Naslov
Povezanost društvenog porijekla i obrazovnog postignuća u različitim obrazovnim kontekstima: usporedba Hrvatske, Njemačke i Mađarske
(Interconnection of social background and educational achievement in different educational contexts: comparison of Croatia, Germany and Hungary)

Autori
Košutić, Iva ; Puzić, Saša ; Gregurović, Margareta

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
V. Nacionalni sociološki kongres Hrvatskoga sociološkog društva: Normalnost krize - kriza normalnosti. Knjiga sažetaka / Božić, Saša ; Primorac, Jaka - Zagreb : Hrvatsko sociološko društvo, 2015, 43-44

ISBN
978-953-6552-99-3

Skup
V. Nacionalni sociološki kongres Hrvatskoga sociološkog društva: Normalnost krize - kriza normalnosti

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 19.03.2015. - 20.03.2015

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
kulturni kapital; socioekonomski status; obrazovno postignuće; prirodoslovna pismenost; PISA
(cultural capital; socio-economic status; educational achievement; science literacy; PISA)

Sažetak
Potreba za širenjem državnih obrazovnih sustava od samoga se početka legitimirala mogućnošću smanjivanja postojećih društvenih nejednakosti. Ovakav se stav temeljio na pretpostavci da meritokratski karakter obrazovanja omogućava postizanje društvenog statusa prvenstveno na temelju individualnih sposobnosti i zasluga, a ne pripisanih karakteristika kao što su klasna ili etnička pripadnost pojedinca. Međutim, istraživanja pokazuju da slobodan pristup obrazovanju ne poništava povezanost između društvenog porijekla i obrazovnih postignuća, iako intenzitet takve povezanosti može varirati između pojedinih nacionalnih obrazovnih sustava (Baumert i Schümer, 2001 ; Pastuović, 2006, OECD, 2006). U ovome se radu istražuje povezanost društvenog porijekla i postignuća učenika u Hrvatskoj, Njemačkoj i Mađarskoj na PISA testiranju. Za objašnjenje razlika u obrazovnim postignućima koriste se indikatori socioekonomskog statusa i kulturnog kapitala (Bourdieu, 1977) te se analizira u kojoj mjeri razlike u kulturnom kapitalu posreduju između socijalnog porijekla učenika i njihovog obrazovnog postignuća prikazanog PISA rezultatima iz prirodoslovne pismenosti. U radu se koriste podaci iz ciklusa PISA 2009 za Hrvatsku (N=4994), Njemačku (N=4979) i Mađarsku (N=4605). Uzorci su reprezentativni za populacije petnaestogodišnjih učenika u Hrvatskoj, Njemačkoj i Mađarskoj s obzirom na spol, tip školskog programa i razred. Uz rezultate ispita prirodoslovne pismenosti u analizama se koriste sociodemografski i kontekstualni podaci prikupljeni upitnikom za učenike i upitnikom za roditelje. Hijerarhijskom regresijskom analizom u komparativnoj je perspektivi ispitan doprinos socioekonomskog statusa i kulturnog kapitala obitelji u objašnjenju varijance rezultata iz prirodoslovne pismenosti za svaku odabranu zemlju te je ispitan interakcijski efekt socioekonomskog statusa i kulturnog kapitala na postignuće učenika iz prirodoslovne pismenosti. Rezultati pokazuju da kulturni kapital obitelji posreduje pri utjecaju socioekonomskog statusa na postignuća u školi što je posebice izraženo kod njemačkih učenika. Konačni model sastavljen od svih indikatora socioekonomskog statusa i kulturnog kapitala u najvećem udjelu tumači postignuće učenika u Njemačkoj (41%) u usporedbi s nešto manjim udjelom u Mađarskoj (36%) i Hrvatskoj (27, 5%). S druge strane, interakcijski je efekt statistički značajan samo kod mađarskih učenika, a njegov pozitivni predznak upućuje da je učinak kulturnog kapitala na obrazovno postignuće jači kod učenika višeg socioekonomskog statusa. Zaključno, dobiveni se rezultati interpretiraju u kontekstu analiziranih obrazovnih sustava te u okviru teorija kulturne mobilnosti (DiMaggio, 1982) i kulturne reprodukcije (Bourdieu, 1977).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija, Pedagogija

POVEZANOST RADA