Pregled bibliografske jedinice broj: 755506
Kabinet za teoriju arhitekture. Teorijski laboratorij: Konceptualizacija arhitektonskih operacija
Kabinet za teoriju arhitekture. Teorijski laboratorij: Konceptualizacija arhitektonskih operacija // Godišnjak Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu ..., 2013-14 (2014), 36-37 (podatak o recenziji nije dostupan, prikaz, znanstveni)
CROSBI ID: 755506 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kabinet za teoriju arhitekture. Teorijski laboratorij: Konceptualizacija arhitektonskih operacija
(Section of Architectural Theory. Theory Lab: Conceptualization of architectural operations)
Autori
Šerman, Karin
Izvornik
Godišnjak Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu ... (1848-7416) 2013-14
(2014);
36-37
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prikaz, znanstveni
Ključne riječi
Moderna i suvremena hrvatska arhitektura; podešena apstrakcija; 14. Venecijanski bijenale arhitekture 2014.; arhitektonske operacije; konceptualni dijagrami; Kabinet za teoriju arhitekture; Arhitektonski fakultet Zagreb
(Modern and Contemporary Croatian Architecture; Fitting Abstraction; 14th Venice Architecture Biennale 2014; architectural operations; Office for Architectural Theory; Zagreb Faculty of Architecture)
Sažetak
Kabinet za teoriju arhitekture uz svoju se redovitu nastavu i rad sa studentima u akademskoj godini 2013/14. posvetio jednom specifičnom tematskom segmentu – istraživanju odnosa autonomije i angažiranosti arhitekture na primjeru projektantskih praksi hrvatskog arhitektonskog modernizma. U sklopu pripreme hrvatskog nastupa na 14. Venecijanskom bijenalu arhitekture, posvećenog prezentaciji hrvatske arhitektonske kulture u razdoblju 1914.-2014. kroz specifično problemski intonirano i sintezno čitanje, oslovljene su konkretne arhitektonske operacije kojima se postižu željeni širi društveni, politički i kulturni ciljevi. Kako se Kabinet kontinuirano bavi propitivanjem uloge, zadaće i potencijala medija arhitekture u odnosu na sferu širih društvenih pitanja, tako i tumačenje nacionalne arhitekture nadilazi valorizaciju tek njezinih formalnih i osnovnih gradbenih aspekata i nužno sagledava i domenu implicitnih širih kulturnih ambicija i učinaka. Pritom je važno razotkriti na koji se način te ambicije provode uz pomoć konkretnih arhitektonskih operacija, mobiliziranjem specifičnih projektantskih znanja i vještina angažiranog arhitekta. Snalažljivost i primjena projektantske inteligencije čak i mimo zadanog programa upravo je ono što dokazuje potentnost i otpornost ovoga medija i pokazuje snagu njegovih konkretnih prostornih praksi i alata. Tako se afirmira arhitektura kao disciplina u cjelokupnom spektru svojih potencijala te potvrđuje da je njezina inherentna autonomija ne spriječava u oslovljavanju puno širih ambicija i ciljeva. Ta je teza rukovodila princip hrvatske izložbe na Bijenalu, gdje su kroz specifične konceptualne makete bile prikazane upravo autonomne arhitektonske operacije kojima pojedini arhitektonski primjeri ostvaruju šire vrijednosti i ciljeve. Rad u kabinetu stoga se posvetio analizi takvih arhitektonskih operacija te njihovoj konceptualizaciji i 3D modeliranju. Rezultat su makete kao konceptualni prikazi arhitektonskih operacija koje pojedini arhitektonski primjeri primjenjuju u postizanju zacrtanih širih vrijednosti – svojevrsni materijalni prikazi nematerijalnih projektantskih postupaka.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam