Pregled bibliografske jedinice broj: 756667
Od rizika do sreće: otpornost adolescenata u odgojnim ustanovama
Od rizika do sreće: otpornost adolescenata u odgojnim ustanovama // Kriminologija & socijalna integracija, 22 (2014), 2; 1-24 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 756667 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Od rizika do sreće: otpornost adolescenata u odgojnim ustanovama
(From risk to happiness: the resilience of adolescents in residential care)
Autori
Maurović, Ivana ; Križanić, Valerija ; Klasić, Petra
Izvornik
Kriminologija & socijalna integracija (1330-2604) 22
(2014), 2;
1-24
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
rizik; sreća; otpornost; adolescenti; odgojne ustanove
(risk; happiness; resilience; adolescence; residential care)
Sažetak
Ovim radom nastoje se istražiti neki mehanizmi u procesu otpornosti. Cilj istraživanja je utvrditi odnos rizika, zaštitnih mehanizama i razine sreće. Navedeni odnosi ispitivani su kod mladih, smještenih u odgojne ustanove, populacije izložene brojnim rizicima, s izraženim problemima u ponašanju, ali neistraženim drugim relevantnim razvojnim ishodima. Istraživanje je provedeno s prigodnim uzorkom od 118 mladih, smještenih u domove za odgoj Zagreb, Karlovac, Rijeka i Osijek te Odgojni dom Bedekovčina. Dob sudionika je od 14 do 18 godina (M=16.47, SD=1.21). Podaci su analizirani pomoću deskriptivne statistike, koeficijenta korelacije te hijerarhijske regresijske analize. Rezultati istraživanja ukazuju da je moguće govoriti o procesu otpornosti kod sudionika istraživanja jer su kod sudionika, prosječno, zadovoljena dva najvažnija kriterija za otpornost: visoki rizik i dobar ishod. Naime, sudionici procjenjuju vlastitu razinu rizika (velikih životnih događaja/stresora i svakodnevnih stresora) kao i razinu sreće u relativno visokim vrijednostima. Također, zaštitne mehanizme, za koje je u literaturi poznato da potpomažu proces otpornosti, procjenjuju vrlo visoko. Od varijabli rizika, samo je svakodnevni stres povezan (negativno) sa samoprocjenom sreće. Tri od četiri zaštitna mehanizma značajno su pozitivno povezana sa razninom sreće (individualni resursi te brižni odnosi s odgajateljima i prijateljima) dok brižni odnosi s obitelji nisu povezani s razinom sreće. Od svih navedenih potencijalnih prediktora, jedino individualni resursi imaju značajan nezavisni doprinos objašnjenju varijance sreće. Rezultati su interpretirani u skladu s relevantnim spoznajama na području otpornosti i subjektivne dobrobiti te su u skladu s time ponuđene smjernice za intervencije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija, Pedagogija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb,
Filozofski fakultet, Osijek