Naslov
Protopovijesne zajednice na sjevernom dijelu istočne obale Jadrana i njezinu zaleđu
(Protohistoric communities in the northern part of the east Adriatic coast and its hinterland)

Autori
Tonc, Asja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
05.03

Godina
2015

Stranica
574

Mentor
Dizdar, Marko

Ključne riječi
Liburni; Japodi; Kolapijani; Sisak; dolina Une; pogrebni običaji; fibule; nošnja; tipologija; kronologija; etnički identitet; romanizacija; analize distribucije; mreže kontakata
(Liburni; Iapodes; Colapians; Sisak; Una valley; grave rituals; brooches; dress; typology; chronology; ethnic identity; Romanization; distribution analysis; contact networks)

Sažetak
Autohtone zajednice naseljene na sjevernom dijelu istočnog Jadrana te u obalnom zaleđu nazivaju se Liburnima, Japodima i Kolapijanima. Predmet analize jest materijalna ostavština ovih zajednica tijekom mlađe faze željeznog doba, odnosno od 4. do kraja 1. st. pr. Kr. U cilju revizije postojećih saznanja, naročito u pogledu kronologije, daje se pregled dosadašnjih spoznaja proizašlih iz istraživanja groblja i naselja te proučavanja podataka iz antičkih izvora, kao i tipološki pregled različitih kategorija predmeta, u prvom redu dijelova nošnje i nakita (fibule, pojasne garniture, privjesci itd.). Analiza pogrebnih običaja ukazala je na razlike u grobnom ritualu između, ali i unutar pretpostavljenih granica pojedine zajednice. Uspostavljeni su novi tipološki i kronološki okviri pojedinih oblika ili čitavih cjelina kojima su znatno dopunjene dosadašnje kronološke sheme, pogotovo za predmete lokalnog karaktera. Poseban je osvrt dan problemu identiteta, u prvom redu etničkog. U kontekstu suvremenih ideja o pitanju iskazivanja raznih aspekata identiteta ukazano je na probleme dosadašnjeg viđenja autohtonih zajednica kao homogenih skupina. Analiza određenih aspekata pokazala je da se i na prostoru istočnog Jadrana mogu u određenoj mjeri primijeniti koncepti korišteni u slučaju drugih protopovijesnih zajednica, koji naglasak stavljaju na pripadnost pojedinca lokalnoj zajednici, tek potom onoj na višoj regionalnoj razini. Također, određene karakteristike procesa tzv. romanizacije pokazuju paralele s drugim prostorima upravo u kontekstu prilagodbe načina iskazivanja identiteta. Usporedbom distribucije svih kategorija obrađenog materijala izdvojeno je nekoliko regionalnih mreža u sklopu kojih se prati razvoj lokalnih zajednica. Ujedno je naglasak stavljen na područja s kojima su one najviše komunicirale, što je pokazalo pravilnost u korištenim komunikacijskim pravcima kroz duže razdoblje. Brojni dijelovi nošnje regionalnog karaktera korišteni su paralelno oblicima lokalnog porijekla s kojima se mogla jasnije iskazati pripadnost pojedinoj društvenoj, etničkoj ili obiteljskoj skupini.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija

POVEZANOST RADA