Naslov
Austrijska Pula između kozmopolitizma i suprotstavljenih nacionalnih pokreta
(The Austrian Pula between cosmopolitanism and competing national movements)

Autori
Dabo, Mihovil

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, stručni

Knjiga
Hrvati i manjine u Hrvatskoj: moderni identiteti. Četvrti hrvatski simpozij o nastavi povijesti

Urednik/ci
Marinović, Marijana

Izdavač
Agencija za odgoj i obrazovanje (AZOO)

Grad
Zagreb

Godina
2014

Raspon stranica
197-211

ISBN
978-953-7290-38-2

Ključne riječi
Austrija, ratna luka, Pula, nacionalni pokreti
(Austria, naval port, Pula, competing national movements)

Sažetak
Odlukom austrijskih vlasti da Pulu učine glavnom ratnom lukom Monarhije i u nju premjeste arsenal iz Venecije, dokončano je višestoljetno životarenje zapuštenog primorskog gradića. Likovna i pisana svjedočanstva kroz čitavo novovjekovlje opisuju nesklad između sjajne prošlosti, ovjekovječene posvuda vidljivim ostacima antike, i neprivlačne svakodnevice, oblikovane iseljavanjem, bolestima i nemarom. Sve do sredine devetnaestog stoljeća, nerijetka su razdoblja u kojima je mortalitet osjetno nadmašivao natalitet, a višekratno je naseljavanje novog stanovništva u razdoblju mletačke uprave isključivim razlogom što grad nije u potpunosti napušten. U idućih će nekoliko desetljeća, međutim, Pula doživjeti neslućen razvoj u svakom pogledu: demografskom, urbanističkom, društvenom, ekonomskom, političkom… Nova glavna ratna luka višenacionalne monarhije privukla je i brojne nove stanovnike, a urbani se život, proširujući se na prostor izvan nekadašnjih gradskih zidina, obogaćuje raznolikim sadržajima. Usporedni razvitak vojnog i civilnog dijela grada doskora se očitovao u dugotrajnom rivalstvu oko političkog utjecaja. Predvodnici talijanskog građanstva podozrivo su gledali na pokušaje bečkog vojnog vrha da u što većoj mjeri prisvoji upravljanje gradom. Istovremeno su se predstavnici talijanske nacionalno-liberalne opcije u oblikovanju lokalne politike vodili istovjetnim načelima koja su primjenjivali i na pokrajinskoj razini: što veća autonomija spram čimbenika austrijske državne politike, viđene isključivo kao germanizatorske i protutalijanske, uz istovremeno onemogućivanje značajnije uloge predvodnicima narastajućeg hrvatsko-slovenskog političkog pokreta. Ovi potonji, svoj su politički položaj u Puli ojačali tek u desetljećima pred Prvi svjetski rat. Iako je utjecaj vojnih struktura i talijanskog građanstva dominirao, postali su trećom značajnom sastavnicom gradskoga stranačkog života, često zakočenog pat-pozicijama, mukotrpno prevladavanim kroz duža ili kraća razdoblja kompromisne politike.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA