ࡱ> '`bjbj{P{P 8::;MW %XL@  000801\|11"222222}}}}}}}$hi ~5 52255 ~ 22?0Q0Q0Q5& 2 2}0Q5}0Q0Q$y` |21 `o9=.0DLz(p}tU0zDa,PaP|a |2hY3J0Q3<3?222 ~ ~Q2225555-$- ~ r @ r   MODEL EVALUACIJE DOPU`TENIH SMJE`TAJNIH KAPACITETA SVJETIONI ARSKIH ZGRADA U TURISTI KOJ VALORIZACIJI Mate Periai, nav.ing. Plovput d.o.o. Split, Croatia Neven `eri, Ph.d. University of Split, Faculty of Economics Split, Croatia ABSTRACT The analysis of the sensitivity of the touristic micro location, in the context of receptive capacity, is a criterion, which determines the efficiency of the destination commercialisation for the long-term. The performance management of tourist destinations means achieving a sustainable level of spending on resources while retaining underlying competitiveness. In the development the project Stone Lights, this is an evaluation of the tourist value of Adriatic lighthouses. The authors of the project aim to determine the exact approach to the sustainable capacity within a controlled expenditure in the selected locations. Commercialization and the presumed legality of the project are confirmed in practice. Experience is designed to model a pragmatic evaluation of the receptive capacity of the tourist destinations. The contemporary tourist practices often define the receptive capacity and access to the destination, primarily from the aspect of established competitive advantages. Format models with the aspect of destination management and allowable receptive capacity, means the purpose of customized marketing information systems, and known development opportunities of the specific tourist destinations. The tourist evaluation of the Adriatic lighthouses, and the fundamental variables of the selected models, ecological sensitivity of the site, receptive capacity, hygienic disposal of waste water, ambient attraction of the destination, and the sensitivity of the each lightouse considering the number of max number of people staying there, needs to be determined. Keywords: lighthouses, analysis, sensitivity, destination, capacities. MODEL EVALUACIJE DOPU`TENIH SMJE`TAJNIH KAPACITETA SVJETIONI ARSKIH ZGRADA U TURISTI KOJ VALORIZACIJI UVODNE NAZNAKE Dr~avno poduzee Plovput d.o.o. pravni je sljednik Ureda o sigurnosti plovidbe iz doba Austrougarske koji je inicirao izgradnju svjetionika na Jadranu. Zbog iznimne ambijentalne i kulturno povijesne vrijednosti svjetionika, upravljanje ovim nacionalnim resursom Republike Hrvatske osjetljivo je i pretpostavlja multidisciplinaran znanstveni pristup, poglavito u segmentu evaluacije dopustivih smjeatajnih kapaciteta u svjetioni arskim zgradama. Nakon prve faze komercijalizacije projekta Kamena svjetla  turisti ka valorizacija jadranskih svjetionika isti su kao osobita turisti ka odrediata prepoznati na globalnom turisti kom tr~iatu. Zahvaljujui inovativnom pristupu u upravljanju svjetionicima - turisti kim odrediatima, te primijenjenim ekoloaki prihvatljivim rjeaenjima opsrkrbe energijom i zbrinjavanja otpadnih higijenskih voda projektu Kamena Svjetla 2001. godine je dodijeljen poseban Oskar Ministarstva zaatite prirode i okoliaa u kategoriji Turizam i okolia. Jadranski svjetionici koji se turisti ki valoriziraju vremenom su postali prepoznatljiva globalna turisti ka marka. Ekoloaka osjetljivost u kontekstu receptivnih kapaciteta jadranskih svjetionika problem je koji se u projektu Kamena svjetla Plovput prati joa od faze razrade koncepta projekta. Utvrivanje kriterija dopuatenog receptivnog kapaciteta za svaki svjetionik koji se turisti ki valorizira preduvjet je dugoro noj valorizaciji takvih specifi nih turisti kih odrediata osobite ambijentalne vrijednosti. Uspjeanost upravljanja turisti kim odrediatem posebne ambijentalne i kulturno povijesne vrijednosti podrazumijeva diferencirani pristup svakom analiziranom slu aju. Ova problematika predstavlja i znanstveni izazov zbog ega joj se u Plovputu pristupa multidisciplinarno uz kontinuiranu suradnju sa znanstvenicima s Ekonomskog fakulteta u Splitu. Tijekom osmialjavanja i razvoja projekta Kamena Svjetla  turisti ka valorizacija jadranskih svjetionika utvrivani su egzaktni odr~ivi receptivni kapaciteti u cilju kontroliranog troaenja prirodnih resursa na lokacijama predvienima za turisti ku valorizaciju. Komercijalizacijom projekta pretpostavljene zakonitosti su potvrene u praksi. U pripremi II faze projekta iskustva su kompilirana u prakti an model koji se koristi pri evaluaciji mogue turisti ke valorizacije svakog novog svjetionika za koji se u tom kontekstu radi analiza. Model, predstavljen u ovome radu se temelji na vrednovanju specifi nih karakteristika mikrolokacije i raspolo~ive stambene povraine. U suvremenoj turisti koj praksi se definiranju receptivnih kapaciteta odrediata pristupa primarno sa aspekta procijenjenih konkurentskih prednosti. Kod specijaliziranih oblika turisti ke ponude, kao ato je to smjeataj na jadranskim svjetionicima, takav pristup ne bi bio u skladu s efikasnom i profitabilnom dugoro nom turisti kom valorizacijom odrediata. Oblikovanje modela upravljanja odrediatem sa aspekta dopustivih receptivnih kapaciteta podrazumijeva svrsi prilagoen marketinaki informacijski sustav, te spoznati svekoliki turisti ki potencijal konkretnog odrediata - svjetionika. Implementacija modela evaluacije, izlo~enoga u radu, u kontekstu procjene dopustivih receptivnih kapaciteta pretpostavlja razumijevanje tr~iane orijentacije ciljanih potroaa a ove specijalizirane turisti ke usluge. Polazei od toga reperkusije u oblikovanju modela evaluacije turisti kog odrediata s osobitom ambijentalnom vrijednoau temeljene su na iskustvima i opa~anjima tijekom proteklih desetak godina turisti ke valorizacije jadranskih svjetionika. Dugoro na uspjeanost upravljanja turisti kom valorizacijom svjetionika ovisi i o praenju posljedica turisti kog boravka na prirodne resurse, razini tih troaenja, polucijama koje su posljedica boravka gostiju na svjetionicima, i drugim svekolikim posljedicama. Procjena uspjeanosti upravljanja turisti kim odrediatem osobite ambijentalne vrijednosti je relativan pojam. Uspjeanost u apsolutnom smislu podrazumijeva analizu troaenja prirodnih i drugih resursa na kojima se temelji atraktivnost i posjeenost konkretnog turisti kog odrediata. Donoaenje sinteti kih znanstvenih sudova tim je viae ote~ano, i ovisi o provedbi posebnih istra~ivanja posljedica boravka turista na okru~enje svjetionika. Na temelju takvih opa~anja i pojedina nih istra~ivanja oblikovan je model koji se predstavlja u ovome radu. MODEL EVALUACIJE DOPU`TENIH SMJE`TAJNIH KAPACITETA SVJETIONI ARSKIH ZGRADA U TURISTI KOJ VALORIZACIJI 2.1. Odrednice pri odabiru varijabli modela Tijekom prethodnih godina komercijalizacije Projekta Kamena svjetla utvrene su odreene meuzavisnosti, iz ega je razvidna nu~nost kontinuiranog praenja i analiziranja promjena u meuzavisnosti receptivnih kapaciteta mikrolokacije sa aspekta ekoloake osjetljivosti i dopustivog intenziteta turisti ke valorizacije. Na temelju tih iskustava pristupilo se testiranju moguih odrednica pri odabiru varijabli budueg modela dopuatenih smjeatajnih kapaciteta na pojedinom svjetioniku. U analizi pokazatelja kojima se na primjeren na in mo~e, u kontekstu vremenske varijable, trajno definirati receptivne kapacitete na pojedinom svjetioniku spoznate su mnoge korisne informacije. Selekcijom te materije izlu ene su slijedee odrednice za odabir varijabli konkretnog modela: Efikasnost sustava zbrinjavanja otpadnih higijenskih voda na svjetioniku; Zabilje~eni dojmovi gostiju koji su na svjetioniku boravili tijekom glavne sezone; Iskoristiva kvadratura prirodnih pla~a na lokaciji; Troakovi, slo~enost i kapaciteti spremanja pitke i higijenske vode na svjetioniku; Kulturno-povijesni artefakti mikrolokacije svjetionika; Raznolikost nadmorske i podmorske flore i faune mikrolokacije svjetionika; Raspolo~iva stambena povraina svjetionika. Odrednice su parcijalno vrednovane u tra~enju varijabli koje bi predstavljale platformu modela. Implementacija spoznaja podrazumijevala je i razumijevanje tr~iane orijentacije ciljanih gostiju na svjetionicima. U toj analizi fokus promatranja je bio na uzrocima konkretnih potreba koje se ponudom turisti ke usluge smjeataja na svjetionicima te~i primjereno zadovoljiti. Ubrzani tempo ~ivota, stres i prezaposlenost ostavljaju posljedice na psihu suvremenog ovjeka. Opuatanje u osami svjetionika terapija je koja se dokazala tijekom proteklih desetak godina komercijalizacije projekta Kamena svjetla. Turisti ki boravak na svjetioniku treba ponuditi ato manje sli nosti s civilizacijom iz koje gosti dolaze, ali i osigurati dostatan turisti ki komfor. Jedan od razloga odabira takvog turisti kog odrediata je izoliranost lokaliteta. U tom kontekstu konzervativni pristup u odreivanju receptivnih kapaciteta pojedinog odrediata proprocionalan je premijskoj cijeni, a time i viaoj profitnoj stopi. 2.2. Model i varijable modela Definirani problem istra~ivanja odredio je odabir znanstvenih metoda za potrebe oblikovanja modela evaluacije. Konkretne metode istra~ivanja su odabrane s ciljem sveobuhvatne spoznaje zna aja procjene prihvatljivih receptivnih kapaciteta turisti kog odrediata, obzirom na osjetljivost prirodnih uvjeta. Metodologija je primijenjena na na in kako bi se jasno izvele smjernice za efikasnu primjenu izlo~enoga modela upravljanja turisti kim odrediatem s osobitim prirodnim resursima. Istra~ivanje je dijelom provedeno kao desk research, a dijelom na terenu, obilaskom svjetionika koji se trenutno turisti ki valoriziraju, te provedbom anketa sa turistima koji su na svjetionicima ve boravili. Pored opih metoda istra~ivanja - analize i sinteze, indukcije i dedukcije, deskripcije, eksplikacije i komparacije u istra~ivanju je koriatena i metoda studija slu aja, te metoda funkcionalne analize. Premda je prirodno okru~enje svakog od jadranskih svjetionika koji se turisti ki valoriziraju specifi no, te~ilo se spoznati meusobno usporedive i mjerljive karakteristike svih promatranih odrediata u kontekstu pretpostavljenog turisti kog standarda, te u kona nici procjene dopustivih receptivnih kapaciteta. Obilje~ja koriatena u primjeni ove metode su temeljena na prostornom ambijentu obzirom na iskoristivost u egzaktne turisti ke svrhe, kapacitetu cisterni za vodu, kapacitetu sustava za zbrinjavanje otpadnih higijenskih voda, kapacitetu neovisne 220 voltne strujne mre~e podr~ane alternativnim izvorima energije, osjetljivosti kopnene i podmorske flore i faune na turisti ku valorizaciju, i dr. Polazei od tih odrednica, te analizom raspolo~ivih podataka kao temeljne varijable modela evaluacije dopuatenih smjeatajnih kapaciteta svjetioni arskih zgrada u turisti koj valorizaciji su definirane: Ekoloaka osjetljivost lokacije  dinami ki receptivni kapacitet Mogunosti osiguranja pitke i higijenske vode Mogunosti potpunog zbrinjavanja otpadne higijenske vode Ambijentalna atraktivnost lokacije Atraktivnost lokacije sa aspekta iskoristivog prostora za turisti ke aktivnosti Ekoloaka osjetljivost lokacije obzirom na broj osoba koje tamo istovremeno borave Ad1) Ekoloaka osjetljivost lokacije je valorizirana sa aspekta dosadaanjeg prisustva ljudi na tom svjetioniku i u njegovom okru~enju, te moguih negativnih posljedica boravka i kretanja turista u okru~enju svjetionika. Ocjena 1 definira neosjetljivost okru~enja na koriatenje ukupnih smjeatajnih kapaciteta svjetionika, a ocjena 5 visoku (rizi nu) osjetljivost na koriatenje ukupnih smjeatajnih kapaciteta svjetionika. Ad 2) Potencijal osiguranja pitke i higijenske vode valoriziran je sa aspekta da li je svjetionik spojen na vodovodnu mre~u, kolika je godianja koli ina padalina koje pune cisternu i koliki je kapacitet cisterne, te slo~enost dopune cisterne vodonoscem, ili cestovnim pristup ako je svjetionik na kopnu. Ocjena 5 podrazumijeva da je svjetionik spojen na vodovodnu mre~u, a ocjena 1 da je cisterna malog kapaciteta (zbog konfiguracije tla ne postoji mogunost proa  $ & 4 6 F H ` n r Z\nͳͳͪ{{{{togogogh=h]6 h]6 h=hQ3 h=h]h=h]5 h=h)h]h)5mH sH h=h]5mH sH h]5mH sH h]5\aJmH sH h)5\aJmH sH h=h]5\aJmH sH hh]CJaJh[#kh]CJaJh[#kh]5CJaJ( 6 F H r Z\ g#dh]gd)$ g#dh]`a$gd)$a$gd]gd]$d]^a$gd]]gd]$]^a$gd]:\x"**-/ 7dh`7gdi 7dh`7gd ? 7dh`7gd $dh`a$gdL0gd] & Fgd]$]^`a$gd]$0]^`0a$gd] g#]gd)   (*68<>NPZ\^`tvƾhD-hx6hD-hx6mHsH h%shxhx-hxmHsHhx hR9hxhxmHsHh] h]5 hQ35h h[#kh]CJaJh[#kh]5CJaJhahQ3h)hQ367"$24LNPRbdvx 0268:<VX|~^`bdfprz|úúúúúh%shx6PJhx6PJmHsHh%shxPJhxPJmHsHjh[#k0JUhL0hxhx-hxmHsH h%shx hR9hxhxmHsHA<,.02HJdhjxz&(*,DFVXnpxz̷̾ԫh%shx6hx-hx6mHsH h h hL0hL0 hD-hxhxmHsH h%shxhx-hxmHsHjh[#k0JPJU hxPJ hx6PJ@ (*8:<>HJLNPRfhvxz|rtvx6Trλjh[#k0JUmHsHh 6mHsHh mHsHhL0mHsHh mHsHhL0hxPJjhx0JUhxh%shx6hx-hx6mHsHhx-hxmHsH h%shxhxmHsH2p !!###$$$$%b%%<&>&d&~&&&&&&v'x'|''''''R(T(n(())*),)B)F)\))))**&*(***H*T*j***ɶɶɤhi h#h h jh[#k0JUmHsHh#h mHsHhL0mHsHhimHsHh 6mHsHh[#kmHsHh@h mHsHh mHsHhih mHsH<*+++++,,x-----F..../8/|////000000001r23.3034 4 44444ѽǽѽѠǰѰѰіzrm h ?5h ?h ?5h"Qh"Q5hQ3aJmHsHhaaJmHsHh"QaJmHsHjh[#k0JUaJmHsHh@h aJmHsHhL0aJmHsHhiaJmHsHh aJmHsHh ?hL0mHsHh ?himHsHhi h#h h */ 44444>5@5J;N;;<<=>>>>F dh`gd[@dhgdx  & F dhgd"Q 7dh`7gd"Q 7dh`7gd dh`gd"Qdhgd"Q & Fgd"Q 7dh`7gd[#k44444<5>5@55555:677770949B9l9n9999 :::H;J;;;;>???? @:@@@ʥʘ턎|titit|h#hL0mHsHh[@mHsHhL0mHsHhxaJmHsHh[@aJmHsHh{hh aJmHsHjh[#k0JUaJmHsHh"Q6aJmHsHh aJmHsHh@h aJmHsHh 5aJmHsHh"Q5aJmHsHh"QaJmHsHh"Qh"Q5)@@@@@@@@@ AAABBCCCDDDDvExEFFFFFGGG G0G`GnGGGH"HIIIIIIJ JJJJJJh[@ hP(hL0hL0h@h[@aJmHsHh[@5aJmHsHh ?5aJmHsHh[@h ?aJmHsHjhL00JUmHsHh[@6mHsHh|ohL06mHsHh#hL0mHsHhL0mHsHh[@mHsH3FFFG GtLxLSS&UUVvVV\WXXJ[L[@ $dha$gdL0$ & Fdha$gd ? hdh`hgd[@$dh`a$gdL0$dh`a$gdL0 dh`gd[@dhgd ?JJJJJJJJK6K^KKK^LrLtLxLLLLM NzP|P~PPPPQQ:RjlΦlrԧ6:<8:hvhvmH sH  hrxhrxh hI6hIh3fh3fh3f6 h3fh3fh]h ?5 h]h%h%h ?hxMhamHsHjhxM0JUmHsHhxMmHsHh#hxMmHsHh[#khxMmHsH/:<>@BDFHJLNPRTVXZ\^`bdfhjlgd ?$7dh`7a$gdxM 7dh`7gdxMlpr8:<>.0z|бұ$a$gd%$ q^`qa$gd%$ & F hq^`qa$gd%dhgd3f & Fgd ?:<JPRZ`fhn~ʩ̩"(*DFTVfh|Ϊު,(f"pƾչչչ hChrx hrx6hrxh 6 hOnhrxhOnhrx6hrxh3fhv6hv6mH sH  h3fhvhvmH sH  hvhvF8:>vx|zαбұl "д0xz|ĶƶĶĬyyyyyh~yh 6PJmHsHh~yh 6PJmH sH h PJmH sH hxh PJmHsHh PJmHsHh~yh 6]mHsHh mHsH h3f6 h3fh3fh~yh 6 h~yh hIhI hIH* hI6hIh3f/xzطڷ\^ƺ q^`qgd%$ p#q^`qa$gd% p#q^`qgd%$ & F hp#q^`qa$gd%$ & F hq^`qa$gd%$ q^`qa$gd%ƶ޶ (.8:LNPRbdpr|ƷԷַڷ&hZ\^hɿ~vhh 6 hvVh h 6 hh h h3fh mHsHh3fh3f6mHsHh3fmHsHh3fh3fmHsHh3fPJmHsHhsh PJmH sH hVh PJmHsHh~yh 6PJmHsHh~yh 6PJmH sH .hºغprt&ຯ}n_n_nOh h 6CJPJmH sH h h CJPJmH sH h h CJPJmHsHh CJmHsHjh h 0JCJUjh h 0JUh h 6mHsHh h mHsHh[#kh mHsHhQ3h 6mHsHhQ3h mHsHh jh 0JU h8h3fh3fh hh p^`86\^$a$gd $a$gdv$ p#^a$gd)$a$gd) $ p#a$gd)$a$gd) q^`qgd3f&(,.8:DFJLdfxz  04>@LZ^`bдh h 6CJaJh h CJaJ!jh h 0JCJUaJh[#kh mHsHh h CJmHsHh h CJPJmH sH h h CJPJmHsHh h 6CJPJmH sH h h 6CJPJmHsH/8:<Pz:68:Pf\^`b˾޾wl`lwXl`l`lMwXhvh mHsHhQ3CJaJhvh 6CJaJhvh CJaJ!jhvh 0JCJUaJh h mHsHh h 6CJaJ!jh h 0JCJUaJh h 6CJmHsHh h CJmHsH%jh h 0JCJUmHsHh CJmHsHh h CJaJh h CJH*aJbf668:<@BFHLNRT`b~vrvrvrvrhbh h 0Jjh 0JUh jh UhL0hvh mHsHhvh 6CJ]mHsHhvh CJmHsHjhvh 0JCJUhb:*h mHsHh3fh 6CJaJhQ3CJaJ!jhvh 0JCJUaJhvh 6CJaJhvh CJaJ&68:>@DFJLPRdfh~h]hgda &`#$gdagdxM $ p#7a$gdxM$a$gdvgdL0$a$gdL0bdhjvxz|~h3fhL0h)0JmHnHujh 0JUh h 0J  q^`qgd3f6&P 1h:pd. A!"#$%q @@@ ]NormalCJ_HaJmHsHtHN@N  Heading 1$$@&a$5aJmH sH tH P@P  Heading 6 <@&5CJ\aJmH sH DA@D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k(No List\O\ ]Body Text.uvlaka 2$dha$aJmH sH tH RC@R  Body Text Indent$a$aJmH sH tH @&@@  Footnote ReferenceH*J@"J  Footnote TextCJaJmH sH tH fO2f  Sukladno tome se pristupilo i `mHsHLP@BL  Body Text 2 dxCJaJmH sH FQ@RF  Body Text 3xCJaJmH sH <U@a<  Hyperlink7>*S*Y(phBB@rB  Body TextxCJaJmH sH D@D  Header  p#aJmH sH tH 4 @4 aFooter  p#.)@. a Page NumberDZ@D I Plain TextCJOJQJ^JaJ s 9 X)OE!f$9<B?W }8V5Ui(' V Y    i''' V V Y  W !"& "& "& "& "&!"&!"&!"&! "&! "&! "&wez<%q.c6>BbKW jk-.vwx< zqrDxNyzb"c"d""":%<%(())*;*^**++,,//0022K4L4`6a6b6c6m6n6o6E8F8<<BBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBB-C.CCCDD E EEEFFGGHGGG]H^HHHJJJJaKbK#L$LyLLLL8M9M:M;M-NNsO$P%PPQpQRRRSScT_U`UaUbUUVWWWWn#n#v:n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n# n#n#O n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#$4n#!0n#,n#"n#{ n#n#n#n#n#n#n#n#q$n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#!0n#n#n#n#n# n#n#E(n#n#{ n#n#n#n#n#n#n#n#"n#n#n#n#"n#n#O n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#!0n#n#2Hn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:yn#jk-.vwx< zqrDxNyzb"c"d""":%<%(())*;*^**++,,//0022K4L4`6a6b6c6m6n6o6E8F8<<BBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBB-C.CCCDD E EEEFFGGHGGG]H^HHHJJJJaKbK#L$LyLLLL8M9M:M;M-NNsO$P%PPQpQRRRSScT_U`UaUbUUVWWWWWWWWWWWWWWWWWW000000000000000000000000 00000000000 000000 0 0 0 0 0 0 000000000000 0 0 0 0 0 0000000000000000 000000000000000000000000000000000 00 00 00 00 00 00 00 00 0@0 0@0 0 @0 0 0 0 0 0 0 0 0 0000000000000000000000000000000000000000000000k-."(`6F8BCC#L$LyLL8M;MaUW@0@0@0@0@0@0@0@0Z00@0>@0>@0@0@0H@0 &@ 0BE@0BE00 m000000@ 0  00@0BE0 $$$'*4@J:ƶh&bb0456789;<>jknoqrtuvx\/F@l13:=ilmpswy2  '!!8@0(  B S  ?&d!Ҳ&L $Ų&!Ӳ&!Ʋ&!Ȳ&D!޲&!WW9*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplace=*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PlaceName=*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PlaceTypeB*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagscountry-region iqxz-.68CDMO[\sx '(-./0:;CDFGKLYZ^_abjktu         + , > ? I J Q S s u      " # + , 7 8 < = E F L M T V b c e f p r y z  2 3 9 < D E Q R []EGST?@XZ)+IJ*+57IJ()>?st#$qruv~OQ[\op9; pruxEGyzKMZ[`almopsts t N!O!b!c!i!k!!!a"d"g"j"o"p"""""##########$$$$F$G$H$I$Q$R$[$\$e$h$$$$$$$/%0%9%<%[%\%]%_%&&&&='>'Q'R'w'x'''''((<(=(D(E(J(K(s(u((((()))))) * *]*^*s*t*++L+M+++,,--////0022K4L4_4`4k4l4w4x444444444"5$555655555555566:6;6H6I6^6c6l6o6v6w666{7|7 8!8D8F8Z8[8r8s8889!9(;);;;;;;;<<<<<<============>>> >`>b>A?D???@@S@T@^@_@e@f@@@@@@@HAIAVAWAaAbAAAAAAAAAAAAAAA#B$B9B:BYBZBbBcBjBkBBBBBBB+C.CCCDDDD!D"D%D&DDDDD EEEEEEEFF-G0GFGHGyG{GGGGG2H4H\H^HHHHHHHHHHHHHIIIIJJpJrJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJ K KKKKKKK&K'K-K.K3K6KAKBKJKLKQKRKXKZK_KbKjKlKmKpKwKyKzK}KKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKLL L LLLLLLL"L$LiLkLxLLLLLLLLLL7M;M=M,N/NNN9O;OsOuO}OOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOPP PPPPPP"P'PXPZPsPtPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPQ Q QQQQQ)Q*Q+Q,Q2Q4Q:Q;Q?QAQEQFQIQKQRQSQWQZQ`QaQeQgQkQlQoQrQQQQQQQRRvRyRRR(S)SSSSSSSaTeT_UdUUUVVOWQWWWWikx,.ux; < yzprCDwxMNxza"d"""9%<%(())))**:*;*]*^***++,,//0022J4L4_6c6l6o6D8F8<<BBBB,C.CCCD EEEFFFGHGGG\H^HHHJJJJ`KbK"L$LxLLLLLL7M;M=M,N/NNNsOuO#P'PPPQQoQrQRRRRSSbTeT^UdUUUVVWWWWW:::kNyd"":%<%;**c6o6<<<=BBEEFHGHHbK#L;M=M-N/NsOPQWW;MWWe@@@F@H@J@N@R@V@X@~UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z ArialI Arial Unicode MS?5 z Courier New;Wingdings"q\\ A ' A '!9>4MM  3qHP)?]2]Evaluation model of the receptive capacity of the lighthouses in a tourism commercializationNevenNevenP            Oh+'0 (4H Xd   `Evaluation model of the receptive capacity of the lighthouses in a tourism commercializationNeven Normal.dotNeven4Microsoft Office Word@ԭ@Ěe-@h.<.  A՜.+,0D hp|  &'M' ^Evaluation model of the receptive capacity of the lighthouses in a tourism commercialization Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz|}~Root Entry FZ=.1Table{WordDocument8SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q