Pregled bibliografske jedinice broj: 756684
Pamćenje, sjećanje i zaborav: figure oblikovanja nacionalne kulture
Pamćenje, sjećanje i zaborav: figure oblikovanja nacionalne kulture // Pamćenje, sjećanje, zaborav u hrvatskoj književnosti i kazalištu / Senker, Boris ; Jelčić, Dubravko ; Moguš, Milan (ur.).
Zagreb : Split: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) ; Književni krug Split, 2011. str. 37-65 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), ostalo)
CROSBI ID: 756684 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Pamćenje, sjećanje i zaborav: figure oblikovanja nacionalne kulture
(Memory, Remembrance and Forgetting: Tropes Consctructing National Culture)
Autori
Žužul, Ivana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), ostalo
Izvornik
Pamćenje, sjećanje, zaborav u hrvatskoj književnosti i kazalištu
/ Senker, Boris ; Jelčić, Dubravko ; Moguš, Milan - Zagreb : Split : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) ; Književni krug Split, 2011, 37-65
ISBN
978-953-154-962-2
Skup
Dani hvarskog kazališta / Pamćenje, sjećanje, zaborav u hrvatskoj književnosti i kazalištu
Mjesto i datum
Hvar, Hrvatska, 07.05.2010. - 08.05.2010
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
nacionalni identitet; strategije pamćenja; sjećanja i zaborava kao figure oblikovanja nacionalne kulture
(national identity; strategies of memory; remembrance and forgetting as the tropes for construction of the national culture)
Sažetak
U posljednjih tridesetak godina pojavili su se različiti znanstveni pristupi koji se bave problemima nacije i nacionalizma. U svima njima nacija i nacionalizam više se ne promatraju kao prirodne, nepromjenjive i autohtone pojave, nego kao hibridne, imaginarne i umjetne tvorevine. Pitanje uloge kulturnih praksi u gradnji nacionalnog identiteta vrlo je često goruća tema teoretičara nacije. Ovaj rad nastaje kao prilog toj temi. U središtu je analize uloga književnih, ali i publicističkih i programatskih tekstova hrvatskih preporoditelja jer su oni imali ključnu ulogu u izgradnji nacije kao zamišljene zajednice (Anderson). Stvarajući kontekst djelatan za “modeliranje” hrvatskog nacionalnog bića, preporoditelji su morali ponekad pribjeći “zaboravu”, “osvježavanju pamćenja”, izmišljanju tradicije (Hobsbawm) i sl. kako bi “imaginirali” postojanu i kontinuiranu povijest ilirizma i pronicljivo joj udahnuli nova značenja. U tom smislu, ova je interpretacija pokušaj da se rasvijetle strategije pamćenja, sjećanja i zaborava kao figure oblikovanja nacionalne kulture.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku - Odjel za kulturologiju
Profili:
Ivana Žužul
(autor)
