Naslov
Tehnološki šokovi i nominalne rigidnosti kao uzroci poslovnih ciklusa u posttranzicijskim zemljama Europske unije
(Technology shocks and nominal rigidities as a source of business cycles in post-transition countries of the European Union)

Autori
Arčabić, Vladimir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Ekonomski fakultet - Zagreb

Mjesto
Zagreb

Datum
11.02

Godina
2015

Stranica
260

Mentor
Jovančević, Radmila

Ključne riječi
poslovni ciklusi; posttranzicijske zemlje; Hrvatska; RBC; nova keynezijanska teorija; produktivnost rada; tehnološki šokovi; šokovi potražnje; nominalne rigidnosti; realne rigidnosti; ljepljive cijene; DSGE modeli; SVAR model; model neopazive komponente; Phillipsova krivulja
(business cycle; post-transition countries; Croatia; RBC; new Keynesian theory; labor productivity; technology shocks; demand shocks; nominal rigidities; real rigidities; sticky prices; DSGE models; SVAR model; unobserved component model; Phillips curve)

Sažetak
U radu se istražuje važnost šokova ponude i potražnje u poslovnim ciklusima posttranzicijskih zemalja Europske unije, te postojanje nominalnih i realnih rigidnosti. Te se pojave promatra-ju u okviru dvije sukobljene teorije poslovnih ciklusa: teorije realnog poslovnog ciklusa (RBC) i nove keynezijanske teorije (NK). Te dvije teorije poslovnih ciklusa znatno su zastup-ljene u literaturi, premda imaju različite pretpostavke, različite mehanizme djelovanja te go-tovo dijametralno suprotne zaključke i preporuke za ekonomsku politiku. RBC teorija pretpos-tavlja da su glavni uzrok poslovnih ciklusa promjene u tehnologiji. Prema RBC teoriji eko-nomija uvijek djeluje na svojoj optimalnoj razini bez ikakvih rigidnosti, pa je zbog toga uloga ekonomske politike vrlo ograničena. Drugim riječima, ako je stanje u gospodarstvu na opti-mumu, tada je ekonomska politika uvelike suvišna. S druge strane, nova keynezijanska teorija uzroke poslovnih ciklusa vidi u šokovima potražnje i brojnim rigidnostima koje onemoguća-vaju da se ekonomija približi svome optimumu. Zbog toga je presudna uloga ekonomske poli-tike, jer se pravilnom kombinacijom mjera gospodarstvo može približiti optimumu. U radu su testirane tri hipoteze. Prva hipoteza tvrdi da su šokovi agregatne potražnje domi-nantan uzrok poslovnih ciklusa u posttranzicijskim zemljama Europske unije. Empirijskom analizom došlo se do tri zaključka koji opovrgavaju mehanizme djelovanja RBC teorije. Prvo, tehnološki šokovi nisu dominantan uzrok poslovnih ciklusa posttranzicijskih zemalja EU. Taj zaključak stoji za sve zemlje osim Mađarske i Litve, ili Češke, Estonije i Latvije, ovisno o me-todi analize. Tehnološki šokovi objašnjavaju u prosjeku oko jednu trećinu varijacije BDP-a te jednu četvrtinu varijacije zaposlenosti. Time tehnološki šokovi ne mogu objasniti glavninu fluktuacija, premda njihova uloga nije trivijalna. Procijenjene vremenske serije tehnološke i netehnološke komponente BDP-a pokazuju kako je upravo netehnološka komponenta ta koja raste u periodima ekspanzija i oštro pada u periodima recesija. Drugo, tehnološki šokovi ne mogu replicirati pozitivnu korelaciju između zaposlenosti i BDP-a, što je temeljna stilizirana činjenica poslovnih ciklusa. Rezultati empirijskog modela sugeriraju kako postoji vrlo niska, često čak negativna korelacija između tehnološke komponente zaposlenosti i BDP-a. Treće, u agregatnim podacima je najčešće vidljiva vrlo niska ili čak blago negativna korelacija između zaposlenosti i produktivnosti rada. Ta stilizirana činjenica je u kontrastu s temeljnim mehani-zmom RBC teorije gdje stanovništvo određuje svoju dokolicu i rad na temelju produktivnosti. Empirijski rezultati iz ovoga rada demantiraju takav mehanizam, jer je pokazano da u svim promatranim zemljama postoji snažna negativna korelacija između tehnološke komponente produktivnosti rada i zaposlenosti. Druga hipoteza tvrdi da su u poslovnim ciklusima posttranzicijskih zemalja Europske unije prisutne nominalne rigidnosti u vidu ljepljivih cijena. Hipoteza je potvrđena, jer rezultati is-traživanja pokazuju da postoji negativna reakcija zaposlenosti na tehnološki šok za sve pro-matrane zemlje i u svim specifikacijama modela. Taj je mehanizam također u suprotnosti sa zaključcima RBC teorije, ali je u skladu sa zaključcima nove keynezijanske teorije. Hipoteza H3 tvrdi da u analiziranim posttranzicijskim zemljama postoje realne rigidnosti, jer inflacija ne reagira snažno na promjene BDP-a. U svrhu testiranja hipoteze H3 konstruirana je prilagođena Phillipsova krivulja. Realne rigidnosti se javljaju kada cijene ne reagiraju na promjene BDP-a ili kada reagiraju tek sa zakašnjenjem. Razlog tome je što poduzeća aktivno prate poslovne politike svojih konkurenata, odnosno sektorske cijene, dok ne primjećuju pra-vovremeno agregatne makroekonomske šokove. Zbog toga se uslijede agregatnih šokova cije-ne ne mijenjaju ili se mijenjaju s vremenskim pomakom. Na temelju dobivenih rezultata može se zaključiti kako inflacija zaista ne reagira na promjene tekućeg BDP-a te uglavnom reagira sa pomakom od jednog do dva kvartala. Ti rezultati su posebice robusni u modelu gdje se mjeri domaća inflacija. Zbog toga je moguće potvrditi hipotezu H3.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA