Pregled bibliografske jedinice broj: 755905
"Prava" muževna žena. O rodnoj transgresivnosti u Dnevniku Dragojle Jarnević
"Prava" muževna žena. O rodnoj transgresivnosti u Dnevniku Dragojle Jarnević // Makedonsko-hrvatski književni, kulturni i jazični vrski / Tošić Jakimovska, Maja (ur.).
Skopje: Institut za makedonska literatura, 2014. str. 389-403 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 755905 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
"Prava" muževna žena. O rodnoj transgresivnosti u Dnevniku Dragojle Jarnević
(A Real “Masculine” Woman. On Gender Transgressivness in Dragojla Jarnevič's Dnevnik (Diary))
Autori
Žužul, Ivana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Makedonsko-hrvatski književni, kulturni i jazični vrski
/ Tošić Jakimovska, Maja - Skopje : Institut za makedonska literatura, 2014, 389-403
ISBN
978-608-4744-00-9
Skup
Makedonsko-hrvatski književni, kulturni i jazični vrski
Mjesto i datum
Ohrid, Sjeverna Makedonija, 27.09.2013. - 29.09.2013
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Dragojla Jarnević ; rod ; nacija ; identitet ; autobiografija
(Dragojla Jarnević ; gender ; narion ; identity ; autobiography)
Sažetak
Iako je u hrvatskoj književnosti kanoniziran relativno kasno, na samom početku 21. st., Dnevnik Dragojle Jarnević pobuđivao je zanimanje brojnih povjesničara i teoretičara književnosti. Većina je njih kao problem isticala autobiografski žanr dnevnika i poistovjećivanje pripovjednog subjekta s instancom autora. Međutim, pojedina su čitanja, pozivajući se na autoričine autoreferencijalne komentare u predgovoru o istinitosti naracije, ipak bila sklona povezivanju autorice s građanskom osobom. Neka su pak čitanja dijagnosticirala “drugost” pripovjednog subjekta kao posljedicu njegove društvene isključenosti. U odnosu na spomenuta čitanja, u ovom se radu u skladu s de Manovim shvaćanjem autobiografije kao obezličenja, polazi od pretpostavke da ako je u Dnevniku i oblikovan neki pripovjedni subjekt, on koliko jest, toliko i nije autoričin dvojnik, a njegovim se uobličavanjem i razobličavanjem označava trajni otpor bilo kakvoj ideji autentičnosti. To bi bio prvi dio teze rada. Drugi dio teze povezan je s idejom subverzivnosti: ako tekst Dnevnika i pruža otpor dominantnoj kulturi, onda to ne čini sadržajem, nego retoričkim strategijama koje ne dopuštaju da se položaj subjekta naracije uglavi u nekoj od osiguranih kulturnih niša: rodnih, dobnih, spolnih, institucionalnih, klasnih ili cehovskih. U tom smislu u radu se nastoje prikazati brojne ambivalencije koje obilježavaju pripovjedni subjekt Dnevnika.
Izvorni jezik
Hrvatski
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Osijek,
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku - Odjel za kulturologiju
Profili:
Ivana Žužul
(autor)