Pregled bibliografske jedinice broj: 754179
Naši napasni korovi-što su korovi?
Naši napasni korovi-što su korovi? // Gospodarski list, 174 (2015), 4; 41-50 (podatak o recenziji nije dostupan, pregledni rad, stručni)
CROSBI ID: 754179 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Naši napasni korovi-što su korovi?
(What are weeds)
Autori
Barić, Klara ; Ostojić, Zvonimir
Izvornik
Gospodarski list (0350-3100) 174
(2015), 4;
41-50
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, stručni
Ključne riječi
korovi; ekologija korova; štete
(weed; weed ecology; loss)
Sažetak
U jednom od svojih prvih priručnika o korovima, poznati američki znanstvenik A. S. Crafts definirajući pojam korov kaže: „u početku nije bilo korova“. I zaista, od vremena kad se je čovjek počeo organizirano baviti poljoprivredom, korovi su postali dio njegove svakidašnjice. Uzgajajući kulturno bilje, čovjek je zajedno s njim uzgajao i njihove neželjene pratitelje koje je kasnije nazvao korovom. I tako već više od 10 000 godina, kultivirajući određene biljne vrste, čovjek vodi mukotrpnu i beskonačnu borbu s korovima, „biljkama koje rastu na mjestu gdje ih ne želimo“, odnosno, „neželjenim biljkama na željenom mjestu“, kako ih definira američki herbolog G. C. Klingman. Što su, ustvari, korovi? S poljoprivrednog gledišta „korovi su kultivirane biljke protiv čovjekove volje“. Ovu definiciju izrekao je još u pretprošlom stoljeću poznati švicarski botaničar A. P. de Candolla. Po toj definiciji korovom možemo smatrati svaku biljnu vrstu koja raste na neželjenom mjestu. U tom smislu i suncokret možemo smatrati korovom ako raste u usjevu soje ili šećerne repe, jednako kao što su raž, ječam ili zob korovi, ako se razvijaju i rastu u usjevu pšenice. U novije vrijeme pojam korov dobio je šire značenje. Korovi nisu samo biljne vrste koje se javljaju u kulturi. Danas govorimo o korovima koji se pojavljuju na melioracijskim sustavima (vodotocima, kanalima, ribnjacima, jezerima i slično). Korovi se javljaju i na željezničkim prugama, industrijskim objektima, aerodromima, zatim uz putove, staze, sportske objekte, parkove, ispod dalekovoda i u šumama. U svim navedenim slučajevima misli se na neželjene (štetne) biljke na dotičnom mjestu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Agronomski fakultet, Zagreb