Pregled bibliografske jedinice broj: 755485
Kriza dualizma u Austro-Ugarskoj 1903. godine
Kriza dualizma u Austro-Ugarskoj 1903. godine // Politička misao : Croatian political science review, 49 (2012), 2; 97-123 (podatak o recenziji nije dostupan, pregledni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 755485 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kriza dualizma u Austro-Ugarskoj 1903. godine
(The 1903 crisis of dualism in Austria-Hungary)
Autori
Kardum, Livia ; Gajski, Bruno Korea
Izvornik
Politička misao : Croatian political science review (0032-3241) 49
(2012), 2;
97-123
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni
Ključne riječi
Austrougarska nagodba; car Franjo Josip I; Istvan Tisza; austrougarska vojska; zapovjedni jezik u austrougarskoj vojsci; izborni zakon u Ugarskoj
(Austro-Hungarian compromise; Emperor Franz Josef I; Istvan Tisza; Austro-Hungarian army; language of command in Austro-Hungarian army; electoral law in Hungary)
Sažetak
Rasprava prikazuje političku krizu dualizma u višenacionalnoj Austro-Ugarskoj izazvanu jačanjem političke opozicije mađarskih magnata u Ugarskom parlamentu koja je zahtijevala da se u ugarsku vojsku uvede mađarski kao zapovjedni jezik. Taj zahtjev je implicirao razdvajanje zajedničke vojske i osporavanje zajedničkog vrhovnog zapovjednika cara Franje Josipa. Pitanje mađarskog jezika je zbog toga bilo prvenstveno političko pitanje, koje je u krajnjoj konsekvenci značilo daljnje slabljenje veza sa zapadnim dijelom Monarhije do potpunog ugarskog odcjepljenja, ali i mogućnost daljnje mađarizacije unutar ugarskih granica. Car se tome suprotstavio najavom novog izbornog zakona kojim bi mađarska manjina izgubila prevlast nad nemađarskom većinom u Ugarskoj. Podršku je dobio od liberalne stranke na čelu s Istvánom Tiszom koji je dobro procijenio da dualizam prvenstveno štiti mađarske interese u Ugarskoj. Strah od novog izbornog zakona otrijeznio je i mađarske nacionaliste pa su odustali od revizije austrougarske Nagodbe, a Car je nakon toga odustao i od provedbe zakona o općem pravu glasa u Ugarskoj vođen neposrednim političkim interesima. Iako bi upravo takav zakon pod određenim povoljnim političkim okolnostima, kojih na žalost nije bilo, mogao u perspektivi postati temelj, ne za rušenje, već za očuvanje Austro-Ugarske.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Politologija, Povijest
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Fakultet političkih znanosti, Zagreb
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Emerging Sources Citation Index (ESCI)
