Naslov
Frank i hrvatsko pitanje u korespondenciji Moritza von Auffenberg-Komarówa (1907.- 1910.)
(Frank and Croatian Question in Correspondence of Moritz von Auffeberg-Komarów (1907 - 1910))

Autori
Matković, Stjepan ; Trogrlić, Marko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Iz korespondencije Josipa Franka s Bečom: 1907.-1910.

Urednik/ci
Matković, Stjepan ; Trogrlić, Marko

Izdavač
Hrvatski institut za povijest ; Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu

Grad
Zagreb : Split

Godina
2014

Raspon stranica
19-48

ISBN
978-953-7395-68-1

Ključne riječi
Josip Frank, Moritz von Auffenberg-Komarów, Hrvatska, hrvatsko pitanje
(Josip Frank, Moritz von Auffenberg-Komarów, Croatia, Croatian Question)

Sažetak
U ostavštini austrijskoga generala i ministra rata Moritza von Auffenberg-Komarowa iz 1911., pohranjenoj u bečkom Ratnom arhivu, nalazi se više desetaka pisama hrvatskih političara koja su oni upućivali tom visokom i utjecajnom časniku u turbulentnom razdoblju od 1907. do 1910. godine. Riječ je o jednom od prekretničkih odsječaka u povijesti Austro-Ugarske na početku 20. stoljeća, kada su njezine pripreme i provedba aneksije Bosne i Hercegovine izazvale duboke posljedice u unutarnjoji vanjskoj politici za budući razvoj Dvojne Monarhije. Nacionalna pitanja poprimila su iznimno zaoštrene odnose, koji su dali svoj posebni prilog na putu prema Sarajevskom atentatu i izbijanju Prvoga svjetskog rata s fatalnim završetkom za sudbinu Austro-Ugarske i vladajuće dinastije Neki u historiografiji već poznati izvještaji, koje je Auffenberg sastavljao za monarhijski vrh, pokazuju da je spadao među glavne stručnjake za južnoslavensko pitanje. Središnje mjesto u njegovoj korespondenciji zauzimaju pisma Josipa Franka, jednog od istaknutijih hrvatskih političara toga doba, pisana rukom na njemačkom jeziku i gotičkim pismom, a uglavnom upućena iz Zagreba u Beč, ne samo Auffenbergu nego i drugim mjerodavnim osobama. Frank je sa svojom pravaškom strankom postupno na početku 20. stoljeća preuzeo veoma važnu ulogu u političkom životu. Nakon donošenja Riječke rezolucije i pobjede Hrvatsko-srpske koalicije na saborskim izborima 1906. postao je njezinim glavnim protivnikom, smatrajući da koalicijski prvaci svojim potezima istodobno ugrožavaju hrvatske nacionalne interese, za koje je bio uvjeren da se trebaju ostvarivati u sklopu Monarhije. Uz njega se među autorima pisama nalaze grof Josip Drašković, pripadnik aristokracije i nekadašnji sudionik kluba središta (“centrum”), čiji su članovi otprije zagovarali reformu nagodbenih odnosa i umjereniji pristup rješavanju akutnih problema hrvatskoga društva, te Frankov stariji sin Vladimir, saborski zastupnik i prirodni nasljednik svojega oca, koji u to vrijeme postaje ozbiljno bolestan. Među dopisnicima su bili još neki istaknuti hrvatski političari, intelektualci i visoki časnici, koji su svojim izvještajima sastavljenim iz drugačijih kutova gledanja, često protufrankovačkih, dopunjavali saznanja Beča o složenim prilikama na jugu Monarhije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA