Naslov
Albanci u Hrvatskoj - šest desetljeća doseljavanja
(Albanians in Croatia - six decades of immigration)

Autori
Pokos, Nenad ; Hasanbegović, Zlatko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

ISBN
978-953-6028-33-7

Skup
Migracije i etničnost na početku 21. stoljeća

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 26.02.2015

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Albanci; Hrvatska; migracije; nacionalne manjine
(Albanians; Croatia; migration; ethnic minority)

Sažetak
Premda su prvi migracijski valovi Albanaca na prostor današnje Republike Hrvatske zabilježeni već u 16. i 17. stoljeću, njihov znatniji priljev karakterističan je za razdoblje nakon Drugoga svjetskog rata. Tako je broj od svega 635 Albanaca prema popisu 1948., ponajprije zbog imigracije, do 1981. povećan na 6 006 da bi se u samo idućih deset godina potonji broj udvostručio (12 032 – 1991. godine). Porast broja Albanaca nastavljen je i između 1991. i 2001. kada se broj pripadnika u odnosu na 1991. povećao za četvrtinu (na 15 082). Od ostalih nacionalnih manjina u Hrvatskoj veći porast broja pripadnika u tom razdoblju imale su samo zajednice Roma i Rusa. Posljednjim popisom 2011. Albanci bilježe porast od 16, 1% u odnosu na 2001. te sa 17 513 pripadnika postaju po brojnosti četvrta nacionalna manjina u Hrvatskoj. Albanci u Hrvatskoj relativno su mladog dobnog sastava te je 2001. godine na 100 mladih dolazilo tek 18, 3 Albanaca starih 60 godina i više. Istodobno je indeks starenja cjelokupnog stanovništva Hrvatske iznosio 90, 7. Posljednjim popisom kod Albanaca je zabilježen nešto veći indeks starenja (30, 1), ali što je još uvijek ispod granične vrijednosti indeksa starenja (40) za koju se općenito smatra da označava populaciju koja je ušla u proces starenja. Mlađe stanovništvo u Hrvatskoj 2011. godine imali su samo Romi (indeks starenja 5, 2) dok je hrvatski prosjek iznosio čak 115 (na 100 mladih dolazilo je 115 starih). Od svih nacionalnih manjina u Hrvatskoj, Albanci bilježe najveći debalans po spolu u korist muškaraca. Naime, 2011. godine žene su činile svega 44, 3% ukupnog broja pripadnika albanske manjine dok su na državnoj razini žene činile 51, 8% ukupnog stanovništva. U radu se sagledava i vjersko izjašnjavanje Albanaca prema kojem je 2011. godine 54, 8% Albanaca u Hrvatskoj pripadalo islamskoj vjeri, 40, 6% katoličkoj vjeri dok se samo 1, 6% pripadnika izjasnilo ateistima i da nisu vjernici.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Demografija, Povijest

POVEZANOST RADA