki Selci  'Gradiae': 1 km JZ. od sela, eneoliti ki i rimski povrainski nalazi; bez fortifikatornih tragova. 20. akova ka Satnica  'Gradac Katinska': 1 km J. od sela tell s prapovijesnim nalazima. 21. akova ka Satnica  'Gradac', 'Grac': 1 km JZ. od sela prema Gaaincima, na padini povrh mo vare evidentirani su prapovijesni i rimski ostaci; ranije je bilo i tragova arhitekture. 22. Puntinovci  'Turski gradac': viaeslojno prapovijesno nalaziate (bakrenodobni i keltski nalazi), po morfoloakim karakteristikama nije rije  o gradinskom lokalitetu; u blizini se 1875. spominju tragovi rimske arhitekture. 23. Tomaaanci  'Gradina': toponim 2 km I. od sela s desne strane ceste akovo-Osijek prema aumi `elevrtak; teren ravan bez gradinskih odlika; tragovi vjerojatno rimskih opeka. Lokalna predaja govori da se ondje nalazio 'tvrdi grad'. 24. Koritna  'Kamenice': toponim na vojnoj top. karti 2 km Z. od sela, tragovi vjerojatno rimskih opeka; terenska situacija ne indicira postojanje utvrenja. 25. Viakovci  'Kamenja a': 1 km I. od sela prema Forkuaevcima, spominju se nalazi prapovijesne keramike i rimskih opeka; prema lokalnoj predaji na tome je mjestu stajao 'tvrdi grad'. 26. Mrzovi  'Gradina' (katastarski topon. 1863.): 1 km I. od sela ispred aume, ravni plato prapovijesnog naselja dimenzija oko 100/70 m; nalazi neoliti ke i eneoliti ke keramike. U literaturi navedeno kao 'bakrenodobna gradina', no lokalitet morfoloaki nema gradinske karakteristike. 27. `iroko Polje: spominje se nelocirana eneoliti ka gradina. Lokaliteti s indikativnim toponimima bez povrainskih nalaza - Na viae lokaliteta ozna enih s indikativnim toponimima ('gradina', 'gradac', 'gradiae', 'grac', 'grad', 'zidina', 'grabina', 'grabik', 'tabor', 'stra~a') nisu ustanovljeni znatniji povrainski nalazi koji bi mogli biti ostaci nekadaanjih utvrda, pa je za ova mjesta potRTV|  & ( * @ B D j   " ( * 0 4 6 8  xmbhh5CJaJhhH"hCJaJ"hhH"h5:CJ OJQJaJ "hh55:CJ OJQJaJ h8n5:CJ OJQJaJ h0:CJOJQJaJhh;h'h|0Jjh|U h|h|h|jh|U h!ch!ch!c h!ch h!ch5&T B , . 0 2 4 6   l $a$gde$a$gd & Fgdkt` $ na$gd!c gd  l n djJb024N ,68`lr񦢞~zv~zo h8nh8nhip/h~ h\ h8nh h8nhG h8nhv h8nheh`qh8n h!ch%hh5B*CJOJQJaJph%hhB*CJOJQJaJphhhB*CJaJphhhB*CJ aJ phhhCJOJQJaJ( $$&\$ da$gd]$ 7da$gd] $ 7a$gd]$a$gde"@V"\n  $&,\j ۿۻۯ۫ۛۓۇۃung h]h>3 h>3 h>3 jhjx0JUhjxhglh>3 h]CJaJhPvCJaJh]hip/6hh"h@^h4hhL|h\jh]hip/0JU hL|hip/hL|hip/6 h]hip/h]hip/CJaJh?l+hip/h?b h8nh?b( "`HN`|.> F R T d f r !!!""###$$$$·ͷ񳣟|xhPvh!9h&ShGvjh]hip/0JUjh}I0JUhN.h6fh;,h>>> >2>4>8>F>>>?????????\@b@@@2A6ARAAAAB"BRBBBζζhD8h`h' hq`16h]hip/6 hErE,F.FFZFvFFFFFGXGhGnGGGH&HHHHHII$I&I0I2IzIvJJJJJJŹɱ h]h/F h6hip/hE h]h6h/Fh]hip/6h8vhlhrlhip/:CJaJhSh6 h65h]hip/5 h]5 h]hq`1 hq`1hq`1hD8hq`1 h]hip/h'6CC:E~L.O0OdTPVRV[[\[^mm~osz*p`Z\$ 7da$gd/F$ 7da$gd]JJKKK4K6KKKFLxL~LLLLVMZMdMjMMMMN*NjN|NNNNNO(O,O.O0OhOQ@Q^QnQQQQQQQQBRDRtR|RRRRRNSPSbT巰啑hc$hYshoC hoChip/ hoCh/F hoC5 h]h^jhip/h8h*Uh&S h6hip/ h6h6hrlhip/:CJaJhS h]hip/h6hz@shz@s6h/Fhz@s9bTdTTTTUU$U,U>U\UUVV.V2V6V@VNVRVVVVVVV4W>WDWWWWW4XLXXXXTYYYYYTZfZvZxZ|ZZZ[[[X[Z[\[x[¾ƾƾh]h*6CJaJjh~n%hip/0JUh]hip/CJaJh,hCJaJhSrhE^hh1h]hip/5 hB5hS hoChip/ hoChoChoCh&Sh9uM h]hip/he8x[[[[[[[4\l\@]b]d]f]]^6^r^v^^^^^_ __@_B_F_\_r________``2`8`$aPaXapaaaaabb뤠떒늎hVth<h^jhR<jh@Ddxȁ؁ :Ht‚RTЃ҃փɯ׷ק h=6h=hs6hshs6hshhEChMhdn6jhe0JUh#*hnnhdnjhM0JUhqhMjh[(0JUhtv%hxh[(htA h]hip/5փ &(*0@B~Dֆ RT`bdnpv V|Ɖ҉^`¶ƤƠƜƤƠ¶ƀƀ|ƀƀƀƀh eh>%jh80J:CJUaJh~ h~ 6hJh~ h h/[jh,+0JUhrlhip/:CJaJhS h]hip/hu hB*phh"IB*ph h#*6jh=h=0JU hx6h=h=60`fȊFV . ΍.z~X`(prґؑXZ\ƒ̒ѳљѕѕёь{h+ h+5h]hip/5 hcj-5h^Rh]\hmhJjh]\0JUhGh4h$Zjh40J:CJUaJjho0JU h]hip/h\h/[jh\0J:CJUaJhrlhip/:CJaJhS.VX8<fޘ ƙؙ*,.6DF^bz֛ޛVZ\^ʝ ¾ºͯͯͧƔƌwsѺhnjhX(h<%0JUh<%h<%6h<%hX(h]hip/6hLhhB*phh"IB*ph h]hhuJho*hF$hLZ h]hip/hh/[jhm0J:Uhrlhip/:CJaJhS h+hip/h+hvt-.3lF8`&:hjL$ da$gd]$ da$gd]$ 7da$gd]<=>PSbcstv|Ȟɞʞ˞ :HJRСҡ֡&'()뼲ߦߖߎߎ߅ㅦ}sjh4M#0JUhE7hI 4h4M# h4M#6hh6h^Sh{hh36h/[h<%hjhq30JUh3jh0JUhh6hh<6 h6hho*h< h]hip/jhn0JUhn-)*/1237>?]qwx¢٢.0\^t¥ĥ,2`֦ئڦ6HvHJʾڶڶڶڕڑ}sjh)0JUh?hQ$hmhlh]8hrlhSCJaJhS h]h h]:hXhmh/[h]h 5 hcj-5h]hip/5 hS5h&0hah3A h]hip/hrlhip/:CJaJ8bd@\`dh|~(,ιڹ"$&*.@BZ^nغDH,0>Ʋ媣ƈ儀ho`h jhJC0J:CJUaJh]8 h]h hhhh4jh40J:CJUaJh/7hrlhip/:CJaJhS h]h h]hip/6 h]hip/h/[jh/70J:CJUaJ2>hj8:>@BRTp¾ľܾ4L\¿ hjv¾Ҫ񢦢Ҏ|| h       $ ( H J L N X \ ^ h     t x     8>DPTVRVZrt(*,.ÿÿǿⷳǯǯǯǯǯǯ˫⣟⛫h2 hUh>lhMh]ih4h7 h]hip/6hGhJ Nh-ohrlhip/:CJaJhS h]h  h]hip/h hh/[hrlhip/CJaJ=.26Nf,D*R *FV~ $2JNfr~"&68Nÿûֿ巳巻hohGHhGh!QhP\h7 h]h-ohU h]hip/hh-ohMhrlhip/:CJaJhS h]h FNvxz|*L:Rt ( @ F   !H!!!!!""""ϿӻӻӰhip/CJaJhCJaJh$:CJaJh & Fgdb$a$gdb$a$gd] $da$gd]"""0###z+|+++++++:,<,j,l,n,-.-0-z/|///ð}uqukuq}cX}PHhbCJaJhTgCJaJhxh CJaJhxCJaJ h 0Jh jh Uh CJaJhRCJaJh>CJaJhcCJaJh/CJaJh5hbB* php%h5hbB* CJOJQJaJphph5hbB* CJaJphph5hbB* CJ aJ phph5h]B* CJaJphph5hbB* CJaJphp////J0L0Z0l0n0x0|0001,16181:1J1L1N1T1111111111112&222h2~2222222222.3l3333333h5CJaJhTgh,CJaJhxCJaJh,h,CJaJh,CJaJhTgho/CJaJhTghu CJaJhTghq"CJaJhCJaJhTgh2$1CJaJhTghbCJaJ6333P4t444444T586h6j6r6t6x6666J7V7v7x7z7777777 8"8~88888888888L9R999999:$:(:>:F:J:P::ͺ埔h5h5CJaJh5CJaJho8CJaJhTghu CJaJhTghCJaJh.WCJaJhCJaJho/CJaJhTMCJaJhTgho/CJaJh,CJaJhXCJaJ:4j678>:R;n<=p>?@A(CDtEfFG6H8H:H $<<a$gd :::;<;R;\;^;d;;;;><L<n<x<z<~<<= =$=0=B=R=T=t=v=====><>H>N>`>x>|>>>>?`?b?j?x????????? @@4@D@X@l@p@~@@@@@弱hcCJaJhTghq"CJaJhTgh"CJaJhTghbCJaJhCJaJhTghu CJaJho8CJaJh5CJaJhTgho/CJaJB@@@@@A4ADAFAlApA~AAAAAAAAAABBB.BDBBBBBBB C(C0C4C:C\CvCzCCCC2D:DH@HrHHHHHHHLIbIIIIII0JxJJJ KL4LFLLLMMM M0M»´©¢¢´‹zodh0Qh_CJaJh0QhjxCJaJ!jh0Qhjx0JCJUaJ h0Qh>b'h0QhN6h0QhN; h0QhN h0QhTh8 h0Qh h0Qh?l+ h0Qhrz h0QhnMgjh0QhnMg0JUh0`CJaJhbCJaJhcCJaJhTgh} bCJaJ$0MlMMMM@NNDOFOPOOOOOPPPPP:PHPPPPPPPQQQRRS󻳨tk`U`h0QhSCJaJh0Qh7CJaJh86CJaJh0QhS6CJaJh0Qh.V6CJaJh0Qh.VCJaJ!jh0Qhjx0JCJUaJh0QhjxCJaJh8CJaJh0QhCJaJh0QhjCJaJh0Qh86CJaJh0Qh8CJaJh0Qh_CJaJh0Qh_6CJaJ SJSbSSSSSUU U&UhUUV^V`VdV|VVVV:Wii˪|okd\dh0Qh[yq; h0Qh[yqh0Qjh0Qh[yq0JUh0Qh*66CJaJh0Qh*6CJaJh0Qh,!6CJaJh0QhJQCJaJh0Qh,!CJaJh0Qh>b'CJaJh0Qh\0CJaJha CJaJh0QhCJaJh0Qh$CJaJh0Qh$6CJaJh0QhnMgCJaJ$iijj2j>jVjZj\jjjjjjjjkkkkkk*kPkhkvkkkl"l$l&l(l鼵𝒇{oogV!jh0Qh^0JCJUaJha CJaJh0Qhh0QhS9CJaJh0Qh`oCJaJh0Qh%G6CJaJh0Qh%GCJaJh0QhT6CJaJh0QhTCJaJh0Qh)PjCJaJh0Qh*CJaJh0Qh86CJaJh0Qh8CJaJ!jh0Qhm0JCJUaJh0QhmCJaJhEeCJaJh0Qh?l+6CJaJh0QhEeCJaJh0Qh?l+CJaJh0Qh6CJaJ{{{{{|||D|P|R|^|||||||F}j}}}}}}}}}&~B~T~ʿմzrkkd]UN h0Qhr-h0Qh6 h0Qh h0Qhe h0Qh=h0Qh^6h0QhEC6 h0QhEC h0Qh^jh0Qh^0JUh0QhmCJaJh0Qh)Pj6CJaJh0Qh)PjCJaJh0Qh%@CJaJh0Qh}CJaJh0Qh/CJaJhS9CJaJh0QhS9CJaJh0QhS96CJaJT~f~z~~~~~*Jbz| 8Bp܁8pröyre^ h0Qh[(jh0Qh[(0JU h0QhtAh0Qhl_6 h0Qhl_h3jh0Qhl_0JU h0QhtDp h0Qh}h0Qh=6 h0Qh=jh0Qh=0JU h0Qh^ hS9h!)hS9 h0Qh?@h0Qh?@6 h0Qhe h0Qhr- h0Qh!) h0Qh$Ȃʂ.NnprօȺsle]eV h0Qh h0QhS96 h0QhS9 h0Qh,+jh0Qh,+0JUh0QhT6 h0QhT h0Qh=jh0Qh=0JU h0Qh?@h0Qh?@6h0Qhe; h0Qhe h0QhG#>jh0Qhe0JU h0QhtA h0QhMjh0QhM0JU h0Qh[(h0Qh[(6p@<LJz(8ު,xƵv^$XD<YD<a$gd0Q$XD<YD<a$gd0Q&(,>HX V\$JLT‰>@BD .Tt̥̋|un h0Qh( h0Qh>% h0Qh eh0Qh86h<h0QhG#>6 h0QhG#> h0Qh8jh0Qh80JUh0Qh] +6 h0Qh] +hS9 h0QhS9 h0Qh,+h0QhNc6 h0QhNc h0Qhc h0Qhe h0Qh h0Qh 6)̋ "*,<JLXdfjxԌ vx,NhlΎ܎*.28 *T֒ؒŽŶŶӮӧŠŧŠŧӓŧh"jho6h"jhx:6jh0Qho0JU h0Qh2{ h0Qhx:h0Qh\6 h0Qheh0Qho6 h0Qho h0QhG#> h0Qh\jh0Qh\0JU h0Qh8 h0Qh>% h0Qh(h"j2<>@fhtƔؔڔ*ƕҕ.ĹumbVbmbKh0Qh^RCJaJh0Qhl6CJaJh0QhlCJaJh"jCJaJh"jh(6CJaJh0Qh(CJaJh0QhZCJaJh0Qh||6CJaJh0Qh||CJaJh0Qh mCJaJh0QhCJaJh0Qh|CJaJh0Qh]\CJaJ!jh0Qh]\0JCJUaJ h0Qh4jh0Qh40JU.BDPl6h*HJLNP(,<HXȼȼȴȣvk_kTTIh0QhJCCJaJh0QhuJCJaJh0Qhn6CJaJh0QhnCJaJh0Qh&ZCJaJh0QhQ:&6CJaJh0QhQ:&CJaJh0QhmCJaJ!jh0Qhm0JCJUaJh"jCJaJh0Qh]\6CJaJh0Qh]\CJaJh0Qh6CJaJh0QhCJaJh0QhlCJaJh0Qh}CJaJԙ֙@dRv:RVfrvjvj_S_Hh0Qh":CJaJh0Qhq36CJaJh0Qhq3CJaJh0Qh]sZ6CJaJh0QhA6CJaJh0Qh]sZCJaJh0QhACJaJh0QhFu6CJaJh0QhFuCJaJ!jh0Qhm0JCJUaJh0QhmCJaJh0Qh&Z6CJaJh0Qh&ZCJaJh0QhJCCJaJh"jCJaJh0Qh] +CJaJ*FXZvl2Rfnp4l(FHJLNȼȱ|p|pe|p|ZMF h0Qh<%jh0Qh<%0JUh0QhmCJaJh0Qh(WCJaJh0Qh( 6CJaJh0Qh( CJaJh0Qh)MCJaJh"jCJaJh0QhfCJaJh0Qh G6CJaJh0Qh GCJaJh0Qhe6CJaJh0QheCJaJh0QhtCJaJh0Qh":6CJaJh0Qh":CJaJh0Qhq3CJaJN`jxz|~(Уң &(*:`t .0B68ֲ֖xtg`Y` h0Qh4f h0Qhq3jh0Qhq30JUh"jh0Qh%6 h0Qh%h0Qh6 h0Qhjh0Qh0JU h0QhR9h0QhaR6 h0QhaR h0Qh(W h0QhUHpȩHNnܪުº²«¤xg\h0QhmCJaJ!jh0Qhm0JCJUaJ h0Qh4M# h0Qh"jh0Qh156 h0QhtDp h0Qh(h0Qh,p6 h0Qh,p h0Qh15h"jh36h0Qh36 h0Qh3 h0Qheh0Qh.6h"jh0Qh.; h0Qh. h0Qh^Sjh0Qh4M#0JUXtԫ2@Ҭ,.0@LP\hjnЯȼӰӰӨtmf^WPWPfmfmf h0Qhx: h0Qhh0Qhe6 h0Qhe h0QhI:jh0QhI:0JUh0Qh)6 h0Qh)jh0Qh)0JUh0QhmCJaJh"jCJaJh0Qhu6CJaJh0Qhd~6CJaJh0Qhd~CJaJh0QhuCJaJh0Qh2XCJaJh0QhG6CJaJh0QhGCJaJ:İаܰްα0²ƲҲ޲248d "2>BNZ`nvxzұҖҖ h0Qhr h0QhBHh0Qho6 h0Qho h0Qh/7jh0Qh/70JU h0Qh* h0Qh+R h0Qh|ohzMTh0QhI:6 h0QheDoh0Qh6 h0Qhjh0QhI:0JUh"j h0QhI:/zĵƵȵ>\~ж02 &(vxüüôüüÈyrkrk^jh0QhHs0JU h0QheDo h0Qh^h0Qh~ 6 h0Qh~ jh0Qh~ 0JUh0Qh36 h0Qh3h0QhJC6h0Qh3d16h0QhFu6 h0QhFu h0QhJCjh0QhJC0JU h0Qh4 h0QhL8jh0Qh40JU h0Qh/7 h0Qh$xĹȹ >XZ\^`LN»ĻxhbCJaJjh|`Uh|`h4 h0Qh$th0QhT6 h0QhT h0Qh4jh0Qh40JU h0QhlX h0QhGjjh0QhlX0JU h0Qh- h0QhLOh0Qhm,6 h0Qh( h0Qhm, h0QhHs ^»Ļ$a$gd>$XD<YD<a$gd0Q ,1h. A!"#$% DyK zlatko.karac@arhitekt.hryK @mailto:zlatko.karac@arhitekt.hr^ 2 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~_HmHnHsHtH@`@ NormalCJ_HaJmHsHtH^@^ 5 Heading 1$$ n@&a$5:CJOJQJaJDA`D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k (No List 6U@6 5 Hyperlink >*B*ph>@> ip/ Footnote TextCJaJ@&@@ ip/Footnote ReferenceH*PK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!Ptheme/theme/theme1.xmlYOo6w toc'vuر-MniP@I}úama[إ4:lЯGRX^6؊>$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3ڗP 1Pm \\9Mؓ2aD];Yt\[x]}Wr|]g- eW )6-rCSj id DЇAΜIqbJ#x꺃 6k#ASh&ʌt(Q%p%m&]caSl=X\P1Mh9MVdDAaVB[݈fJíP|8 քAV^f Hn- "d>znNJ ة>b&2vKyϼD:,AGm\nziÙ.uχYC6OMf3or$5NHT[XF64T,ќM0E)`#5XY`פ;%1U٥m;R>QD DcpU'&LE/pm%]8firS4d 7y\`JnίI R3U~7+׸#m qBiDi*L69mY&iHE=(K&N!V.KeLDĕ{D vEꦚdeNƟe(MN9ߜR6&3(a/DUz<{ˊYȳV)9Z[4^n5!J?Q3eBoCM m<.vpIYfZY_p[=al-Y}Nc͙ŋ4vfavl'SA8|*u{-ߟ0%M07%<ҍPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!Ptheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] o e )+ ,--G.0g1{2353:u;;K<<<b=e>~>@AcBBC0GI KKK&LMMPQQRW XXY)[[]^b  !"#$%&'()*+,-./01234ep? p pnY84#F+V!!#X%%(7),,v.W/~/Q1\2224355666S8899999b   $H/9BJbTx[b~gfmsz~փ`)Jb> ( .N"/3:@DG0MSzZai(ldpv0y{T~̋.N8zxĻbdfgijklnopqrstuvwxy{|}~ C4S^ĻcehmzwrrrbXX8@0(  B S  ?)OO|#OdOOOO|NOOMOMO4LOKOMOTKOJO4JOIOIOGO$GOFODODBOdOOOLOdOVOOBOO$FOtEODOCOO|OO,Ou@ _ z ;!"$',',8,3666>>@{BB(DgGMQYRRSEWW"XYZ:[ \^`cdGd+k_q0c      !"#$%&'( D c  A!"$#',+,>,3:66>>@BB.DkGMQ^RRSIWW&XYZ>[\^`c dMd1keq6c  !"#$%&'(C)*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsmetricconverter 0,5 km1 km1,5 km10 m100 m120 cm13. st14. st15 m15. st2 km2,5 km2,5 m20. st3 km40 m45 m500 m700 m ProductID) ))))) )) ))))))))) )) ))))) )))))) ) ))))))) ) ) ) )]#'/Jh 06\^f   c   . 5 7 D G }    $ ' 0 > f p   # 4 9 ; A G I K W \ d f P o NPS]gi|:Yfs 28VWou $.7IW\ @BLOFHfhYk#lndm9st'(4>^`bjsu|z|  #$@G./1:IRmy)*JLuv#&lqu| -2;<Zdrstz    c d s z  8!?!B!C!V!W!j!l!|!!!!!!!!!!#"/"<"@"B"O"V"Z"""""""""####5#8#K#\#f#q#######$$$$$$$$$$$%!%"%:%>%V%W%f%i%%%&&&1&2&]&u&&&&&&&&''!''')'@'H'T'U'V'W'^'_''''''''''''((((!(&('(F((((((((*),)3)>)o)r))))))))))))*6*<*******++++9+:+;+<+U+[+n++++++++++++++++ , ,,,,,,,,,,---&-2-A-I-P-Q-]-^----------------- .....*.:.?.G.L.P.Y.d.r........./(/9/>/J/N/Y/\/f/i/t/v///// 00/0:0Z0]0j0t0z000000000000 1"1@1B1D1H1J1O1T1Y1g1p111111122&2(2U2V2z2}222222222 3 3h3j333333333B4H4c4o4v4y44444444455%5/5B5F5I5R5p5r555555555555555555555"6(6*666T6c6s6z6 777,75767p7w7777777G8I8c8h8j8p8888888888888888888996979X9Z9i9r9999999999999999999::::!:":#:*:+:-:2:4:9:=:K:M:W:Y:^:a::::::::: ;;;;!;';2;4;?;D;K;M;[;f;k;w;;;;;;;;;;;;;;;< <&<(<5<;<J<M<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<=====$=B=K=^=d={============>>>>">(>+>7>;>?>F>O>U>Y>d>g>k>l>q>v>~>>>>>>?>?_?i?~??????????@@&@*@5@<@G@M@@@@@@@@@@@ AAAA%A'A6ABAGATA[A\AAAAAAAAAAAB BOBRBcBgBuBwBBBBBBBECGCuCvCCCCCCCCC DD[DbDrDtDDDDDDDDDDD8E9EGEJEUE^EmEsEEEEEEEEEEE FFFFFF G G GG"G(G0G2G7G?GeGgGGHHHH"H)H-H4H6HXH]H^HeHHHHHHHHHHH$I.I1IAIjIlImIqIsIyIIIIIIIIIIIIJMJ}JJJJJJ KK`KjKmKpKKKKKKKKKKKL L&L)LFLLLkLlLwLLLLLLLLLL#M$M]MeMmMsMyMzMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMNSN]NNNNNNNNNO$O.O/O:O=OUOYOaOnOOOOOOOPP$P&P;PSSSSSSSST#T$T,TgTmTTTTTT U=U@UJUMURU_UhUpUUUUU%V'V/V:VaAaXa\aaadalaza}aaaaaaaaaaaab bbbb(b=bFbJbMbzb~bbbbbbbbbbbbbbbcc:c=c>c@cwc|cccccccccccccccccdd)d-d9dgWgpgggahdhhhi iii!i"i7i8iLiNiciqi|iiijjjjjjj[k\kykkElOlXl[l]lelflulzllllllllmm$m^mhmimym{mmmmmmmmmmmn'nMnQn[nlnooXo[o\o`ooopp pp\p_ptpwpppppppppppCqFq\q_qcqgqqqqqrr6r>rPr]rgrirtrrrrrrrrrrss sss&s's.sBsVs\s]sjsmsns|ssssssssssssstTtUt\titjtutttttttttttttuuuu%u'u*u,uDuFuOuQuiunuwuyu~uuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuvv6v@vKvOvRvTvYv\v^vdvnvvvvvvvvvvvvvvvvvvw wwww*w-wKwLwNwOwwwwwwwwwwwwwwwxx xx#x+x6x=x^x`xexhxoxyxzxxxxxxxxxxxxxxxy&y*yJyKyLySy]yfyhymyvyxyyyyyyyyyyyzz zzzz!z)z.z0z1z:zKzSzyz}zzzzzzzzzzzzz{{{{!{#{){*{9{:{;{B{E{G{O{T{V{Y{j{k{r{s{{{{{{{{{{{{{||+|0|1|4|5|;|<|>|C|E|K|L|R|U|`|a|{|||||||||||||||||||"}$}6}?}F}I}N}P}V}Y}j}r}w}z}}}}}}}}}}}}}}}}}~ ~~~~~=~E~}~~~~~~~~~~~~~~~~~~ &*,9:@CLTUelu $&*-FHNPUWXb€ǀՀۀ&)07q{}6?FLS_~"-klwyzĄЄڄ[dgjqtvą˅ׅ݅ %1CGWZ 45kpÇׇއ <CXenwшԈ #,57?DHdfjq͉ &/0;FIOY[֊ߊ35ENӋՋ݋ FUz}4?FJXcpw%>\_kq #?BipMVblʐԐ !w{ʑґؑڑ !(*4;achkʒӒْے7:BG\]uƓ̓ړޓ W^is|”ʔ +.4;MQΕ֕"@BR[ٖ :;X—×ŗǗԗؗܗACGJMZ[bnqy|՘ۘ  *2>@CFLU]_mo̙ՙ #+3:=KRUXšКԚ #HU[]bknq›כٛ"&13=EQT\_mov| !#8AIKY\xyÝʝ֝ݝߝ6>TW~Ǟ˞(07:ACHJMQXdkmps{ğПӟ#&+.>FOQvy #*VYajqsԡס *,ILSU_gsvz}Ԣע;<IMqx|%UZ!åɥ̥ͥݥޥ )4@BHJLQVW]`hoҦզ CDSXceilpwx}GN?FKMV^jmszéũȩϩөש&)=AGIW`amx{~ª֪٪ #(),-/8;KQʫ̫)-357:EIܬެ #'<?ŭȭhl®ǮѮԮ )02:;IJZany&,47COow}˰԰(.08;@CSVdjvx|±ϱбױ :@NPzƲDz MPTV}ʳҳ(2;HQ\]hpδҴVZguеӵ۵2=%58;>\_aeny~ݷ $+,1:@sv$47:=Y`bdnvɹ׹ٹ&0QTTVVWWYZ\]_`c)*SU\]T^eg  - . & ' }~  kl^`>"@"##1&2&'')'))))z+{+22335599r>s>@@AANBOBBBCCEE#G$GtIuIMMPPQQRR?SASTTPVQV"W#WWWWWXXYY}Z~Z[[[[\\3]5]^^y`z``` a aWaXabbybzbwcxccc(d)ddd e eeeee?f@fffgggWgXgZl[lmmmmnnOnQnrhrirrrssss\s]ssssstTtUtttxuyuuuSvTvvvww_x`xxxyy(z)zzzO{P{{{K|L|||O}P}~~~~9:OPWZ ܊ߊ X[  NQ՗ؗMPy|њԚ\_Y\ÝȞ˞7:NQz}WZ ԩש$'<?ϴҴеӵ;>be}:=ֹٹRTTVVWWYZ\]_`cU2z2222 3 335599m>n>p>q>E#GqIsIMMPPmmirirtrrrrrrrsssssss]s]sssssst>ttt%u&u*uDuvwwwwwdxexxxyy.z/zzzO{O{U{V{{{L|L|Q|R|||||P}P}U}V}~~~~~~~~::>@PPUV݊ފ YZr ScU2z2222 3 335599m>n>p>q>E#GqIsIMMPPmmirirtrrrrrrrsssssss]s]sssssst>ttt%u&u*uDuvwwwwwdxexxxyy.z/zzzO{O{U{V{{{L|L|Q|R|||||P}P}U}V}~~~~~~~~::>@PPUV€ƀƀǀՀ&1qqrF#(ÄĄلڄ $%WWXׇЈшIJZ܊݊݊ފߊ4DEӋԋ Y!#^_hi 78BD\zњҚԩש̫3$%NSTTVVWWYZ\]_`ch9 |Y^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHop^p`OJQJo(hH@ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoP^P`OJQJo(hHh9 zy3 b ? 6 X a b _ ~ #& 2 j LN^o1WYm7Xo!JQS?^_P\s]&?wWf0QGjr^S&Z),z4r -<3+ZYbv 3W\g9 u ,!d!"%~n%tv%6&Q:&>b'z'(*()!)**o*av*] +s+,+/+?l+;,m,H-FM-h-cj-r-N./iB/o/ip/&0E0-t02$1;1q`13d13C3q34I 415!;5/7E7%z7:{78 8L8D8]8o8!9R9<:]:":$:I::Z:9;<<R<-<y<=t=G#>>?U? {?>@?@t@A3AfAtAJCPC.DxE0F!pF G%GsRGG.HMDH$rI~yI}IKK?=LM)M9MPjM9uMJ NOLO?qOPC.QBR^R&S8YSTN%TzMT*UUlglYm'pmnnnnnW=oeDo`o|o,ptDp q?q Bq[yqSrsz@s$tVts]t7au8vGv#w6wIw}ExZVxmx+yz zgzrz{N{j{|?|L|~%1cq")y=N8i5S9!2XrX _X(4{jeF{~Ed~3k"*Tf0e<G(Wy*6cyeht^^jx5Y^0cnoC60`vtebHs^} ~ g[t|5B|m-ZQEdQck4 H(_(GRlLTuJS* q}e>!QaRPb&qh\&\0\ 8x:8n`q"Q0SUFuw3,=GH]b5x"I>`Bpr(w8,:Kb3sBr_u(/_}$B.WO``C/8N#ou^z$&l'.b<%5Nc;2+R ?EC:L6lPvqVKAE mA.dnsA85M\6D=E^ad#lsyW|hTT0:MTU V4Jd&-o~u+];K9)ghjYsxF,Nrl/F4f}72{_3A]^#R{G+,knyp-%@dH\O)mx#/F]*uGzZmTMXo`lNm&mDGBH( A-#*]\\KVq8Fu /[(|?jx7 A+>jy @mm mm4  "#%&')*+,-.013479^:^;^<^=^>^?^A^B^C^D^E^G^I^KzLzMNORTUVWXYZ[\^b`` ` ```````$`*`,`0`2`4`:`<`>`B`D`F`H`L`N`R`T`V`Z`\`^```b`d`h`j`n`p`v`@`|`~````````````<@``D@`````````````UnknownG* Times New Roman5Symbol3. * ArialA. Trebuchet MS5. *aTahoma?= * Courier New;WingdingsA BCambria Math"1GZ2lmA2lmA!4d]]2qHP ?2!xx akovatinaZlatkozlatko Oh+'0p   , 8 DPX`h akovtinaZlatkoNormalzlatko602Microsoft Office Word@Fi`@,@s_2lm՜.+,D՜.+,\ hp|  A]  akovtina akovtina TitleNaslov$ 8@ _PID_HLINKSA v;https://maps.google.hr/ mailto:zlatko.karac@arhitekt.hr  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\^_`abcdfghijklqruRoot Entry Fw_tData 1TableJWordDocument .SummaryInformation(]DocumentSummaryInformation8eMsoDataStorew_w_5TH54IYA==2w_w_Item  PropertiesUCompObj y   F'Microsoft Office Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q