Pregled bibliografske jedinice broj: 754165
Prognoza dinamike nicanja korova u integriranoj zaštiti ratarskih kultura
Prognoza dinamike nicanja korova u integriranoj zaštiti ratarskih kultura // Zbornik sažetaka 59. seminara biljne zaštite / Cvjetković, Bogdan (ur.).
Zagreb: Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2015. str. 45-46 (predavanje, nije recenziran, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 754165 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Prognoza dinamike nicanja korova u integriranoj zaštiti ratarskih kultura
(Prediction model for the emergence of weed in the integrated plant protection of arable crops)
Autori
Šćepanović, Maja ; Masin, Roberta ; Šoštarčić, Valentina ; Barić, Klara ; Ostojić Zvonimir
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Zbornik sažetaka 59. seminara biljne zaštite
/ Cvjetković, Bogdan - Zagreb : Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2015, 45-46
Skup
59. seminar biljne zaštite
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 10.02.2015. - 13.02.2015
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
prognoza nicanja korova
(prediction model for the emergence of weeds)
Sažetak
Integrirani pristup suzbijanja korova podrazumijeva poznavanje sastava korovne flore proizvodne parcele. Međutim, osim sastava korovne flore korisno je i prognozirati dinamiku nicanja korova u usjevu. Naime, svaka korovna vrsta ima specifičnu dinamiku nicanja odnosno početak i razdoblje nicanja u usjevu pa je poznavanjem dinamike nicanja korova moguće odrediti optimalno vrijeme primjene herbicida. Nakon prerane primjene herbicida, često slijedi novi ponik korova što iziskuje dodatno tretiranje. Kod nekih poljoprivrednih kultura kod kojih kritično razdoblje zakorovljenosti traje relativno dugo (primjerice šećerna repa) prihvatljiva je višekratna primjena herbicida. No, kod većine ratarskih kultura naknadna odnosno višekratna primjena herbicida često ekonomski nije isplativa. Stoga je za takve kulture korisna prognoza razdoblja najveće dinamike nicanja korova, što omogućuje lakše određivanje optimalnog roka primjene herbicida. Na toj osnovi u poljoprivredno naprednijim zemljama razvijeni su prognozni modeli nicanja korova u različitim usjevima (kukuruz i soja). Za izradu bilo kojeg modela prognoze zakorovljenosti potrebno je poznavati specifična biološka i ekološka obilježja pojedine korovne vrste, koja se potom stavljaju u odnos s konkretnim pedoklimatskim uvjetima okoline. Od pedoklimatskih uvjeta temperatura i vlažnost tla najviše utječu na nicanje i klijanje pojedine korovne vrste. U poljskim uvjetima, međutim, nicanje korovnih vrsta ovisno je i o nizu drugih čimbenika poput banke sjemena u tlu, dubini položenog sjemena i načinu obrade tla, ali i o unutarnjim čimbenicima poput dormantnosti sjemena. Interakcija vanjskih čimbenika i obilježja sjemena je vrlo kompleksna i nije specifični samo za vrstu nego i za ekotipove i varijetete unutar iste vrste. Stoga interpolacija stranih podataka odnosno preuzimanje već razvijenih prognoznih modela nije moguća bez prethodne laboratorijske i poljske provjere. S obzirom da u Hrvatskoj za sad nema dostupnih prognoznih modela u Zavodu za herbologiju započeta su istraživanja utvrđivanja biološkog minimuma i vodnog potencijala nekih okopavinskih korova kao prvi korak u razvoju prognoznih modela.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Agronomski fakultet, Zagreb
Profili:
Zvonimir Ostojić
(autor)
Valentina Šoštarčić
(autor)
Maja Šćepanović
(autor)
Klara Barić
(autor)