Naslov
Repozicioniranje nautičke turističke ponude Republike Hrvatske
(Repositioning of the Croatia's nautical touristic offer)

Autori
Šerić, Neven ; Trebješanin, Danilo

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Conference proceedings 13.th Paneuropean shipping conference 2012. / Markovina Roko, Beroš Slobodan - Split : Hrvatsko Švicarsko društvo Split, 2013

Skup
13.th Paneuropean shipping conference 2012.

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 22.11.2012. - 23.11.2012

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Repozicioniranje; Nautička; Turistička; Ponuda
(Repositioning; Nautical; Touristic; Offer)

Sažetak
Osim sagledavanja postojećih globalnih trendova nautičkog turizma, za primjereno usmjeravanje budućeg razvoja nautičke turističke ponude, ključna su i znanstvena istraživanja koja su u stanju ponuditi znanstveno dokazive argumente relevantne za struku kako bi se ostvarili postojeći pontecijali i očuvala ekskluzivnost nautičke turističke ponude RH. Aktualna istraživanja ukazuju na nedostatak mogućnosti prihvata i zbrinjavanja otpadnih sanitarnih voda s plovila u mnogim marinama i sportskim lučicama. Nedostaje i mobilne opreme s kojom bi se taj problem mogao rješavati. Drugi problemi onečišćenja nastaju kod servisiranja brodskih motora, jer ono što se odbacuje često završava u moru. Samo se u hrvatskom dijelu Jadrana godišnje izmjeni preko 180 tona raznih maziva i ulja za motore što predstavlja veliku opasnost za okoliš ukoliko se izmjena ne vrši sukladno strogim ekološkim standardima. Evidentan je i problem odlaganja komunalnog otpada na obali za male brodare. Problem prometne povezanosti Hrvatske sa odabranim nautičkim emitivnim tržištima skromno je obrađen postojećim istraživanjima. Brodski kapaciteti dovoljni su za dobru organizaciju rasporeda plovidbe brodova, međutim evidentni su problemi u povezivanju otoka i obale, što generira probleme u logistici opskrbe svega onoga što nautička potrošnja pretpostavlja. Plovni objekti su u prosjeku neprimjerene starosti, brzine plovidbe i komfora koji nije sukladan zahtjevima suvremene turističke potražnje. Plovila često nisu ni prilagođeni lučkoj infrastrukturi na pojedinim linijama, te su i luke prostorno ograničene, neodržavane, neopremljene ili su na neodgovarajući način locirane. U budućnosti se očekuje daljnja izgradnja i prilagođavanje lučke infrastrukture u cjelosti, ali i luka nautičkog turizma. Radi povećanja kvalitete proizvoda nautičkog turizma potrebno je osuvremeniti i proširiti postojeće marine u skladu sa uvjetima održivog razvoja. Za novu gradnju ili proširenje postojećih luka postoji adekvatan prostor a on se nalazi na mjestima gdje postoji prometna i komunalna infrastruktura. To je najčešće slučaj u blizini naselja i na devastiranim mjestima gdje bi takva marina oplemenila devastirani prostor. Jedno od aktualnijih pitanja hrvatskog gospodarstva, a između ostalog i nautičkog turizma, svakako je problematika prenamjene dijela brodogradilišnih kapaciteta za potrebe remonta svih vrsta i kategorija nautički plovila. S rastom cruising turizma otvorena je i perspektiva mogućnosti uključenja i najkompleksnijih brodograđevinskih kapaciteta u ovu priču. Poseban potencijal nacionalne turističke nautičke ponude predstavlja tradicija gradnje drvenih jedrenjaka. Tradicionalna brodogradnja tih brodova doprinosi očuvanju autohtonih tradicijskih vrijednosti hrvatskog priobalja. Spoznaje iz provedenog istraživanja, s argumentiranim konstacijama navode na potrebu i opravdanost brendiranja ovog specijaliziranog turističkog proizvoda. Stvaranjem prepoznatljive nautičke marke koja bi objedinila specifičnosti nautičkog krajobraza, s tradicijom vezanom uz usluge gradnje i održavanja, specifičnost ponude raznovrsnih (ali i tradicionalnih brodica za najam nautičarima) kreirala bi se platforma dugoročno održive nautičke ponude koja bi osigurala kontinuitet i rast prihoda. Nautički proizvod sačinjava sustav komplementarnih proizvoda i usluga (usluge popravka i održavanja plovila i porivnih uređaja, mogućnost korištenja servisne i remontne infrastrukture, logističkih sustava opskrbe vodom, strujom, plinom, gorivom, te sustava za trajno zbrinjavanje otpadne higijenske vode iz tankova, uporaba sanitarija, parkirališta, usluga prijevoza vozila i čuvanja na kopnu, trgovine rezervnim dijelovima i svim potrebnim kategorijama proizvoda, trgovine plovilima, porivnim uređajima i opremom i sl. Potrebne su i usluge poput agencija, mjenjačnica, bankarskih usluga, smještaja i ugostiteljstva, sportskih objekata i dr. Otvaranje nautičkih klubova s međunarodnim članstvom, posebice za one koji imaju stalni vez za svoj brod daju mogućnost povećanja prometa raznolikom ponudom npr. raznim oblicima zabave, gastronomije, folklora i ostalim manifestacijama. Uvažavajući atraktivnost krajobraza poseban potencijal predstavlja i razvoj ponude nautičkih ruta s naznačenim atrakcijama i odredištima na rutama za posebne doživljaje. Gotovi proizvodi takvog tipa omogućuju ostvarivanje dodatnog profita ukupne umrežene nautičke ponude. Povezivanje ovih ruta s rutama maslinovog ulja, vinove loze, otočkih vidikovaca, gradova, nacionalnih parkova, i drugih atrakcija u priobalju praksa je koja se susreće kod lidera nautičke ponude na globalnoj razini, ali u ponudi Hrvatske još uvijek nije dovoljno saživjela. U kontekstu argumentacije i elaboracije iznesenih prijedloga provedeno je i istraživanje za potrebe ovog rada. Republika Hrvatska uz nepobitne prirodne i kulturološke vrijednosti ima sve potrebne uvjete za razvitak nautičkog turizma, međutim taj razvoj mora biti ostvaren na načelima održivog i odgovornog razvoja uvažavajući aktualne međunarodne trendove ponašanja globalne nautičke potražnje. Razvoj treba kreirati na platformi dugoročnog planiranja i osmišljenom upravljanju, uz poštivanje prirode i okoliša, racionalnim gospodarenjem prirodnim resursima i definiranjem nosivih kapaciteta ovog dijela Jadrana. U Hrvatskoj praksi još uvijek je evidentna tendencija odstupanja od smjernica apostrofiranih u ovome radu, na temelju relevantnih stavova i želja globalne nautičke potražnje. Neprimjereni financijski i politički motivirani ciljevi mogu dugoročno narušiti održivi razvoj nautičkog turizma, ugroziti kvalitetu jadranskog arhipelaga, te u konačnici rezultirati smanjenjem konkurentnosti nacionalne turističke ponude Hrvatske. Osmišljenim i kontinuiranim upravljanjem razvojem nacionalne turističke ponude, uz stalnu analizu vanjskih utjecaja, Hrvatska ima potencijal postati jednom od vodećih destinacija ovog oblika specijalizirane turističke ponude na Mediteranu i šire.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

Napomena
Znanstvena konferencija s međunarodnim sudjelovanjem

POVEZANOST RADA