ࡱ>  bjbjWW 4=== ^^L8%%%9998q|<9b)??UUTTT]______$"%{TT{{%%UU+J+J+J{)%U%U]+J{]+J+JulAzU49}Dew*I20bw}DTAzAz(%i~T|+J~dTTTGTTTb{{{{TTTTTTTTT^ g: REPOZICIONIRANJE NAUTI KE TURISI KE PONUDE RH Neven `eri, Ph.d. University of Split, Faculty of Economics Split, Croatia Danilo Trebjeaanin, University of Split, Faculty of Economics Split, Croatia 1. Uvodne naznake Nauti ki turizam posljednjih desetak godina iskazuje rast svim broj anim pokazateljima, zbog novih trendova na globalnom turisti kom tr~iatu. Tome su doprinijela i politi ka i gospodarska previranja u mnogim zemljama na Mediteranu koje takoer konkuriraju svojom nauti kom ponudom. Prirodne i geografske datosti Jadranskog mora i Hrvatske obale platforma su razvoja nacionalne turisti ke ponude. Nauti ki turizam predstavlja plovidbu i boravak turista/ nauti ara na plovnim objektima i u lukama nauti kog turizma radi odmora i rekreacije. Ovaj oblik turizma se kategorizira kao soft turizam jer omoguuje prisniji kontakt turista s prirodom i bijeg od uobi ajenih turisti kih gu~vi u turisti kim centrima na obali. Istra~ivanja ukazuju kako nauti ki turizam karakteriziraju turisti viae plate~ne moi, bilo da je rije  o jahtingu ili kruzingu. Upravo zbog te injenice korisno je istra~iti suvremene trendove globalne nauti ke potra~nje, kako bi se sukladno tim spoznajama prilagodila ponuda I pratei sadr~aji. Brz tehnoloaki razvoj, rast kvalitete ponude i kriterija sve brojnijih sudionika nauti kog turizma predstavlja istovremeno izazov i priliku hrvatskom turizmu da ovaj selektivni vid turizma preraste u jedan od najkonkurentnijih i najprofitabilnijih turisti kih proizvoda. Usprkos rastu zna aja nauti kog turizma u Hrvatskoj, on joa uvijek ne ostvaruje proprocionalno tome financijske koristi. Rastua potra~nja novih nauti ara na Jadranu se suo ava s nedostatnom infrastrukturom ponude, pa su mnogi nauti ari sve eae prinueni vei dio noi provoditi izvan marina i lu ica u kojima je mogue ostvariti dodatnu potroanju (i prihod za zemlju domaina). 2. Izviano istra~ivanje aktualnih trendova globalne nauti ke potra~nje U kontekstu cilja istra~ivanja  ocjene I spoznaje novih mogunosti za rast potroanje nauti ara tijekom plovidbe teritorijalnim morem Republike Hrvatske, provedeno je izviajno istra~ivanje suvremenih trendova globalne nauti ke potra~nje Sugestije treba temeljiti na odr~ivom i odgovornom razvoju u kontekstu iskoriatavanja prirodnih resursa, jer su oni temelj kontinuirane valorizacije istih i kontinuiranog prihoda od nauti kog turizma. Odr~ivost prirodnih resursa jedno je od klju nih pitanja budueg razvoja i rasta nauti kog turizma. Razvedenost obale Hrvatske je temelj razrade strategije nacionalne nauti ke ponude. 66 naseljenih otoka i viae od 1000 nenaseljenih otoka, oto ia i hridi uz ukupnu du~inu obale od 5790 km pru~aju mogunost razvoja pratee infrastrukture i niza prateih proizvoda za nauti ku turisti ku klijentelu. Priroda je uglavnom nezagaena i o uvana, ime su osigurani temelji odr~ivog razvoja i prilagodbe obalnog prostora suvremenim potrebama nauti kih turista viae plate~ne moi. Odr~ivi razvoj ispunjuje potrebe sadaanje generacije bez ugro~avanja iste te mogunosti ispunjenja buduim naraatajima. Kada je rije  o nauti kom turizmu, odr~ivost podrazumijeva ravnote~u izmeu gospodarskog razvitka i umanjivanja kvalitete obalnog ekosustava. Tablica 1. Nalazi izviajnog istra~ivanja o suvremenim trendovima nauti kog turizma Tablica 1. Trendovi nauti kog turizmaJavljaju se ograni enja u izgradnji marina radi zaatite okoliaa Izgradnja marina u  prirodno osjetljivim podru jima zaustavljena je od strane EU Marine airom Mediterana se proairuju, poveavaju kapacitete, ali i osposobljuju za primanje mega jahti Populacija koja plovi stari; marine bi trebale biti svjesne demografskih karakteristika svojih potroaa a Nekoliko studija pokazuje da izgradnja marina mo~e i unaprijediti okolia (transformacija napuatenih tvornica i podru ja) Poveava se potra~nja za veim, tj. duljim vezovima, i to ponajprije u segmentu plovila duljine 12 do 15 metara i duljih od 15 metara, a spominje se i vea potra~nja za tzv. mega jahtama, duljim od 20 metara U talijanskim marinama raste udio plovila na motorni pogon, a u hrvatskim marinama zamijeen je porast udjela jedrilicaPlovila na stalnom vezu u marinama se koriste eae nego prije Duljina plovidbe, tj. vrijeme izbivanje plovila na stalnom vezu iz marine se skrauje Broj lanova posade u prosjeku se poveava Broj tranzitnih uplovljavanja u marine se poveava Potra~nja za arterom u prosjeku se poveava Zamijeen je trend eaeg koriatenja servisnih i ugostiteljskih usluga u marinama; pri tome se sve viae tra~e visoko specijalizirane i sofisticirane servisne usluge eae se koriste ugostiteljske usluge i zabavni sadr~aji u marini Doalo je do porasta potra~nje s isto nih tr~iata, ali dijelom i sjevernoeuropskih tr~iata (Velika Britanija, skandinavske zemlje). Doalo je do poveanja konkurencije na Mediteranu. Izvor: izviajno istra~ivanje autora, 2013., U tablici 1 navedeni su suvremeni trendovi nauti kog turizma koji su iskoristive smjernice u kontekstu nacionalne strategije razvoja nauti ke turisti ke ponude. Postojee stanje nauti ke infrastrukture i ukupne ponude namijenjene nauti arima u Hrvatskoj nala~e potrebu za unapreenjem, prilagoavanjem i marketinakim repozicioniranjem, kako bi se uhvatio korak sa globalnim trendovima i postojeom meunarodnom konkurencijom. Strategija razvoja nauti kog turizma Republike Hrvatske za razdoblje od 2009.- 2019. predstavljena od strane Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te Ministarstva turizma u Zagrebu 2008. sadr~i akcijski plan za provedbu strategije koja se temelji na Studiji razvoja nauti kog turizma Republike Hrvatske i prostornih planova ~upanija. Akcijski plan osmialjen je kroz 12 ciljeva, a za svaki cilj je predlo~eno nekoliko mjera koje bi trebale omoguiti ostvarenje zadanog cilja. Glavni ciljevi predstavljaju osnovu za realizaciju prijeko potrebnog repozicioniranja kroz: odr~ivo koriatenje i upravljanje resursima; izradu modela koje e produ~iti sezonu koriatenja resursa u nauti kom turizmu; revidiranje prostorno-planskih dokumenata za realizaciju scenarija umjerene izgradnje novih prihvatnih kapaciteta uz izra un nosivih kapaciteta prostora i odreivanja granice prihvatnih kapaciteta po razdobljima; poveanje prihvatnih kapaciteta sanacijom, rekonstrukcijom i revitalizacijom postojeih luka; uspostavu suvremenog sustava nadzora i upravljanja pomorskom plovidbom; opremanje i nadzor plovnih objekata i luka nauti kog turizma ureajima i opremom za zaatitu od one iaenja; uspostavu integralnog upravljanja sustavom nauti kog turizma (informatizacija s bazom podataka i registrom pomorskog dobra); pojednostavljenje administrativnih procedura i usklaivanje zakonodavstva; poveanje proizvodnje plovnih objekata za nauti ki turizam u hrvatskim brodogradiliatima; poticanje razvitka postojeih i izgradnjom novih remontnih servisnih centara; razvitak programa o~ivljavanja tradicionalnih zanata i vjeatina koje izumiru; razvijanje projekata sa tematikom pomorske baatine i povijesti radi poveanja stupnja obrazovanja domicilnog stanovniatva; primjenu novih tehnologija i ekoloakih standarda uz kontinuirano obrazovanje sudionika nauti kog turizma. 3. Zaklju na razmatranja Osim sagledavanja postojeih globalnih trendova nauti kog turizma, za primjereno usmjeravanje budueg razvoja nauti ke turisti ke ponude, klju na su i znanstvena istra~ivanja koja su u stanju ponuditi znanstveno dokazive argumente relevantne za struku kako bi se ostvarili postojei pontecijali i o uvala ekskluzivnost nauti ke turisti ke ponude RH. Aktualna istra~ivanja ukazuju na nedostatak mogunosti prihvata i zbrinjavanja otpadnih sanitarnih voda s plovila u mnogim marinama i sportskim lu icama. Nedostaje i mobilne opreme s kojom bi se taj problem mogao rjeaavati. Drugi problemi one iaenja nastaju kod servisiranja brodskih motora, jer ono ato se odbacuje esto zavraava u moru. Samo se u hrvatskom dijelu Jadrana godianje izmjeni preko 180 tona raznih maziva i ulja za motore ato predstavlja veliku opasnost za okolia ukoliko se izmjena ne vrai sukladno strogim ekoloakim standardima. Evidentan je i problem odlaganja komunalnog otpada na obali za male brodare. Problem prometne povezanosti Hrvatske sa odabranim nauti kim emitivnim tr~iatima skromno je obraen postojeim istra~ivanjima. Brodski kapaciteti dovoljni su za dobru organizaciju rasporeda plovidbe brodova, meutim evidentni su problemi u povezivanju otoka i obale, ato generira probleme u logistici opskrbe svega onoga ato nauti ka potroanja pretpostavlja. Plovni objekti su u prosjeku neprimjerene starosti, brzine plovidbe i komfora koji nije sukladan zahtjevima suvremene turisti ke potra~nje. Plovila esto nisu ni prilagoeni lu koj infrastrukturi na pojedinim linijama, te su i luke prostorno ograni ene, neodr~avane, neopremljene ili su na neodgovarajui na in locirane. U budunosti se o \fjprvz|~    d r ǸǸscTETETETh;h!>CJOJQJaJh;h$CJOJQJaJh;h$5CJOJQJaJh;h6{5CJOJQJaJh;hZgCJOJQJaJ$h;hZgCJOJQJaJmHsH$h;hZgCJOJQJaJmH sH h;hZgCJOJQJaJ"h;hZg56CJOJQJaJ*h;hZg56CJOJQJaJmH sH h;h$5CJ OJQJaJ \ J R2N!!D"$dh$7$8$H$Ifa$gd+0 $da$gdZg$dh]a$gdQ   h D BZ\^dxRV~Xĵ~lT~~~~~~~~/jh;h$0J6CJOJQJU\aJ"h;h$6CJOJQJ\aJh;h$CJOJQJ\aJ,jh;h$0JCJOJQJU\aJh;h*vCJOJQJ\aJh;h*vCJOJQJaJh;h\CJOJQJaJh;hWCJOJQJaJh;h$CJOJQJaJh;h>aCJOJQJaJ Xdn":npr2frtR,.02l￰vaUhCJOJQJaJ)jh;h6{0JCJOJQJUaJh;h6{5CJOJQJaJh;hWCJOJQJaJhCJOJQJaJh;h6{CJOJQJaJh;hXCJOJQJaJh;hXCJOJQJ\aJh;hWCJOJQJ\aJh;h*vCJOJQJ\aJh;h$CJOJQJ\aJl|~hj4jl\. 0 L!N!!!!D"F""8$ % %񯟈n_h;hQCJOJQJaJ$h;h\CJOJQJaJmHsH h;h\,jh;hY0J5CJOJQJUaJh;hY5CJOJQJaJh;hCJOJQJaJ)jh;h6{0JCJOJQJUaJh;hWCJOJQJaJh;h6{CJOJQJaJh;h\CJOJQJaJ%D"F""j#8$ %%'()*t**,,~~~~~~~~~~~~~$ & Fdh$7$8$H$Ifa$gd+0hkd$$Ifl>n(0* t00*644 layt+0 %')t*,,-.. . ..,.f.h....//L0d0޸ޣޘubO<<<$h;hCJOJQJaJmHsH$h;hQCJOJQJaJmHsH$h;h*vCJOJQJaJmHsHhCJOJQJaJmHsH$h;hYCJOJQJaJmHsHh;h\mHsH(h;h\0JCJOJQJaJmHsH$h;hQCJOJQJaJmHsH$h;h\CJOJQJaJmHsH$h;h\CJOJQJaJmHsHh;h\CJOJQJaJ,-. . .h.j.SG8$dh7$8$H$a$gdek $^a$gdek}kd$$Ifl0>Hn( & t00*644 layt+0$dh$7$8$H$Ifa$gd+0$ & Fdh$7$8$H$Ifa$gd+0d0f0v000111 1 1"11^2`2l2233h4j456607278899&:(::;;;;;<<B=D=====|>~>r?t?????H@ӭӭӭ歚$h;hOCJOJQJaJmHsH$h;hekCJOJQJaJmHsH$h;hekCJOJQJaJmHsH$h;hCJOJQJaJmHsH$h;hYCJOJQJaJmHsH1jh;hY0JCJOJQJUaJmHsH5j.J@|@lTwv| $dha$gd)V $dha$gd)V$dh7$8$H$a$gdl$dh7$8$H$a$gdXH@J@|@@AVAA8CbCdCCC.D@DDEEFFGGHXHnHHHIIIJJJJK K$KNKPKLMddeƳƳƳƳƳƳƚƳƳƳƳttttrtU$h;hDZCJOJQJaJmHsH$h;h$~'CJOJQJaJmHsH1jh;hY0JCJOJQJUaJmHsH$h;hYCJOJQJaJmHsH$h;hq2CJOJQJaJmHsH'h;hY5CJOJQJaJmHsH$hh{CJOJQJaJmHsH*ekuje daljnja izgradnja i prilagoavanje lu ke infrastrukture u cjelosti, ali i luka nauti kog turizma. Radi poveanja kvalitete proizvoda nauti kog turizma potrebno je osuvremeniti i proairiti postojee marine u skladu sa uvjetima odr~ivog razvoja. Za novu gradnju ili proairenje postojeih luka postoji adekvatan prostor a on se nalazi na mjestima gdje postoji prometna i komunalna infrastruktura. To je naj eae slu aj u blizini naselja i na devastiranim mjestima gdje bi takva marina oplemenila devastirani prostor. Jedno od aktualnijih pitanja hrvatskog gospodarstva, a izmeu ostalog i nauti kog turizma, svakako je problematika prenamjene dijela brodogradilianih kapaciteta za potrebe remonta svih vrsta i kategorija nauti ki plovila. S rastom cruising turizma otvorena je i perspektiva mogunosti uklju enja i najkompleksnijih brodograevinskih kapaciteta u ovu pri u. Poseban potencijal nacionalne turisti ke nauti ke ponude predstavlja tradicija gradnje drvenih jedrenjaka. Tradicionalna brodogradnja tih brodova doprinosi o uvanju autohtonih tradicijskih vrijednosti hrvatskog priobalja. Spoznaje iz provedenog istra~ivanja, s argumentiranim konstacijama navode na potrebu i opravdanost brendiranja ovog specijaliziranog turisti kog proizvoda. Stvaranjem prepoznatljive nauti ke marke koja bi objedinila specifi nosti nauti kog krajobraza, s tradicijom vezanom uz usluge gradnje i odr~avanja, specifi nost ponude raznovrsnih (ali i tradicionalnih brodica za najam nauti arima) kreirala bi se platforma dugoro no odr~ive nauti ke ponude koja bi osigurala kontinuitet i rast prihoda. Nauti ki proizvod sa injava sustav komplementarnih proizvoda i usluga (usluge popravka i odr~avanja plovila i porivnih ureaja, mogunost koriatenja servisne i remontne infrastrukture, logisti kih sustava opskrbe vodom, strujom, plinom, gorivom, te sustava za trajno zbrinjavanje otpadne higijenske vode iz tankova, uporaba sanitarija, parkiraliata, usluga prijevoza vozila i uvanja na kopnu, trgovine rezervnim dijelovima i svim potrebnim kategorijama proizvoda, trgovine plovilima, porivnim ureajima i opremom i sl. Potrebne su i usluge poput agencija, mjenja nica, bankarskih usluga, smjeataja i ugostiteljstva, sportskih objekata i dr. Otvaranje nauti kih klubova s meunarodnim lanstvom, posebice za one koji imaju stalni vez za svoj brod daju mogunost poveanja prometa raznolikom ponudom npr. raznim oblicima zabave, gastronomije, folklora i ostalim manifestacijama. Uva~avajui atraktivnost krajobraza poseban potencijal predstavlja i razvoj ponude nauti kih ruta s nazna enim atrakcijama i odrediatima na rutama za posebne do~ivljaje. Gotovi proizvodi takvog tipa omoguuju ostvarivanje dodatnog profita ukupne umre~ene nauti ke ponude. Povezivanje ovih ruta s rutama maslinovog ulja, vinove loze, oto kih vidikovaca, gradova, nacionalnih parkova, i drugih atrakcija u priobalju praksa je koja se susree kod lidera nauti ke ponude na globalnoj razini, ali u ponudi Hrvatske joa uvijek nije dovoljno sa~ivjela. U kontekstu argumentacije i elaboracije iznesenih prijedloga provedeno je i istra~ivanje za potrebe ovog rada. Republika Hrvatska uz nepobitne prirodne i kulturoloake vrijednosti ima sve potrebne uvjete za razvitak nauti kog turizma, meutim taj razvoj mora biti ostvaren na na elima odr~ivog i odgovornog razvoja uva~avajui aktualne meunarodne trendove ponaaanja globalne nauti ke potra~nje. Razvoj treba kreirati na platformi dugoro nog planiranja i osmialjenom upravljanju, uz poativanje prirode i okoliaa, racionalnim gospodarenjem prirodnim resursima i definiranjem nosivih kapaciteta ovog dijela Jadrana. U Hrvatskoj praksi joa uvijek je evidentna tendencija odstupanja od smjernica apostrofiranih u ovome radu, na temelju relevantnih stavova i ~elja globalne nauti ke potra~nje. Neprimjereni financijski i politi ki motivirani ciljevi mogu dugoro no naruaiti odr~ivi razvoj nauti kog turizma, ugroziti kvalitetu jadranskog arhipelaga, te u kona nici rezultirati smanjenjem konkurentnosti nacionalne turisti ke ponude Hrvatske. Osmialjenim i kontinuiranim upravljanjem razvojem nacionalne turisti ke ponude, uz stalnu analizu vanjskih utjecaja, Hrvatska ima potencijal postati jednom od vodeih destinacija ovog oblika specijalizirane turisti ke ponude na Mediteranu i aire. LITERATURA D. Gra an: Strateako promialjanje razvoja nauti kog turizma u Hrvatskoj; Tourism and Hospitality Management, Vol. 12, No. 1, pp. 111-117, 2006 Favro, S. Prijedlozi i mjere unaprjeenja nauti kog turizma u Republici Hrvatskoj, Sabor Republike Hrvatske, Odbor za turizam, tematska sjednica 2012. Favro, S., Kova i, M., Gr~eti, Z., Nautical tourism the basis of the systematic development; Pomorstvo, god. 22, br. 1 (2008), str. 31-51 Gei, S. Organizacija i politika turizma, Sveuciliate u Splitu, Split 2007. Honey, M., Durham, H. W., The Big Picture: Overview of Global Trends in Coastal and Marine Tourism, prezentirano 15.svibnja, 2013., Los Cabos, Mexico; Honey, M., Krantz. D., Global trends in Coastal Tourism, Center on Ecotourism and Sustainable Development, Stanford University and Washington, DC, Prosinac 2007; Hrvatski hidrografski institut sa suradnicima: Studija razvoja nauti kog turizma Republike Hrvatske; studeni 2006. Jugovic, A., Kovacic, M., Had~ic, A., Sustainable development model for nautical tourism ports; Tourism and Hospitality Management, Vol. 17, No. 2, pp. 175-186, 2011 Kizielewicz, J., Theme cruises, as a trend in marine tourism, Scientific Journals, Maritime University of Sczecin, 2013, 33(105) pp. 30 39; Kova i, M., Lukovi, T., Prostorne zna ajke planiranja i izgradnje luka nauti kog turizma, Geoadria 12/2 (2007.) Kwokal, }., `tefanovi, B., Plutajui morski otpad - zanemarivanje ne zna i nepostojanje, Utjecaj nauti kog turizma na Jadransko more i obalu, Institut Ruer Boakovi, 2. Adriatic Boat Show (2009.) Lough Foyle and Carlingford Lough: Marine Tourism and Leisure Plan, Tourism Development International, o~ujak 2007. Lukovi, T., Sukobljene ili sukladne strategije razvoja Europskoga nauti kog turizma, Pomorstvo, god. 23, br. 2 (2009), str. 341-356 Maruai, Z., Horak, S., Sever, I., Stavovi i potroanja nauti ara u Hrvatskoj -TOMAS NAUTIKA Jahting 2012, Institut za turizam, Zagreb 2012. Strategija razvoja nauti kog turizma Republike Hrvatske za razdoblje 2009.-2019., Republika Hrvatska - Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture; Ministarstvo turizma, Zagreb, prosinac 2008. World Commission on Environment and Development,  HYPERLINK "http://www.un-documents.net/ocf-02.htm" "Our Common Future, Chapter 2: Towards Sustainable Development" Un-documents.net. (21.10.2013.) Zakon o pru~anju usluga u turizmu, Narodne novine, br.68/07 Zelenika, R., Vidu i, V., Model razvitka nauti kog turizma u Republici Hrvatskoj do godine 2015. Ekonomski pregled, 58 (9-10) 522-544 (2007)  Zakon o pru~anju usluga u turizmu, Narodne novine, br.68/07  Gei, S. Organizacija i politika turizma, Sveuciliate u Splitu, Split 2007.  Maruai, Z., Horak, S., Sever, I., Stavovi i potroanja nauti ara u Hrvatskoj -TOMAS NAUTIKA Jahting 2012, Institut za turizam, Zagreb 2012.  Honey, M., Krantz. D., Global trends in Coastal Tourism, Center on Ecotourism and Sustainable Development, Stanford University and Washington, DC, Prosinac 2007; Kizielewicz, J., Theme cruises, as a trend in marine tourism, Scientific Journals, Maritime University of Sczecin, 2013, 33(105) pp. 30 39; Honey, M., Durham, H. W., The Big Picture: Overview of Global Trends in Coastal and Marine Tourism, prezentirano 15.svibnja, 2013., Los Cabos, Mexico; Lough Foyle and Carlingford Lough: Marine Tourism and Leisure Plan, Tourism Development International, o~ujak 2007.  Strategija razvoja nauti kog turizma Republike Hrvatske za razdoblje 2009.-2019., Republika Hrvatska - Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture; Ministarstvo turizma, Zagreb, prosinac 2008.  World Commission on Environment and Development,  HYPERLINK "http://www.un-documents.net/ocf-02.htm" "Our Common Future, Chapter 2: Towards Sustainable Development" Un-documents.net. (21.10.2013.)  op.cit. pod. 4), str. 2  Favro, S. Prijedlozi i mjere unaprjeenja nauti kog turizma u Republici Hrvatskoj, Sabor Republike Hrvatske, Odbor za turizam, tematska sjednica 2012.  Hrvatski hidrografski institut sa suradnicima: Studija razvoja nauti kog turizma Republike Hrvatske; studeni 2006.  Kwokal, }., `tefanovi, B., Plutajui morski otpad - zanemarivanje ne zna i nepostojanje, Utjecaj nauti kog turizma na Jadransko more i obalu, Institut Ruer Boakovi, 2. Adriatic Boat Show (2009.)  Zelenika, R., Vidu i, V., Model razvitka nauti kog turizma u Republici Hrvatskoj do godine 2015. Ekonomski pregled, 58 (9-10) 522-544 (2007)  Kova i, M., Lukovi, T., Prostorne zna ajke planiranja i izgradnje luka nauti kog turizma, Geoadria 12/2 (2007.)     eehh$hhkkkknlpllllpppqq"qtxtttuvuzuuuut$h;hWCJOJQJaJmHsH$h;hXCJOJQJaJmHsH$h;hlCJOJQJaJmHsH$h;hDZCJOJQJaJmHsH$h;h#CJOJQJaJmHsH$h;h$~'CJOJQJaJmHsH1jh;hDZ0JCJOJQJUaJmHsH-uuu vJvRwxxyyzPzzzt|}} ~~~Tb~ʂN܄,ądzǠphCJOJQJaJmHsHhO|CJOJQJaJmHsHhYCJOJQJaJmHsH$h;h)VCJOJQJaJmHsH'h;h>r6CJOJQJaJmHsH$h;h>rCJOJQJaJmHsH$h;h#CJOJQJaJmHsH$h;hXCJOJQJaJmHsH+…ąƅ܅ޅ*BډP6~  & Fdh^gdO|$ & Fdh^a$gdO| & Fdh7$8$H$^gd & Fdh7$8$H$^gdO|$ & Fdh^a$gdO| $dha$gd)Vąƅڅ܅ޅ4<PXht؉ډNPFN`jv ȷ~o~o~\~$hhO|CJOJQJaJmHsHhhCJaJmHsHhhCJOJQJaJhhO|CJaJmHsHhO|CJOJQJaJhO|hO|CJOJQJaJ!hO|5CJOJQJaJmHsH!h"5CJOJQJaJmHsH'h;h)V5CJOJQJaJmHsH$h;hO|CJOJQJaJmHsH &8Ԛjgd d7$8$H$gd;dgd;$d^a$gdO|$ & Fdh^a$gdO|$ & Fdh^a$gdO| & Fdh^gdO|bd$޿ެ}}}_J9 hO|hO|CJOJPJQJaJ)hO|hO|B*CJOJPJQJaJph# :hO|hO|0JB*CJOJQJaJfHphq %jhO|hO|CJOJQJUaJ6hO|hO|B*CJOJQJaJfHphq $hO|hO|CJOJQJaJmHsH$hO|hO|CJOJQJaJmHsHhO|CJOJQJaJhO|hO|CJOJQJaJ$hhCJOJQJaJmHsH68:<BFƚȚҚԚؚ֚8:ʷը}ufUJB:hOJQJhOJQJh"Dh"OJQJ!jh"Dh"0JOJQJUh>h"OJQJmHsHh7OJQJh>OJQJh$h"mHsHh)CJOJQJaJh>CJOJQJaJh)h)CJOJQJaJ$h)h"CJOJQJaJmHsHh)h)OJQJh>h"OJQJ!jh>h"0JOJQJUh;h)VCJOJQJaJ:"PhjlnVX¢@Bd·Ÿ{p{p{VLHh"jh"0JU2h"Dh"D0JB*OJQJfHphq hO|h"DOJQJjhO|h"DOJQJU(hO|B*OJQJfHphq .h"Dh"DB*OJQJfHphq h"Dh7OJQJh"Dh"OJQJ!jh"Dh"0JOJQJUh"Dh"OJQJmHsHhhOJQJhOJQJ֥إڥܥfhjlʿrgVKC4VKh9_h"OJQJmHsHhO|OJQJh9_h"OJQJ!jh9_h"0JOJQJUhYh"mHsHh{h{CJOJQJaJh{h"CJOJQJaJ)jh{h"0JCJOJQJUaJh{h"OJQJmHsHh{heGOJQJh{h"OJQJ!jh{h"0JOJQJU%hh"B*OJQJmHphsHhhOJQJ hh֥إhprvx|~$d^a$gdO|$d^a$gd{lTVnprtxz~ȷh;h)VCJOJQJaJjhI4UhI4hDZh"mHsHh9_h"OJQJ!jh9_h"0JOJQJUh9_h"OJQJmHsHh9_h9_OJPJQJ!h9_h9_B*OJPJQJph# h9_h9_OJQJ21h:pe// =!"#$% $$If!vh50*#v0*:V l t00*650*ayt+0$$If!vh5 5&#v #v&:V l t00*65 5&ayt+0j 666666666vvvvvvvvv666666>6666666666666666666666666666666666666666666666666H6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~ OJPJQJ_HmH nH sH tH J`J e/Normal dCJ_HaJmH sH tH ~~ )V Heading 1$$d@&75B*CJOJPJQJ\^JaJmHnHph6_sHtHDA`D Default Paragraph FontRi@R 0 Table Normal4 l4a (k ( 0No List @@@ X List Paragraph ^m$*W@* XStrong5\tt \ Table Grid7:V0 dl!l )VHeading 1 Char75B*CJOJPJQJ\^JaJmHnHph6_sHtH6U16 )V0 Hyperlink >*B*ph>@B> $ Footnote TextCJaJ@&@Q@ $Footnote ReferenceH*@Oa@ "Dreference-accessdatePK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!Ptheme/theme/theme1.xmlYOo6w toc'vuر-MniP@I}úama[إ4:lЯGRX^6؊>$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3ڗP 1Pm \\9Mؓ2aD];Yt\[x]}Wr|]g- eW )6-rCSj id DЇAΜIqbJ#x꺃 6k#ASh&ʌt(Q%p%m&]caSl=X\P1Mh9MVdDAaVB[݈fJíP|8 քAV^f Hn- "d>znNJ ة>b&2vKyϼD:,AGm\nziÙ.uχYC6OMf3or$5NHT[XF64T,ќM0E)`#5XY`פ;%1U٥m;R>QD DcpU'&LE/pm%]8firS4d 7y\`JnίI R3U~7+׸#m qBiDi*L69mY&iHE=(K&N!V.KeLDĕ{D vEꦚdeNƟe(MN9ߜR6&3(a/DUz<{ˊYȳV)9Z[4^n5!J?Q3eBoCM m<.vpIYfZY_p[=al-Y}Nc͙ŋ4vfavl'SA8|*u{-ߟ0%M07%<ҍPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!Ptheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] -  24R#E >WfE   Xl %d0H@euą:l')*+-/1UVXZ[\]_D",j. (,.0WY^D<y<<EXMX\(# AA@0(  B S  ? \b\bbbܝbܜbbbbܞb\bܗbAAOkkrE   KTTpyyE  8 *urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsCity9 *urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplace= *urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PlaceType= *urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PlaceNameB*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagscountry-region c  .358{$%2489>?GHJKTU`ahoqr}~  #$%&./45>?ABIJTU_`fjrsz{  &-/23<=EFMNUX`abchiklwx "#+-3489;<EFMQZ[demnvw %&/078CDOPVWXY`ajkrsuvz{  &*34BHST[]denotu~   %&/078ACDEKLNOUV^dlmyz ()./89ACLPYZfgqrz{       ! - . 3 4 5 6 C D K L N O X Y ` b k l u v } ~     ( ) . / 0 1 5 6 8 > J K P R Y Z [ \ a b d e k l r s x y {         ! # $ - . 5 6 > ? F G H I S T [ \ d e o p y z      ! & ) 2 3 : < E F S T ] ^ d e q r z { | }       ! # + / : = F N R S Z [ b c &'+,127CJKOPWXdestz{ !#)*2459CFNOVW^hnopqwxz~  +,2345<=EHNOT[bclowx 25VW_`vw&'24/0`a46IKmoGI>@WX %=> !67|}RT^ _ !!t!u!!!!!!!!!!!"" "".#0###3$4$$$%%C%D%f%g%%%5&6&&&&&&&&&&&&'''a'b'''''f(g((())H)J)Y)Z)f)g)p)q)))))>*?*a*h*l*r*************++G+H+O+P+j+l+++++++++++++q,r,----....////////00%0&04050A0B0L0M0W0X0e0f0r0s0<1=111111122B2D2222222;3<3^3_333333333333333333F4K4P4Z4[4\4]4b4c4o4p4y4z4444444444444444444444444444<5E5i5m5r5~555555555556%6=6B6W6]66666677777777&7'7.7/78797@7A7J7K7S7U7\7c7j7p7w7}77 88s8z888888888888888888888889 999#9,9-9394999<9I9M9R9S9_9a9h9i9r9s9z9{9}9~999999999999999999994:::A:H:N:X:Y:\:]:e:f:p:q:x:y:::::::::::::::::::; ;;";);0;8;9;;;<;C;R;\;];d;e;n;o;v;w;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;< <<<<<<<<<<== ===%=,=8=@=A=J=K=R=U=^=_=h=l=r=y========================>>>>>>$>4>;>A>F>W>^>_>`>a>j>k>t>w>>>>>>>>>>>>V?^?f?q???V@b@z@@@@@@@@@@@@@ A AAAAA#A$A-A.A6A7A9A:ACAQAZA[AcAfArAsAwAyAAAAAAAAAAAABBBBBBBBBBBBBBBBBBBBC C CCCCCCC$C&C.C/C7C@CHCICUCVC^C_CaCbCmCoCvCwC~CCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCDDDDDD!D"D)D*D,D-D6DDCDEDMDNDSDTD\D~DDDDDDDDDDDDDDDDDDDDEEE"E(E1E2E:E;EEEFEGEHEQEREVEWE`EaEhEjErEEEEEEEEEE9:  112233  $$%%334444444445i5i55K6L66c7c7k7o7p7p7x7}7778888999@:A:A:H:M:::::R;R;<<<<========1>2>4>>>>@@@@AAAABBBBBBBB=C>C>C@CCCC{D|D~D E EEEEEEEEEEEEEE9:  112233  $$%%334444444445i5i55K6L66c7c7k7o7p7p7x7}7778888999@:A:A:H:M:::::R;R;<<<<====>@@@AAAAiBiBBBBBBBC{DEEEEEEEEEEEEEJ262 xN_( TU >m*⛆n^x+ $&2F6rb+Z:'vHBڻz[hO*gb5Wd*3[" .G\Ř8l_rTiB.H/nk ^`OJQJo( ^`OJQJo( pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( PP^P`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( PP^P`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( PP^P`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( PP^P`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( PP^P`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( PP^P`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( PP^P`OJQJo( ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o p^p`OJQJo( @ ^@ `OJQJo(^`OJQJ^Jo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o P^P`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( PP^P`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( PP^P`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( PP^P`OJQJo(^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHop^p`OJQJo(hH@ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoP^P`OJQJo(hH ^`OJQJo( ^`OJQJo( pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( PP^P`OJQJo( ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o p^p`OJQJo( @ ^@ `OJQJo(^`OJQJ^Jo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o P^P`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( PP^P`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( PP^P`OJQJo( ^`OJQJo(^`OJPJQJ ^Jo("  p^p`OJQJo( @ ^@ `OJQJo(^`OJQJ^Jo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o P^P`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( PP^P`OJQJo(gb5WEJ2>m*G\l_vHBT6n^x++Z:U N_Ti3[H/n$&2hO 0>8Tx#¬t茹^E @.W(ڨbؾLF򂇔:zhmxpx$$d$-j  q[(τE|@P&FQqSWXuYDZ\9_>a4[iekl>rh{ q2{>0>OYZg6{#O|"D)V==@:: ::  !"EXX X XXXXX:XDXHXJXdUnknown G*Cx Times New Roman5Symbol3. *Cx ArialgHelveticaNeueCE-RomanMS Mincho7.@Calibri7@Cambria;Wingdings?= *Cx Courier New[ SymbolMTArial Unicode MSuTimesNewRomanPS-BoldMTTimes New RomanA$BCambria Math"q h'\'&3 s4 o_ !; #~!4=]E 3QHP  $P4[i2! xx-REPOZICIONIRANJE NAUTI KE TURISI KE PONUDE RHRanko TrebjeaaninRanko TrebjeaaninT             Oh+'0  (4 T ` lx0REPOZICIONIRANJE NAUTIKE TURISIKE PONUDE RHRanko TrebjeaninNormalRanko Trebjeanin5Microsoft Office Word@dN@`.@r# 3 s4՜.+,D՜.+,X hp|  o= .REPOZICIONIRANJE NAUTIKE TURISIKE PONUDE RH TitleT 8@ _PID_HLINKSA  0e'http://www.un-documents.net/ocf-02.htm0e'http://www.un-documents.net/ocf-02.htm  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`bcdefghjklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F0!4Data a1Tablei>WordDocument4SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjy  F'Microsoft Office Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q