Naslov
Upravna zgrada Ravnateljstva pošta i brzojava. Mađarski nacionalni stil u arhitekturi zagrebačkoga Donjeg grada
(The Postal Administration Building. A Hungarian national style in the Lower Town architecture of Zagreb)

Autori
Dundović, Boris

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
"Za dvadeset godina": međunarodni znanstveni skup prigodom 20. obljetnice Katedre za hungarologiju u Zagrebu / Žagar Szentesi, Orsolya - Zagreb : Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2015, 24-25

ISBN
978-953-175-552-8

Skup
"Za dvadeset godina": međunarodni znanstveni skup prigodom 20. obljetnice Katedre za hungarologiju u Zagrebu

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 19.03.2015. - 20.03.2015

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Ravnateljstvo pošta i brzojava; Zagreb; Hrvatska; Austrougarska Monarhija; mađarski nacionalni stil
(Postal Administration Building; Zagreb; Croatia; Austro-Hungarian Monarchy; Hungarian national style)

Sažetak
Zagrebački Donji grad svoju je urbanističku osnovu dobio 1889. godine, u vrijeme vladavine bana Khuena-Héderváryja. Tada se uređuje Jurišićeva kao nova gradska ulica što se preko glavnoga trga nastavlja na Ilicu, a s ulogom nove poslovne osi koja omogućava širenje Donjega grada u smjeru istoka. Stoga je ubrzo na njenom središnjem dijelu predviđen i smještaj nove upravne zgrade Ravnateljstva pošta i brzojava. Natječajem raspisanim 1901. godine odabrano je rješenje koje se istaknulo svojom inovativnošću, modernošću i izrazitom funkcionalnošću – projekt mađarskih arhitekata Gyule Sándyja i Ernőa Foerka. Otvorena 1904. godine, nova je zgrada postala dugo očekivano i prijeko potrebno žarište pismovne i brzojavne komunikacije. Po prvi put koristeći i hrvatska i mađarska arhivska vrela, rad prikazuje projekt i zgradu Ravnateljstva pošta i brzojava kao jedini izgrađeni primjerak mađarskog nacionalnog stila u arhitekturi Zagreba. Za razliku od poznatog stila Ödöna Lechnera na prijelazu stoljeća, Sándy i Foerk ovim projektom inauguriraju ponešto suptilniji vlastiti izraz koji specifične elemente i motive narodnog obrta transilvanijskih Mađara prevodi u jezik arhitekture ; oni ih spretno interpretiraju i ugrađuju u doživljaj ulice i grada. Tijekom 20. stoljeća o arhitekturi zgrade Glavne pošte u Zagrebu se ne piše, no ona je, i nakon svih kasnijih intervencija, uspjela zadržati svoju monumentalnost te biti jedinstvenim primjerkom mađarskoga stila u graditeljskom naslijeđu Donjega grada.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA