Pregled bibliografske jedinice broj: 756732
Studija slučaja: Različite percepcije o pripremljenosti mladih Gorskog kotare za tržište rada
Studija slučaja: Različite percepcije o pripremljenosti mladih Gorskog kotare za tržište rada // Normalnost krize - Kriza normalnosti / Božić, Saša ; Primorac, Jaka (ur.).
Zagreb: Hrvatsko sociološko društvo, 2015. str. 35-36 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 756732 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Studija slučaja: Različite percepcije o pripremljenosti mladih Gorskog kotare za tržište rada
(Case study: Different perceptions on preparedness of young people of Gorski kotar for the labour market)
Autori
Pelikan, Jadranka ; Kotlar, Vilma
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Normalnost krize - Kriza normalnosti
/ Božić, Saša ; Primorac, Jaka - Zagreb : Hrvatsko sociološko društvo, 2015, 35-36
Skup
V. Nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 19.03.2015. - 20.03.2015
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Gorski kotar; nezaposleni mladi; pripremljenost za tržište rada
(Gorski kotar; unemployed youth; preparedness for labour market)
Sažetak
Gorski kotar je jedinstveno područje po svojim geoklimatskim, gospodarskim i društvenim obilježjima. Analize pokazuju da je tamo prisutna slaba diverzifikacija gospodarskih djelatnosti što rezultira povećanjem ranjivosti gospodarskog sektora na tržišne promjene. Sukladno tome, gospodarska kriza je utjecala na promjenu strukture i broja poslovnih subjekata što je dovelo do povećanja nezaposlenosti, posebice mlađe populacije i to one bez radnog iskustva. Glavno istraživačko pitanje odnosi se na pripremljenost i opstanak mladih Gorskog kotara na tržištu rada. Primjenjene su mješovite metode istraživanja kao i analize dostupnih statističkih pokazatelja prikazane u formi studije slučaja. Svrha rada je opisati širi gospodarski i društveni kontekst te zakonodavni i institucionalni okvir u kojem se promatra fenomen nezaposlenosti mladih Gorskog kotara. Nadalje, želi se ustanoviti percepcija mladih i percepcija poslodavaca o pripremljenosti mladih za tržište rada, preprekama u postupku zapošljavanja koje percipiraju i aktivnostima koje i jedni i drugi poduzimaju da bi se nezaposlenost smanjila. Provedbom anketnog upitnika i polustruktiranih razgovora u fokusnim skupinama obuhvaćene su tri ciljne skupine sudionika s područja Gorskog kotara: poduzetnici, nezaposlene osobe do 29 godina starosti i učenici završnih razreda srednjih škola. Istraživanjem je utvrđeno da većina učenika završnih razreda srednjih škola u Gorskom kotaru nije dovoljno svjesna krize u gospodarstvu i na tržištu rada, nerealno procjenjuju vlastite kompetencije i poduzete aktivnosti, ne poznaju osnove poduzetništva niti imaju dovoljno praktičnih znanja u traženju posla ili drugim potencijalno profitabilnim aktivnostima. Nasuprot tome, smatraju da su dobro obrazovani i pripremljeni za tržište rada. Najviše je ugrožena skupina nezaposlenih mladih osoba bez ikakvog radnog iskustva, što ih po njihovom mišljenju, čini potpuno nekonkurentnima na tržištu rada. Poslodavci iz vodećih djelatnosti nisu zadovoljni s motivacijom mladih za rad, stoga ih i otpuštaju relativno lako. O različitim percepcijama pripremljenosti mladih za tržište rada, govori činjenica da učenici završnih razreda srednjih škola smatraju da je stručna praksa dovoljno zastupljena i dobro organizirana, nezaposleni mladi smatraju da dijelom nije dobro organizirana ni kvalitetna, dok poslodavci ističu da mladi ljudi nakon završenog obrazovanja, srednjoškolskog ili višeg, nemaju odgovarajuća znanja ni vještine potrebne za rad. Glavni zaključak, s obzirom na istraživačko pitanje, je da mladi i poslodavci Gorskog kotara različito percipiraju pripremljenost mladih za tržište rada. Prednost nezaposlenih mladih Gorskog kotara su njihove stečene radne navike i interes za usvajanje novih znanja i vještina s ciljem unaprjeđenja svog položaja na tržištu rada, koji je veći nego kod mladih na nacionalnoj razini. Iz toga proizlazi da je potrebno osigurati da mladi budu kontinuirano informirani o očekivanjima i potrebama poslodavaca te im je potrebno osigurati savjetovanje i podršku u procesu pripreme za tržište rada. Osim mladih, u ovaj proces potrebno je uključiti i ostale dionike, prije svega poslodavce i predstavnike lokalne samouprave - edukacijom, zajedničkim kreiranjem programa potpora za zapošljavanje mladih, te osiguravanjem većeg broja pripravničkih radnih mjesta.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Sveučilište u Zadru