Pregled bibliografske jedinice broj: 755316
Utjecaj posttraumatskog stresnog poremećeja na sinonazalne simptome, bol i kvalitetu života u pacijenata s kroničnim rinosinuitisom
Utjecaj posttraumatskog stresnog poremećeja na sinonazalne simptome, bol i kvalitetu života u pacijenata s kroničnim rinosinuitisom, 2015., doktorska disertacija, Stomatološki fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 755316 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj posttraumatskog stresnog poremećeja na
sinonazalne simptome, bol i kvalitetu života u
pacijenata s kroničnim rinosinuitisom
(Impact of posttraumatic stress disorder on
sinonasal syptoms, pain and quality of life in
patients with chronic rhinosinusitis)
Autori
Shejbal, Dražen
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Stomatološki fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
09.03
Godina
2015
Stranica
119
Mentor
Vagić, Davor
Ključne riječi
Kronični rinosinuitis ; posttraumatski stresni poremećaj ; SNOT-22 ; VAS ; SF-36 ; vrednovanje kompjuteriziranom tomografijom ; orofacijalna bol ; ozbiljnost bolesti ; stres.
(Chronic rhinosinusitis ; Posttraumatic sterss disorder)
Sažetak
Kronični rinosinuitis (KRS) i posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) bolesti su koje snažno utječu na kvalitetu života. Etiologija KRS je multifaktorijalna, s različitim upalnim mehanizmima koji izazivaju bolest. PTSP karakteriziran je stalnim i intenzivnim psihološkim stres reakcijama prema prethodnom traumatskom događaju koji je prouzročio bolest. Budući da su obje bolesti u Hrvatskoj i razvijenim zemljama učestale, očekivani komorbiditet je velik. KRS se dijagnosticira na temelju subjektivnog iskaza pacijenata i u ovom je radu istraživan utjecaj PTSP-a na subjektivni iskaz i povezanost s objektivnim CT parametrima, tako da je 30 pacijenata s KRS i 30 pacijenata s PTSP/KRS ispunjavalo SNOT-22 upitnik, VAS skalu i SF-36 test. Svima je učinjena CT snimka paranazalnih šupljina i bodovana je po Lund Mackayu. Odnos između upitnika i CT rezultata analiziran je regresijskom analizom. Rezultati testova PTSP/KRS i KRS skupina bolesnika uspoređivani su Student T testom. Za testiranje dobivenih razlika u vrijednostima kvalitativnih varijabli primijenio se χ² test. Pacijenti s PTSP-om i KRS-om pokazuju znatno lošiju kvalitetu života i rezultate SNOT-22 testa i pri tome postoji jasna podjela: ispitanici s dijagnozom PTSP/KRS i KRS ne razlikuju se u rezultatu na subskali fizičkih simptoma, dok na subskali emocija, umora i spavanja ispitanici s dijagnozom PTSP/KRS postižu statistički značajno više rezultate od ispitanika s dijagnozom KRS. Time se pacijenti s PTSP/KRS svrstavaju u skupinu s težim kroničnim rinosinutisom i izlažu riziku dodatnih, a nepotrebnih dijagnostičkih postupaka. Kod pacijenata s KRS koji ne reagiraju na liječenje, potrebno je revidirati dijagnozu, a jedna od diferencijalnih dijagnoza je i PTSP.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Stomatološki fakultet, Zagreb,
Opća bolnica Varaždin