Pregled bibliografske jedinice broj: 757482
Suvremena migracijska obilježja statističkih jedinica Republike Hrvatske
Suvremena migracijska obilježja statističkih jedinica Republike Hrvatske // Migracijske i etničke teme, 30 (2014), 3; 437-477 doi:10.11567/met.30.3.7 (međunarodna recenzija, prethodno priopćenje, znanstveni)
CROSBI ID: 757482 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Suvremena migracijska obilježja statističkih jedinica Republike Hrvatske
(Current Migration Characteristics of Statistical Units of the Republic of Croatia)
Autori
Klempić Bogadi, Sanja ; Lajić, Ivan
Izvornik
Migracijske i etničke teme (1333-2546) 30
(2014), 3;
437-477
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prethodno priopćenje, znanstveni
Ključne riječi
Hrvatska ; NUTS ; migracija ; depopulacija ; prirodna promjena
(Croatia ; NUTS ; migration ; depopulation ; natural change)
Sažetak
U članku se analiziraju osnovni demografski procesi u Republici Hrvatskoj (NUTS 1), u njenim statističkim makroregijama (NUTS 2) i županijama (NUTS 3) u međupopisnom razdoblju 2001. – 2011. U teorijskom dijelu raspravlja se o optimalnom ustroju i uspostavi statističkih makroregija te o utjecaju demografskih čimbenika na njihovo formiranje. Autori se kritički postavljaju prema kvaliteti i sadržaju pojedinih demografskih kategorija u posljednjem popisu stanovništva te njegovoj neusporedivosti s prethodnim popisima. I nadalje je prisutna depopulacija srednjeg intenziteta, međutim teritorijalno veliki dio hrvatskog prostora zahvaćen je tim nepovoljnim obilježjem općega kretanja. Naime samo su Grad Zagreb i Zagrebačka županija u Kontinentalnoj Hrvatskoj u posljednjemu desetljetnome međupopisnom razdoblju zabilježili porast broja stanovnika, dok je u Jadranskoj Hrvatskoj takav slučaj samo u Zadarskoj i Istarskoj županiji. Obje sastavnice općega kretanja stanovništva Hrvatske, prirodno kretanje i migracijski saldo, imaju negativni predznak. Od 21 NUTS 3 jedinice samo su dvije imale prirodni prirast (Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska), dok su ostale županije, pa čak i imigracijske, registrirale prirodni pad stanovništva. Iz migracijskih podataka očito je da se Hrvatska demografski polarizirala na Zagreb i okolicu kao gospodarsko i demografsko središte države te na priobalne županije, koje gospodarski razvoj i donekle migracijsku atraktivnost uglavnom temelje na još uvijek ekonomski atraktivnom turizmu. Većina županija Kontinentalne Hrvatske čini slabo razvijena, periferna područja depopulacije i općenito demografskog nazadovanja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Demografija, Geografija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut za migracije i narodnosti, Zagreb
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Central and East European Online Library - CEEOL
- International Bibliography of the Social Sciences (IBSS)
- Sociological Abstracts
- Worldwide Political Science Abstracts