Pregled bibliografske jedinice broj: 756629
Fizikalna istraživanja aktivnih i paleookolišnih procesa u jamama Dinarskog krša
Fizikalna istraživanja aktivnih i paleookolišnih procesa u jamama Dinarskog krša // 4th Scientific meeting Quaternary geology in Croatia and Slovenia / Marjanac, Ljerka (ur.).
Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2015. str. 41-41 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 756629 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Fizikalna istraživanja aktivnih i paleookolišnih procesa u jamama Dinarskog krša
(Physical Research of Active and Paleoenvironmental processes in Caves of Dinaric Karst)
Autori
Paar, Dalibor ; Gabrovšek, Franci ; Buzjak, Nenad ; Frančišković-Bilinski, Stanislav ; Bakšić, Darko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
4th Scientific meeting Quaternary geology in Croatia and Slovenia
/ Marjanac, Ljerka - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2015, 41-41
ISBN
978-953-347-021-4
Skup
4th Scientific meeting Quaternary geology in Croatia and Slovenia
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 25.03.2015
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
paleookoliš; špilja; jama; Dinarski krš
(paleoenvironment; cave; pit; Dinaric karst)
Sažetak
Špiljski sedimenti su dragocjene arhive paleo- i recentnih klimatskih promjena jer imaju dugačke intervale nastanka i široku geografsku rasprostranjenost, a u podzemlju mogu biti konzervirani bez značajnih vanjskih utjecaja. Ključna informacija u njima nalazi se u višestrukim obilježivačima (proxy records) koji su direktno i indirektno vezani na klimatske, geomorfološke i hidrogeološke uvjete. Pri tome je posebno važno što špiljski sedimenti imaju, pored dobro definiranih uvjeta nastanka vezanih uz razumijevanje speleogeneze i utjecaja klimatskih uvjeta na površini, izuzetno dobru očuvanost u odnosu na denudaciju i bioturbaciju nakon taloženja, što često nije slučaj sa površinskim sedimentima. U Dinarskom kršu u Hrvatskoj ima veliki broj špilja pogodnih za ova istraživanja. Jedan od ciljeva naših istraživanja je odrediti koji bi, uz u takvim studijama u svijetu standardno korištene izotope kisika i ugljika, dodatni obilježivači mogli biti pogodni za studije promjena klimatskih, geoloških, hidroloških i drugih uvjeta tijekom holocena.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Fizika, Geografija
POVEZANOST RADA
Projekti:
101283
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
Profili:
Darko Bakšić
(autor)
Dalibor Paar
(autor)
Stanislav Frančišković-Bilinski
(autor)
Nenad Buzjak
(autor)