ࡱ>     #`J1bjbj5G5G 4NW-W-}} PPPL8 %%%8%&L'(0'0'0'0'(((?AAAAAA$Dh\e( ((((e0'0'N#`#`#`(r10'0'?#`(?#`#`R݁<0'& 77J%Y#d07_<JO((#`(((((ee `((((((($ % %h xh BUSINESS INTELLIGENCE - PLATFORMA U PROSUDBI EVALUACIJE RIZIKA PRIHVAANJA MEUNARODNIH PROJEKATA NA POMORSKOM DOBRU dr.sc. Neven `eri Sveu iliate u Splitu, Ekonomski fakultet Matice hrvatske 31, 21000 Split Telefon: 021-430-659 Fax: 021-430-601 E  mail:  HYPERLINK "mailto:nevseric@inet.hr" nevseric@inet.hr mr. Ante Lueti dipl.oec. Brodosplit brodogradiliate d.o.o. Put supavla 21, 21000 Split Telefon: 021-536-293 E  mail:  HYPERLINK "mailto:ante.luetic@st.htnet.hr" ante.luetic@st.htnet.hr Sa~etak Pomorski promet na globalnoj razini posljednjih se desetljea rizi nim segmentima usmjerava preko koridora zemalja u tranziciji. Zbog ekonomske i politi ke inferiornosti ove grupacije odreeni meunarodni projekti im se sve eae postavljaju kao uvjet pridru~enju ekonomskim integracijama, ili poboljaanja razli itih bonifikacija unutar integracije. Globalno okru~enje na tr~iatu pomorskih usluga, te ope karakteristike meunarodnog poslovanja odreuju globalizacijske procese i internacionalizaciju projekata od posebnog interesa ekonomski najja ih zemalja. Kompleksnost injeni nog stanja, koje se o ituje praenjem i istra~ivanjem meuodnosa na globalnoj sceni, podrazumijeva sve eae uvjetovano donoaenje na nacionalnoj razini rizi nih politi ko-ekonomskih odluka zemalja u tranziciji. Ekonomska snaga razvijenih svjetskih lidera s jedne strane, i nekonkurentnost zemalja u tranziciji u srazu na globalnom tr~iatu (uzrokovana i kaanjenjem prihvaanja i uvoenja tehnoloakih promjena) esto uvjetuje prihvaanje, sa aspekta rizika za zemlju u tranziciji, neopravdanih meunarodnih projekata. Realizacija takvih projekata u praksi, ak i u slu aju da se mogui rizici ne ostvare, nameu osobite transformacije u restrukturiranju nacionalnog gospodarstva. esto se tako trasiraju srednjoro ni i dugoro ni planovi razvoja koji nisu u suglasju s konkurentnim prednostima naslijeenih nacionalnih resursa zemlje u tranziciji. Osobito iskoristiva platforma u tom kontekstu je informacijska tehnologija, podrazumijevajui stalan razvoj i airenje primjene u svim aktivnostima koje mogu imati posljedice na aire nacionalne interese male zemlje u tranziciji, kao ato je Republika Hrvatska. To podrazumijeva zna ajne i korjenite promjene i u promialjanju i donoaenju svekolikih politi kih odluka u kontekstu prihvaanja, ili odbijanja ponuenih meunarodnih projekata, neovisno o bonifikaciji koju isti podrazumijevaju. Tu se namee svrhovitost i korisnost primjene business intelligence-a, zbog zna aja i brzine protoka informacija koje su va~ne u donoaenju strateakih politi kih odluka na nacionalnoj razini u kontekstu ponuenih meunarodnih projekata. Uz raspolo~ive resurse i ekonomski potencijal, pravodobna i to na informacija, te spoznaje koje iz nje proizlaze, dominantan su resurs za donoaenje takvih odluka, ali i platforma odr~ivog opstanka male zemlje u sklopu ekonomske integracije. Problem s kojim se relevantne razine koje donose politi ke odluke suo avaju jesu velike baze podataka koje su esto siromaane iskoristivim informacijama, i na tome utemeljenim spoznajama, osobito u smislu razli itih rizika, a ato je nu~na pretpostavka za donoaenje ispravnih, relevantnih i na nacionalnoj razini prihvatljivih ekonomskih odluka. Za razliku od tradicionalnog pristupa koji informaciju tretira kao podra~avajui element, business intelligence polazi od pretpostavke da informacija predstavlja resurs koji otvara sasvim nove uvide u svezi donoaenja kona ne odluke o prihvaanju, ili odbacivanju odreenog prijedloga, odnosno prihvaanja meunarodnog projekta. Vlade zemalja u tranziciji esto ne upravljaju podatkovnim bazama u inkovito pa posljedi no, nemaju informacije u vremenskom intervalu u kome trebaju donijeti odreenu odluku od nacionalnog interesa. Business intelligence je proces koriatenja informacija, i iz njih spoznatih injenica, koje mogu poslu~iti za u inkovito mjerenje, nadziranje, predvianje i upravljanje pri donoaenju svih odluka, pa i onih od osobitog nacionalnog interesa. Uspjeana primjena business intelligence-a na razini donoaenja strateakih nacionalnih ekonomskih odluka doprinosi bitnom smanjenju rizika koji proizlaze iz izlaganja vrijednih nacionalnih resursa ponuenim meunarodnim projektima koji bi se realizirali na prostoru male zemlje u tranziciji, kao ato je Republika Hrvatska. Business intelligence omoguuje i evoluciju i konsolidaciju postupka donoaenja politi kih odluka od osobitog nacionalnog interesa na podru ju ekonomije, a s ciljem o uvanja vrijednih nacionalnih resursa u globalnom okru~enju. Klju ne rije i: business intelligence, meunarodni projekti, rizici, odluke Key words: business intelligence, supply, management, logistics 1. UVODNE NAPOMENE Zemlje u tranziciji danas se nalaze na specifi nom raskri~ju koje e odrediti njihovu sudbinu i budunost u ekonomskoj integraciji kojoj te~e. Obzirom na svekolika iskustva zemalja koje su tijekom posljednjeg desetljea postale lanice EU, s ovog aspekta kaanjenje priklju enja Republike Hrvatske toj zajednici mo~e se promatrati kao mogunost. Ovo podrazumijeva smislenu nacionalnu strategiju upravljanja postupkom donoaenja odluka od osobitog nacionalnog interesa u kontekstu meunarodnih projekata koji se Republici Hrvatskoj nude. Nakana rada nije znanstvena analiza opravdanosti prihvaanja, ili odbijanja konkretnog meunarodnog projekta, ve definiranje metodologije donoaenja politi ko-ekonomskih odluka od osobitog nacionalnog interesa, na temelju business intelligence-a. Dinamika i nepredvidljivost poslovnih promjena, konkurencija, nezaustavljivi trend globalizacije, inovacije, ali i posljedice na okru~enje u u~em i airem smislu sve su o itije. Tr~iana utakmica velikih i malih na globalnom prostoru poprimila je obilje~ja izuzetne kompleksnosti, bez obzira da li su uzroci izazvani sigurnosnim, politi kim, socijalnim ili ekonomskim imbenicima. Zna ajan utjecaj u tome ima informacijska platforma i modeli njenog prakti nog koriatenja na nacionalnoj razini, pogotovo u posljednjim dekadama. Isto je otvorilo nove mogunosti u primjeni, istovremeno zahtijevajui duboke i korjenite promjene u promialjanju i donoaenju ekonomskih odluka od osobitog nacionalnoga interesa, obzirom na zna aj informacija, njihovu raspolo~ivu koli inu, brzinu protoka te meusobnu povezanosti i uvjetovanost. Prema istra~ivanju Sveu iliata Standford, cjelokupno ljudsko znanje ste eno do 1900. godine udvostru eno je do 1950. godine, a od tada se koli ina svjetskog znanja udvostru uje svakih pet do osam godina. Uz kapital i rad, danas je pravodobna i to na informacija dominantni resurs za donoaenje ekonomskih odluka od osobitog nacionalnog interesa, te uvjet o uvanja pozicije zemlje u sklopu odreene ekonomske integracije. Elektroni ka povezanost koju je omoguio Internet u izravnoj je svezi s brzinom razmjene informacija; meutim, to je dovelo do preinformiranosti. Eksponencijalni rast svekolikih baza podataka koje se na nacionalnoj razini prikupljaju i pohranjuju mo~e imati ozbiljne posljedice na donoaenje relevantnih ekonomskih odluka od osobitog nacionalnog interesa. Ovaj problem mo~e se sagledati s dva aspekta; kako se suo iti s preoptereenoau podacima, te kako smisleno upravljati tim resursom, pretvarajui podatke u relevantne informacije, inteligenciju i dugoro nu dobrobit za nacionalnu zajednicu u sklopu ekonomske integracije. U tom smislu treba izbjei ozbiljnu zamku ovoga problema  bogatstvo podacima, te istovremeno siromaatvo informacijama i spoznajama. Istra~ivanja o iskoristivosti podataka ukazuju da postoji 90% podataka dovoljnih za donoaenje relevantnih ekonomskih odluka na nacionalnoj razini, a od toga ih se koristi tek 10%. Pri donoaenju konkretne odluke u 50 % slu ajeva teako se pronalazi potrebne informacije, a viae od 40% onih koji informacije oblikuju nije sigurno u njihovu to nost. Informacije nu~ne za donoaenje ekonomskih odluka od osobitog nacionalnog interesa nije uvijek jednostavno pronai, pogotovo kada je rije  o zahtijevnijim analizama, upravo zbog disperziranog objedinjavanja podataka i razli itih informacijskih sustava, podaci o pojedinom riziku mogu se nalaziti na nekoliko razli itih, nepovezanih adresa, s vrlo proturje nim procjenama. Va~no jest da se potreba za relevantnim ekonomskim informacijama na nacionalnoj razini zna procijeniti u kvantitativnom i kvalitativnom smislu. Osobito zbog injenice da je vrijeme za odlu ivanje na podru ju meunarodnih projekata sve krae, kako parcijalni interesi ekonomskih lidera na globalnom tr~iatu ne bi bili transparentni. Kako bi se prilikom donoaenja strateakih ekonomskih odluka u svezi ponuenih meunarodnih projekata minorizirali rizici va~no je postojanje sustava evaluacije nacionalnih interesa, ali i moguih posljedica realizacije istih na druge nacinalno va~ne gospodarske grane. U tom smislu se upravljanje informacijama u kontekstu donoaenja takvih odluka treba promatrati kao jedna vrsta nadorganizacijske platforme koju ini Vlada sa resorima uklju enima u donoaenje ekonomskih odluka od osobitog nacionalnog interesa. Da bi se uspjeano optimirao proces analize korisnih podataka, prevoenjem istih u informacije, skratilo vrijeme njihove evaluacije, te reducirao nepotreban gubitak vremena u procesu, potrebno je postojanje primjerenoga modela upravljanja ovim segmentom na nacinalnoj razini. Put ka optimalizaciji koriatenja raspolo~ivih podataka na temelju kojih e se spoznavati kvalitetne informacije, kao platforma za donoaenje ispravnih i efikasnih ekonomskih odluka na nacionalnoj razini po pitanju prihvaanja, ili odbacivanja odreenog meunarodnog projekta, ili tek donoaenja ekonomske odluke od osobitog nacionalnog nudi koncept business intelligence. 2. BUSINESS INTELLIGENCE 2.1. Pojam business intelligence Pojam business intelligence se eae upotrebljava tek posljednjih desetak godina, te joa uvijek ne postoji suglasje oko generi ke definicije i tuma enja pojma. Bitno je naglasiti kako intelligence ima u kvalitativnom smislu veu vrijednost od informacije, jer podrazumijeva krajnji proizvod nastao sustavnim prikupljanjem, verifikacijom, analizom i evaluacijom podataka, odnosno informacija, kako bi se stekle potpune spoznaje o snagama, slabostima, mogunostima i prijetnjama u svekolikom kontekstu donoaenja odreenih odluka, odnosno prema Dedijeru to je sve ato je potrebno znati da bi se u inkovito djelovalo. B. Liautaud pojaanjava da podaci pokreu poslove, poslovi se ubrzavaju informacijama, a olimpijski se rekord posti~e inteligencijom. Podaci su neobraeni i konkretni. Informacije su obraeni podaci obogaeni odreenom mjerom sadr~aja i zna enja. To su pro iaeni, sintetizirani i utvreni podaci. Inteligencija uzdi~e informacije na viau razinu unutar korisni ke razine. Podaci i informacije su stvari. Inteligencija je organska, izvedena iz informacija, pridonosi organizacijskom stanju koje se mo~e okarakterizirati kao kolektivna inteligencija. Inteligencija proizlazi iz cjelovitog prosuivanja informacija, ranijih djelovanja i mogunosti. D. Orea anin obrazla~e kako je business intelligence s jedne strane na in promialjanja koji omoguuje da se odluke na svim razinama odlu ivanja donose temeljene na relevantnim i a~urnim podacima, a ne na predosjeaju i subjektivnom dojmu. S informati ke strane sustav business intelligence slo~eni je informacijski sustav koji automatiziranim procedurama prikuplja podatke iz razli itih izvora, obrauje ih, transformira i integrira te omoguuje korisnicima pristup kvalitetnoj informaciji na intuitivan i lako razumljiv na in; odnosno, business intelligence objedinjava metodologije, tehnologije i platforme za skladiatenje podataka, on-line analizu i obradu, te rudarenje podacima, ato omoguuje kreiranje korisnih upravlja kih informacija iz svekolikih baza podataka disperziranih na razli itim internim i eksternim transakcijskim sustavima. Iz navedenih definicija, je uo ljivo da pojedini autori pristupaju tuma enju na razli ite na ine, te sukladno tome tuma e business intelligence; meutim, zajedni ki se elementi mogu rezimirati u definiciji kako je to koncept organiziranog, sustavnog i legalnog prikupljanja, analiziranja i upotrebe informacijskih resursa sa ciljem donoaenja br~ih i kvalitetnijih odluka u funkciji postizanja bolje konkurentnosti. 2.2. Razlozi za primjenu business intelligence Primjerena, odnosno optimalna poslovna odluka je ona koja osigurava realizaciju zacrtane strategije i pripadajuih poslovnih ciljeva. Takoer, to je odluka donesena na vrijeme. Brzina djelovanja esto mo~e biti od presudne va~nosti, jer ato je manje vremena utroaeno od trenutka uo avanja problema, rizika, ili pak njegove naznake, pa do reagiranja na njega vea je vjerojatnost da e odluka biti relevantna i pravovremena u odnosu na postavljene uvjete za o itovanje. John E. Pepper, predsjednik multinacionalne korporacije P&G, govorei o brzini kao danaanjoj odrednici svjetskog tr~iata priznao je da je ta kompanija prije 10 godina imala 6 godina na raspolaganju za plasiranje novog proizvoda na globalnom tr~iatu, a danas je to vrijeme skraeno na 18 do 24 mjeseca, ali se o ekuje da e u bliskoj budunosti taj period trebati skratiti sve tvrtke ukoliko ~ele zadr~ati ostvarenu tr~ianu poziciju. Tako je to na mikroeknomskoj razini. Isto je i na makroekonomskoj, u smislu pripreme i ponude za prihvaanje meunarodnih projekata od strane velikih prema malim zemljama. U nedostatku pravih i na vrijeme dostupnih informacija prilikom donoaenja odluka esto se oslanja na iskustvo iz sli inih situacija, i intuiciju. Nasuprot takvom djelovanju, informacije su uvijek nove i dinami ne. Kada se razmatra donoaenje kvalitetnijih ali i br~ih odluka to podrazumijeva i kolanje, odnosno razmjenu informacija unutar organizacijske razine koja istu treba donijeti. U tom smislu je va~no da je na organizacijskoj razini koja odluku donosi omoguen nesmetani i pravovremeni protok relevantnih informacija u horizontalnom i vertikalnom smislu. Od ukupno potrebnog vremena za donoaenje odluka, najvei dio (oko 80%) se troai za prikupljanje informacija, dok je ostatak vremena utroaen za analizu, preispitivanje, sagledavanje ostalih mogunosti i donoaenje odluka. S obzirom da je cilj br~e donoaenje kvalitetnih odluka, potrebno je skratiti ukupno vrijeme za njihovo donoaenje, a u sklopu toga poveati udjel za promialjanje i izbor odluka uz smanjenje vremena za prikupljanje informacija. Business intelligence pravovremeno pru~a ciljanim korisnicima samo one informacije koje su potrebne i na na in koji donositelju odluka najviae odgovara. Ispravan pristup smanjuje koli inu informacija istovremeno im poveavajui kvalitetu. I globalno gospodarstvo poprima odlike informacijskog gospodarstva i gospodarstva znanja, napuatajui obrasce industrijskog gospodarstva dominantnog posljednjih desteljea, a kao suprotnost materijalnoj imovini, usluge i povezana nematerijalna imovina sada tvore najvei dio BDP-a u veini nacionalnih gospodarstava, a usluge se viae temelje na znanju nego na materijalnome te se mo~e konstatirati da i mo proizlazi iz znanja. esto postoji veliki jaz izmeu informacija potrebnih za donoaenje odluka i velikih baza podataka koji se svakodnevno prikupljaju. Izmeu koli ine podataka i njihove kvalitete ne postoji izravna proporcionalnost, a razloga je viae. Temeljni su viaezna nost podataka i metodologija njihove obrade, te brojnost razli itih izvora podataka. Kako bi podaci mogli predstavljati dobru osnovu za donoaenje odluka, trebaju zadovoljavati odreene zahtjeve: jednostavnost upotrebe, prilagodljivost, u inkovitost, neovisnost o ra unalnoj platformi, ekonomi nost. Business intelligence pravovremeno omoguuje svim organizacijskim razinama potrebne informacije u djelokrugu njihove odgovornosti u kontekstu donoaenja odluka, kako bi se najviaa, upravlja ka, razina mogla baviti uzrocima, a ne posljedicama. Primjena ovog koncepta omoguuje viau u inkovitost, i kvalitetniju evaluaciju u procjeni rizika koji proizlaze iz odreene doneaene odluke na nacionalnoj razini. U praksi se, pokazuju istra~ivanja, analizira tek 10% prikupljenih podataka, dok primjena business intelligence koncepta omoguuje iskoriatenje i ostalih 90%. Ukoliko se donoaenje ekonomske odluke na nacionalnoj razini u kontekstu prihvaanja ili odbacivanja ponuenoga meunarodnoga projekta promatra kroz ekonomske reperkusije na gospodarstvo nacionalne zajednice, mogue je dekompozicijom posljedi nog lanca vrijednosti pomou ovoga koncepta omoguiti efekt poluge. To je mogue zbog procjene valorizacije sudjelujuih, vezanih i posljedi nih procesa, a ato u kona nici predstavlja i efikasnu platformu za procjenu rizika moguih atetnih posljedica prihvaanja i realizacije nacionalnog udjela u meunarodnom projektu. Koliko u konkretnoj poslovnoj praksi koncept business intelligence slu~i kao podraka uF h  0 P T V X x z | ~ ÷zzh[zRFhmhm5mH sH hn5mH sH h=hn0JmHsH#jh=hnUmHsHhnmHsHjhnUmHsHhmhnmHsHhmhnmH sH hnmH sH h$hnmHsHh$hn5mHsHhn5mHsHh155mH sH h$5mH sH hL 5CJmH sH h65CJmH sH h155CJmH sH  h | ~ . X   F:B $$ h`ha$gd9K$ h`ha$gdmgdm`gdm$a$gdn$a$gdm&.1H1 X l n   B,2<ZtDnF`@FVbr޿ꭟwwhoL 6mH sH hoL mH sH h}mH sH h15mH sH  hmhmhmhm56CJaJ"h}h$56CJaJmHsHhmhm0JmHsH#jh WhmUmH sH jhmUmH sH hmhmmHsHhmhmmH sH .8:>@d  h>,LLZjtv~( j!."X""$ $$$$$%%%&x''''''ܼh66mH sH h}6mH sH hJUmH sH hJUhJU6mH sH hmhm6mH sH h}mH sH h9KmH sH hoL 6mH sH hoL mH sH hmhmmH sH = $|'+++b,d,,, --&69<AErH K$ e`ea$gd)h $e`ea$gd)h$ h`ha$gd= \$ h`ha$gdQ[gd@$a$gdbyTgdm$a$gdm$ h`ha$gdm'J(^())(*<*@*v*+++>,@,^,b,d,x,,,,, - --H-T-V-Z-r--(.*.//2*3,3@3B3f3333F4x444ļxx h)h h= \ h)h)h) h66h} h)h_) h`Dh6 h)hL h)hUmhJmH sH hbyTmH sH hbyT5mH sH hbyTmH sH hmhm5mH sH hmhm6mH sH hmhmmH sH h6mH sH /4444444,5Z5\5t55$6F6T6V677Z777088899999Z;l;;;;T<b<<<<=H=`=====>> >T>n>>>>??????@@4@\@r@@@@@@4AAAÿÿûÿ÷÷÷h1jhGhu h 1huh X h 1h Xh:+jh^K0JUh^Kh-d=hxBh h66h6hy|HAA&B(B>BRBdBlBnBBBBBBBB8CrCtCzCCCD*DDDDDE EFEdEtEEEEEE.FnFpFFF G&GXGZGGGGGH.H4H@HZHnHpHrHHHH I"I*I2I4I@IBIIII@JTJJJK K K hu6huh X h 1h:bh=[h:bjh=[0JUhbhu h 1huh1jN KKrLtLL"MDMMM"N:NLNOO OOO.OOOPPtPxPPP,Q.QQQQQQRRR.RrR`SSSSSTTTTTTHTJTLTVTTTTTTTThfM h 6h hYuhUm5 h75h)hUm5 h)hh`Dhp h)hUm h)hnh {h}h}6]h}hzh)h:Ah?1huh; K OTTLTTTl^ eHhJhLhhhqz $e`ea$gd[& $e`ea$gd_\ $ a$gdJU $e`ea$gd%U $e`ea$gd7$ h`ha$gdYugd@$ h`ha$gdu$ h`ha$gdoTxUUVVVVVVVV0W2WDW`WWWWWWXXXXX\Y^YpYtYvYzY~YhZZZZZ \D\x\\*^8^j^l^^^^^^^^,_8_͹ƥ͈͞͞ h 6jh 1h70JUhR\ h 1h7h h76h h X6h Xjh7h70JU h7h7h7 hrhfMjh 1hr0JUhrh 1hfM6 h 1hfMhfMh 58______`h`x`````aabb@bLbbbbbb`cdcfcrcvczccccccc>d^ddddd e8e:ej|j~jjjjjkkkBkDkPkhkzkkkkkl*l8lTlVlXlll^m`mmm¾jh 1h_\0JUh_\ h 1h_\ h_\h_\hmhWhJU h 1hWhoKh hoKh {5 hoK56h h 56 hoK5 h{g@5h)h {5 h {5 h 5 hYu5h75m nPnRnnnnnnnhoooopppqqqqqqqr6rnrrrrr s>sRssPttttuvuxuzuuvvv>vZv\vvvw.w0w2w8w\wwwwwx4xTxxx"yz\zzzzɼշ h[&6jhJU0J56Uh9 thW6h+h{g@h[&htIhW h 1hW hoK6h_\hoK h 1h_\Hz{{*|4|}0}}}}}}}}~.~0~2~~~~~82DHJЀԀ܀ LZ\ʂHă܃ @Bḩ̳šššššh 1hZ] hJU] h[&6 h[&hG\jh 1hG\0JU] h[&] hG\]h 1hG\]hG\h9 th26h2jh{g@h{g@0JUh{g@h[& h{g@h{g@:z2~"hT$&Xv $ & Fa$gdf $e`ea$gdbM $e`ea$gd.gdxj $xa$gdjH $ex`ea$gdOr $`a$gd[& $ & Fa$gd[& $e`ea$gd[& $e`ea$gd{g@hj΄6Fd؈ :<V‰PRT`؋<JZ`Vd|~ ܻܳͻͩܝjh0JU]hyUhx6Uhht] h] hn]h 1h[&]h 1ht] h[&6] ht]jh[&0JU] h[&]h 1hZ] hb.T]= donoaenju primjerenih odluka navodi podatak da tvrtke koje posjeduju i prakticiraju sustav business intelligence bilje~e rast prihoda i do 20% br~e od konkurencije koja isto ne primjenjuje. Ovo ima pogotovo mjerljive pokazatelje na makro gospodarskoj razini. Business intelligence predstavlja i svojevrsnu strateaku platformu jer signalizira snage, ukazuje na slabosti, mogunosti i izravne prijetnje u tr~ianom okru~enju. Time je omogueno relevantno predvianje prije nego se neato i dogodi, te aire mogunosti prosuivanja i odlu ivanja. Takoer se osigurava i proaktivno djelovanje posljedicama donesenih odluka, u konkretnom slu aju doprinosi efikasnosti donesenih ekonomskih odluka u kontekstu prihvaenih meunarodnih projekata i njihovih doprinosa nacionalnom gospodarstvu. 3. ZNA AJ BUSINESS INTELLIGENCE-A U PROSUDBI EVALUACIJE RIZIKA PRIHVAANJA MEUNARODNIH PROJEKATA Evaluacija rizika prihvaanja meunarodnih projekata ija realizacija mo~e imati posljedice na va~ne nacionalne resurse male zemlje u tranziciji, od osobitog je nacionalnog zna aja zbog moguih airih reperkusija na konkurentost parcijalnih gospodarskih segmenata zemlje na globalnom tr~iatu, ali i dugoro nih posljedica na resurse. Dugoro ne posljedice se procjenjuju kroz neprimjerenu razinu valorizacije raspolo~ivih nacionalnih resursa, ali i njihovo nekontrolirano troaenje, i sni~avanje vrijednosti, ato mo~e ugroziti konkurentnost odreenih gospodarskih djelatnosti zemlje na globalnom tr~iatu, a koje djelatnosti primarno ovise o stanju tih resursa. U tom smislu uspostava business inetlliegence platforme na nacionalnoj razini u kontekstu prosudbe evaluacije rizika prihvaanja ponuenog udjela u meunarodnim projektima predstavlja imperativ donoaenju primjerenih odluka, ali i zalog odr~ive ekonomske budunosti i samostalnosti male zemlje u kontekstu odreene meunarodne ekonomske integracije. Business intelligence podrazumijeva dvosmjerni protok informacija, kako bi se iste primjerenije procijenile prije koriatenja u donoaenju odluke s dugoro nim ekonomskim posljedicama. Osnovni ciljevi postavljeni pred jedan takav business intelligence sustav su br~e reagiranje na ponuene prijedloge, smanjenje vremena u tra~enju relevantnih podataka, njihovo br~e i kvalitetnije prevoenje u informacije, procjene i ocjene moguih rizika u slu aju prihvaanja ili odbacivanja ponuenog udjela u meunarodnom projektu, ali i ubrzavanje svekolikih procesa i aktivnosti potrebnih za donoaenje definitivnog stava. Time business intelligence iskazuje i doprinos transparentnosti i demokratizaciji u postupku donoaenja strateakih ekonomskih odluka na nacionalnoj razini. Zbog toga je va~no temeljito analizirati i pratiti usklaenost djelatnih razina business intelligence sustava, kako bi se osigurao kontinuitet unapreenja postupka i vremena u donoaenju strateakih ekonomskih odluka. U tom smislu, korisna je primjena inteligencije sustava. Ista predstavlja mogunost analiziranja procesa koje sustav upravljanja podacima i informacijama podrazumijeva, te razina na kojima se ti procesi primjenjuju. U tom smislu govori se o procesnom koriatenju informacija, i spoznaja do kojih se dolazi, a za u inkovito mjerenje, nadziranje, predvianje i upravljanje u evaluaciji svekolikih rizika koji mogu proizai iz prihvaanja, ali i odbacivanja u eaa u projektima koji su nekoj zemlji ponueni s meunarodne razine. Svaki suvremeni business inteligence sustav djeluje kroz tri razine. Iste se mogu razgrani iti kao: ulazna razina, centralna djelatna razina, i izlazna razina. 3.1. Ulazna razina Uloga ulazne razine je posljednjih godina osobito dobila na zna aju zbog iskustava u primjeni novih rjeaenja i primjena na Dalekom istoku. Dopuatena kaanjenja unosa i usmjeravanja podataka na ulazoj razini su svedena na drasti no ni~u mjeru zahvaljujui racionalizaciji djelovanja na ovoj razini business intelligence sustava. Racionalizacija i uvoenje novih IT sustavnih rjeaenja poveali su kompleksnost ulazne razine sustava. Upravljanje ulaznom razinom evoluiralo je od punjenja baza podataka, ka sustavu interaktivnog praenja i iaenja baza podataka s logi kom obradom i procesnim povezivanjem od situacije do situacije, ovisno o konkretnim potrebama centralne djelatne razine business intelligence sustava. Ukupna djelatna u inkovitost ulazne razine, a time i cijeloga sustava, kao i njegova ekonomi nost, ne ovise samo o sredstvima ulo~enima u tehni ku komponentu, ve zna ajno i o ljudskom faktoru i njegovoj integriranosti u tr~iano okru~enje. U tom smislu je sve zna ajnija uloga ove razine u upravljanju vanjskim sudionicima koji su preko nje stalno integrirani u konkretan business intelligence sustav. Preko vanjskih sudionika, neovisno da li se radi o fizi kim ili organizacijskim osobama, protok, kanaliziranje, podjela i razmjena u funkciji viae ekonomi nosti upravljanja podacima proairene su aktivnosti i doseg djelovanja ulazne razine duboko u strukturu globalnoga tr~iata. Time se posti~e i efikasnija neformalna integracija svih business intelligence sustava iji su vanjski sudionici prisutni u strukturi globalnog tr~iaa. Time se interesnom razmjenom podataka prije ulazne razine podaci filtriraju i generiraju u koli inama koje je primjereno obraditi na ulaznoj razini uz prihvatljiv troaak u prihvatljivom vremenu. Naravno, podaci se u fazi koja prethodi ulaznoj razini promatraju isklju ivo u konkretnom kontekstu, bez procesiranja. Promialjanje da takva predselekcija podataka u konkretnom kontekstu nekog drugog dogaaja mo~e biti problemati na zbog kasnijih pogreanih prosudbi, nije opravdano zbog evidentnih koristi: ulazna razina dobiva filtrirane podatke, na temelju kojih br~e i pragmati nije ustrojava baze u koje ih razvrstava, te preoblikuje postojee baze prema aktualnim dogaanjima u tr~ianom okru~enju. Time se ostvaruje zna ajna ekonomi nost u djelovanju ulazne razine sustava; optimizira se koli ina podataka prije ulazne razine, na temelju ega je mogue na istoj uo avati temeljne kauzalitete i uzro no posljedi ne veze, ato za posljedicu ima veu brzinu odziva ulazne razine na potrebe i zahtjeve centralne djelatne razine; smanjuje se koli ina podataka na ulaznoj razini, ali se time ne smanjuje reprezentativnost uzoraka koji se koriste; poveava se pouzdanost podataka na ulaznoj razini, u smislu njihovog koriatenja u oblikovanju informacija. Tako ulazna razina u predfazi selektira podatke, bez zaguaenja na svojoj razini. Istovremeno, kroz integrirani sustav osigurana je transparentnost do izvoriata podataka u tr~ianom okru~enju, te je sustavom povratne veze u pojedinim situacijama mogue usmjeravati vanjske sudionike, kako bi se preliminarnim praenjem podataka izvraila odreena predtestiranja u kontekstu oblikovanja novih i preoblikovanja postojeih baza podataka na ulaznoj razini sustava. Mogue je i to da pojedine razine sustava imaju razli ite slike i percepcije o slu ajevima iz kojih su konkretni podaci generirani. U takvim se situacijama putem povratne veze vanjski suradnici koriste i u profiliranju spojnica razli itih uvida triju razina business intelligence sustava. Kanalizirani podaci nakon te predfaze prosljeuju se u datoteke ulazne razine sustava. Procesiranje podataka i podatkovnih baza doprinosi viaoj efikasnosti u kasnijoj obradi podataka u informacije, te kanaliziranju istih u spoznajne stavove. Time se ja a i sinergijska funkcija sustava. Va~nost ovakve koncepcije djelovanja ulazne razine joa je vea kada je sustav u funkciji donoaenja strateakih ekonomskih odluka od nacionalnog zna aja. Tako ulazna razina business intelligence sustava omoguuje uvide u: uzro no posljedi ne veze i kauzalitete u konkretnim slu ajevima iz kojih se odreeni podaci generiraju; klju ne pokazatelje odreenih tr~ianih pojavnosti; dokumentirana iskustva koja mogu poslu~iti pri prognoziranju u kasnijim fazama aktivnosti business intelligence sustava. 3.2. Centralna djelatna razina Centralna djelatna razina business intelligence sustava temeljna je njegova platforma. Njeno podru je djelovanja obuhvaa: ponudu relevantnih smjernica za donoaenje odluke, sukladno interesima nacionalne zajednice na mikro i makro razini; osiguranje dostatnih informacija za procjenu i informiranje javnosti o svemu ato u konkretnom slu aju mo~e imati posljedice na strateake nacionalne resurse, u konkretnom slu aju zbog prihvaanja ili odbijanja meunarodnog projekta; analizu i utvivanje optimalnog redosljeda aktivnosti u kontekstu prihvaanja konkretnog projekta, sa ciljem smanjenja utroaka vremena i vlastitih sredstava; optimizaciju upravljanja svim nacionalnim resursima koje projekt tretira; smjernice za efikasnost reakcije na iznenadne situacije tijekom provedbe projekta; skraivanje razdoblja realizacije meunarodnim projektom preuzetih aktivnosti. Osiguranje efikasnosti djelovanja pri tome je od osobitog zna aja i za djelotvornost ukupnog business intelligence sustava. Kontinuitet protoka podataka i njihovo oblikovanje u jasne informacije treba omoguiti relevantan uvid u sve mogunosti, ali i slabosti odluke o prihvaanju ili odbijanju u eaa u konkretnom meunarodnom projektu. 3.3. Izlazna razina Izlazna razina business intelligence sustava predstavlja platformu za jednostavnije donoaenje konkretne strateake odluke u kontekstu prihvaanja ili odbijanja u eaa zemlje u meunarodnom projektu. U slu aju zemalja u trazniciji i gospodarskim razvojem inferiornijih lanica neke ekonomske integracije u estalo se riziku izla~u prirodni kapitali, koji su pored planirane uloge u meunarodnom projektu i temelj odreenih gospodarskih aktivnosti na nacionalnoj razini. Izlo~enost prirodnih kapitala odreenom meunarodnom projektu mo~e rezultirati njihovom ubrzanom troaenju i svoenju na kvalitativnu razinu na kojoj viae ne mogu biti relevantna platforma za ranije, strateake gospodarske i druge aktivnosti zemlje. U tom smislu na ovoj, izlaznoj, razini se kontinuirano procjenjuju mogui scenariji, te dinami ki evaluiraju koristi i posljedice za zemlju tijekom realizacije konkretnog meunarodnog projekta. Na ovoj razini je evidentna sva korist koju business intelligence sustav na ovom polju primjene mo~e osigurati. Izlazna razina pru~a to nu i a~urnu informaciju o stanju i mogunostima, ali i svim rizicima koji mogu proizii. Sli no kao i na ulaznoj razini sustava baze podataka, ali ovdje i baze informacija, koriste se kao polaziata za analize i upravljanje procjenama i prognozama razli itih scenarija. A~urnost protoka informacija u izlaznoj razini business intelligence sustava omoguuje i koordinaciju temeljenu na povratnoj vezi sa ulaznom i centralnom razinom sustava. Time se smanjuju troakovi sustava, a prakticiranje takvog djelatnog koncepta pridonosi i jednostavnijoj procjeni ato je u konkretnom slu aju optimalna odluka na nacionalnoj razini. Prednost implementacije business intelligence sustava za potrebe donoaenja strateakih odluka od nacionalnog interesa u kontekstu prihvaanja ili odbijanja u eaa u konkretnom meunarodnom projektu je u cjelovitoj integraciji tuih iskustava sa svim posljedicama koje su se o itovale u sli nim ili identi nim situacijama. Time se posti~e objektivnost procjene rizika, o emu u kona nici i ovisi prihvaanje ili odbacivanje uloge zemlje u ponuenom joj meunarodnom projektu. Na izlaznoj razini treba spomenuti i reverznu funkciju, koja podrazumijeva razli itost ponderiranja mogunosti, ali i rizika u situacijama osobitih nacionalnih interesa. Obzirom da je ova razina business intelligence sustava u kontinuiranoj vezi sa krajnjim korisnicima sustava (Vlada, Ministarstva i dr.), to je i relevantna u procjenama sa aspekta viaih druatvenih interesa. No, ta metodologija nije bila predmetom istra~ivanja ovoga rada. 5. ZAKLJU AK Ubrzani razvoj komunikacijskih i informacijskih sustava na globalnoj razini omoguio je uspostavu efikasnog business intelligence sustava, koji je platforma za kvalitetno u eae svake, a pogotovo tranzicijske zemlje u globalizacijskim procesima. U tom smislu, od osobitog je nacionalnog zna aja ispravnost procjena pri donoaenju odluka o u eau zemlje u meunarodnim projektima koji mogu unaprijediti, ali i negativno utjecati na raspolo~ive nacionalne resurse, osobito prirodne kapitale. Osobito zbog injenice ato vrijednost o uvanih na globalnoj razini stalno raste. U tom smislu u kontekstu promatranja aplikacije business intelligence sustava temeljne su zna ajke, a koje su rezultat informati kog razvoja: brzina spoznaje moguih posljedica, bilo koristi ili ateta u kontekstu donoaenja odreene odluke na nacionalnoj razini, mjerljivost i usporedivost posljedica i koristi na globalnoj razini, spoznaja dodane vrijednosti nacionalnim resursima od koristi prihvaanja uloge u meunarodnom projektu evidentne, odnosno umanjenja vrijednosti istih na temelju evidentnih posljedica. Danas je va~no reagirati brzo, ali odluku treba donijeti na temelju relevantnih informacija i iskustava. Jedan od preduvjeta za ispravan odabir je i prepoznavanje interesa ostalih zemalja u esnica u meunarodnom projektu. Business intelligence sustav u tom smislu pru~a platformu na kojoj je sve te vrijednosti mogue suo iti na relevantan i mjerljiv na in. Prakticiranjem i djelovanjem takvog sustava prelazi se iz globalne industrijske ekonomije u ekonomiju znanja. Ekonomiju znanja determiniraju slijedee injenice: informacija je dominantan resurs, nformacijsko-komunikacijska tehnologija je temeljna infrastruktura na nacionalnoj razini, znanje temeljeno na informacijama se ne troai, ve uporabom njegova vrijednost raste. Premda bi se mogao stei i dojam da business intelligence te~i gomilanju ato vee koli ine podataka i informacija, istina je suprotna. Koncept se u biti temelji na generiranju vrijednijih i kvalitetnijih informacija koje mogu biti presudne u donoaenju ispravne odluke da li da se zemlja priklju i ponuenom joj meunarodnom projektu, ili isto argumentirano odbije. Business intelligence se temelji na personalizaciji i proaktivnosti, a u temeljnom obli ju mo~e ga se promatrati i kao strateaki pristup budueg opstanka male zemlje u velikoj ekonomskoj integraciji. LITERATURA Dedijer, S.(1999): Business intelligence 1999 - Prva hrvatska konferencija o pribavljanju, organiziranju i uporabi poslovnih informacija, Zagreb: Zavod za poslovna istra~ivanja, Fleisher, C.S., Bensoussan, B.E.(2003): Strategic and Competitive Analysis, New Jersey: Prentice Hall, Kalakota, R., Robinson M.(2002): e-Poslovanje 2.0, Zagreb: Mate, Liautaud, B., Hammond, M.(2006): e-Poslovna inteligencija, Vara~din: Prudens Consilium, Lueti, A.(2008): Primjena koncepta poslovna inteligencija u procesu strategijskog i financijskog upravljanja, magistarski rad, Ekonomski fakultet Split, Sveu iliate u Splitu Panian, }., Klepac, G.(2003): Poslovna inteligencija, Zagreb: Masmedia, Patajac, H.(2003): Business intelligence  potrebe, o ekivanja i strategije, Business intelligence konferencija, Zagreb Prescott, John E., Miller, Stephen H.(2001): Proven strategies in competitive intelligence, New York: John Willey & Sons Inc, Vit, E., Luckevich, M., Misner, S.(2002): Business intelligence: Making Better Decision Faster, Reedmont: Microsoft press,  Sria, V.(1999): Menad~erska informatika, M.E.P. Consult, Zagreb, str. III.  Liautaud, B., Hammond, M.(2006): e-Poslovna inteligencija, Prudens Consilium, Vara~din, str. XIV.  Dedijer, S.(1999): Business intelligence 1999 - Prva hrvatska konferencija o pribavljanju, organiziranju i uporabi poslovnih informacija, Zavod za poslovna istra~ivanja, Zagreb,  Liautaud, B., Hammond, M.(2006): e-Poslovna inteligencija, Prudens Consilium, Vara~din, str. 5.  Orea anin, D. (2003) BI  hit ili mit? , Banka, poseban prilog, sije anj 2003., str. 4.  Prescott, John E., Miller, Stephen H.(2001): Proven strategies in competitive intelligence, John Willey & Sons Inc, New York, str.25.  Vit, E., Luckevich, M., Misner, S.(2002): Business intelligence: Making Better Decision Faster, Microsoft press, Reedmont  Fleisher, C.S., Bensoussan, B.E.(2003): Strategic and Competitive Analysis, Prentice Hall, New Jersey, str. 7.  Panian, }., Klepac, G.(2003): Poslovna inteligencija, Masmedia, Zagreb, str. 36.  Liautaud, B., Hammond, M.(2006): e-Poslovna inteligencija, Prudens Consilium, Vara~din, str. XIV.   Business Week , 26.11.2001.  Lueti, A.(2008): Primjena koncepta poslovna inteligencija u procesu strategijskog i financijskog upravljanja, magistarski rad, Sveu iliate u Splitu, Ekonomski fakultet     8زfhtx³ҳBjִ "$&(,:dhj@n̾6p\dF̿h.h4Wi hbM6hbMhX h 1h. h{c6h{c hn6hjHhn h)hxjhOrhn]hxjh9 th+L h 1hxh[&hyUhx6]>F Vb~V|&VXtv &(:LNz,VXr(ļɣh%NhI+ h 1h"ohYuh5 h()15 h$15h)h()15 h\5h"ohfhf6h. hfhf hf6hfhjHh4Wi h 1h.hhbM=v( $e`ea$gdIq$a$gdIq $ & Fa$gdj: $e`ea$gd"o $e`ea$gdFz $e`ea$gd%N$ h`ha$gdYu $e`ea$gd. $ & Fa$gdf(,<"X6>~hj XD2H$&(FZ௳줷 hIq6hIq h 1hVhVh"ohI+ hj:6hj:jh ]0JU h%N6h4Wih4Wi6 h4Wi6 h 1h"o hf6h4Wihfh4Wih%N6h%N> tLNvxz~NzH @ʶʱh , h 1hddhddh9* h%}6h%}hYuhf5 hf5h)h\5 h\5h\ h6smh6sm h6sm6h"oh6sm hIq]hyUhdd6] hIq6] h 1h"o hIq6h4WihIqh"o6hIq2~>$ & Fe^`ea$gd ,$ & Fe^`ea$gd()1 $e`ea$gd()1$ h`ha$gdYu$a$gd\ $ & F a$gd6sm $e`ea$gd"o $e`ea$gddd24<hbl~~v>`j*FH"$NP,DTʾʺʾʾʾ h?d6]h( h 1h( h?d6h?d hf5h)h(5 h(5h.h,\ h ,6hddh ,h9* h 1hddEn  ~xF $ & F a$gdM $e`ea$gd] $ & F a$gd9 $e`ea$gdJgd\V $e`ea$gd( $e`ea$gdh $e`ea$gdzk$ h`ha$gd( $e`ea$gd. $e`ea$gd,\TVL`h8:*ln    * ^ `       @ ^ l      ,p漸Ūh] h96h9 h 1hf h&Xh\Vh\VhAV hO`6hO` hh6hhhh6h9*hhh(6hh h 1h(h(h?d h?d6 h9*6+gd7gdr $ & F a$gd;M & F gd;Mgd\V $e`ea$gdJ $e`ea$gd7 $ & F a$gdM \ h l      !*!.!N!^!`!!!!!!!! """F""#####($4$$$%%L%X%\%%%%%%%&T&&&ŽhJUhJU6hJUhjh2d6CJaJhjCJaJh2dh2dCJaJhjh~u6h~uh2dh +6CJaJhjh +6CJaJh^h +6CJaJh2dh +CJaJh +CJaJ8&&& 'N'''' (^(`((r))) *<*****>+@+++P,R,,-H-J---*.,.j..../F//////0,1.1014161:1<1@1B1H1J1뿷jhnCUhnCh ]h]6hQOh]6h}h]6h7h]6hD*h]6h]jh]0JU h2dhJU9>+P,H-*..//,1.1214181:1>1@1D1F1H1J1gdG\gd{g@gd_\21h:pQ[. A!"#$% DyK nevseric@inet.hryK 0mailto:nevseric@inet.hrDyK ante.luetic@st.htnet.hryK >mailto:ante.luetic@st.htnet.hr@@@ NormalCJ_HaJmHsHtH^@^ @ Heading 1,1!$ dx@& 5aJtH DA@D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k(No List jj :1s Table Grid7:V0JB@J 7P Body Text  ` CJaJmH sH tH 0U@0 7P Hyperlink>*B*>@"> 7P Footnote TextCJaJ@&@1@ 7PFootnote ReferenceH*H@BH P5Z Balloon TextCJOJQJ^JaJFV@QF IppFollowedHyperlink >*B* phN"@N ZCaption$dpa$5OJQJaJmH sH n((L+27:<>BX Nf"'On   Nnn N  "& "& "& "& "& "& "& "& "& "&m '5CP^kPy %O wx>?Y{ #12rss9 !# & &&&G&H&6+.$0%0&0V0W04k9;<<==4=B=ACEEvEwE HOOOOOOOORGWXYZZZZ]^_?`r```` a aaabccdndeee\l7noor?ss?Y{ #12rss9 !# & &&&G&H&6+.$0%0&0V0W04k9;<<==4=B=ACEEvEwE HOOOOOOOORGWXYZZZZ]^_?`r```` a aaabccdndeee\l7noor?ss+J1GKPVH1H+<XX8@0(  B S  ?x},<?AHNOWYcdsty %&,-8<FGOPZ[dejkst{~)+./:;EFRSYZegopyz|}  &'/079EFQRXZ^bijstuv   #,-23=>GHNQVW]_`apqx{ #-/;<HIRT_`fgpsy{~ &'./67;<@CKNZ[fgst   "#/0459:?@JKMNRS]^flru    ! # & ' 0 1 : ; G H Q S [ ^ j k o p t u       & ' - . 0 1 < = C F O P Y Z f g p r t u          % & . / 7 = C F L M V W b n s w      ' * 0 1 ; < B F I M R S _ ` b c l m v x - 3 4 6 7 C D F G R S ^ _ e f j k q r x y } ~    %)34?@FGQU`bhjux  #%)*./89;<FGOQ[]hijkvwz{$%./56?@FGKLUVXYbclmxy !*+,-:;CDMNXY_`bcklwx !')/stv<=GIYZ#$*+*+qs$%78\]ijY[gh )*2467MN[\hj  BDuw#$79ik    7 9 C D F G ` a k l !!!*!,!0!1!k!l!!!!!!!!!!!!!!!!!9";"@"A"h"i"n"o"x"y"~""""&#'#######$ $ $ $:$<$f$g$$$$$$$$$% % % %9%:%%%%%& & &&$&&&)&+&F&H&&& ' 'F'H'''''''''''((V(X(n(p(((((L)M)V)X)f)g)o)p)**"*$*++5+6+L+N+k+l+m+n++++++++,4,5,X,Y,,,- - -!-F-G-N-P-e-f-------------. ./.0.F.G.T.U.i.j.............////5/6/E/F/R/S/"0&0)0+0>0?0T0W0b0c0t0u00000111 1>1@1a1b1d1e1111111111111 2 22222*2,2g2i222222233(3)3E3F3Y3[3o3p333444!4J4K4k4l44444444455557595`5a55555 6 6(6)6U6V6^6_6~666666 7 7-7.7@7A77777 8 8 88*8+8{8|888.9/9j9k999:::::::::;;;N;O;;;;;;;<<"<#<$<%<1<2<@<B<D<E<_<`<h<j<n<o<<<<<<<==@=B=s=t=======>> > >>> >">4>5>g>i>>>>>>> ? ?#?%?P?Q?Z?[?v?w?E@G@_@`@l@m@@@@@@@@@@@@@@@@@AA}A~AAAAAAAAAAAAAAA0B1B\B]BrBsBBBBBCCCCICJC_CaCtCvCCCCCCCCCCC5D6DkDmDEEEE4E6EuEwE@HAHJJ{K|KKKKKL LaLbLnLoLLLMM8M:MOMPMiMjMqMsMwMxMNN?N@NKNMNNNNNNNOOFOHOlOmOOOOOOOOOOOOOPP\P]PkPlPPPPPEQFQQQQQQQQQQQRRKRLRrRtR|R}RRRRRRRSSSSSSSSTT TTTTT TTTUUVVVVVV7W8WDWGWWWWWXXYY ZZZZp[q[\\]]]]]]^^__________=`?````` a aaaa a&a'aDaEaaaaaaaaabbbbbbbbbbccccccjckcccccccdddd4d5dldnddddddd6e7e@eAeeeeeeeff0g2ghhiiiijjjjjjEjGjjjkk k k"k#kGkHkQkRkSkTk`kakkkkkkkZl\lll0m1mimjmvmwmmm6n7ndnenmnonnnoooooo6p7prr8r9rrrrrrrrrss=s?sssss;t`?`q`r``` a aaaaabbccccddmdndeeee[l\l6n7noooorr>s?sss;t}S@ LcA`z[uVB!,Q.(gSx8)h55^5`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHhuu^u`OJQJ^Jo(hHohEE^E`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh55^5`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHhuu^u`OJQJ^Jo(hHohEE^E`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh88^8`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHhxx^x`OJQJ^Jo(hHohHH^H`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hH ^`hH. ^`hH. pp^p`hH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. PP^P`hH.h55^5`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHhuu^u`OJQJ^Jo(hHohEE^E`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJPJQJ^Jo(hH-h^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh^`OJPJQJ^Jo(hH-h^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hH^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJPJQJ^Jo(hH-@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH MU8l xcAuVBfA)>}S@,QQ+/5f9gSRS`1U0 \H\H\H4 983"]6xRmpm5WE:AS Fz M* _) +L oL ~w7I+?2dufM%} PJUQ[[&)))9*D*:+:=-.R/g0l0()1'2 83%4\h7K9c9J:j:o;=-d=sc>{g@CCnC@EjHIMItI^K9KNKoKcTL+M0cM7Pb.TbyTyUVV2WRW0XgX YZP5Zf)[=[R\= \,\G\:]^ _b{c?ddd-ffg tg4Wiw`ijxj6sm"oIppIqOr:1syhs9 t~uSqwxwxy$zgz {y|}AdJ}6)FM(Qg.+^dzfUmqXZG ,6!uz +1jf&?1AVO`uW ;%N[mWtnh2 #U]bMK4rJ@ :DB&X$W9 ]_\8~'p~ ,~($1L 4UW.xBS{rzk;M>poQO t3X_\_\:b.`DV}/15W}L X)h qYu\VJr3j!&7H%U.D(P a@ZyZy~ZyZy  #$%&'*,-/01235789=>?ABPP PPPPP P$P(P*P8P<P>P@PBPDPFPHPNPPPRPTPVP\P`PbPfPhPjPlPnPrPvPxPzPPPPPUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial5& zaTahoma?5 z Courier New;WingdingsG  MS Mincho-3 fg"1C|&fɦQj @j @$24d=}=}  3qHX)?%42 Naslov RadnjeJASMINANeven<         Oh+'0  < H T `lt|Naslov RadnjeJASMINA Normal.dotNeven81Microsoft Office Word@mɇ@pz@L@.(J j՜.+,D՜.+,< hp  PRIVATE@=} Naslov Radnje Title$ 8@ _PID_HLINKSA +mailto:ante.luetic@st.htnet.hroDmailto:nevseric@inet.hr  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~ Root Entry F7JData 1TableDWordDocument4NSummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q