Naslov
"Javno" u "privatnom" - upotreba polukružnih eksedri u rimskoj rezidencijalnoj arhitekturi ranocarskog perioda
("Public" in "Private" - Monumental Exedrae in Roman Residential Architecture of the Early Imperial Period)

Autori
Zeman, Maja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
XIV. Dani Cvita Fiskovića

Mjesto i datum
Orebić, Hrvatska; Korčula, Hrvatska, 30.09.2014. - 03.10.2014

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
polukružne eksedre; rimska rezidencijalna arhitektura
(exedrae; roman residential architecture)

Sažetak
U kontekstu aktualnih istraživanja odnosa „privatnog“ i „javnog“ prostora u rimskim rezidencijalnim gradnjama (Private and Public Sphere in the Roman House: Semantics, Archaeology and Performative Theory, University of Helsinki, 2011-), u izlaganju će se razmatrati pitanja primjene određenih arhitektonskih rješenja rimskih „vila“ u svrhu isticanja moći – i to ne samo društvene i ekonomske pojedinog vlasnika/naručitelja gradnje, kao što naglašavaju pojedini autori (Platts, 2013), već i političke moći vladajućih struktura Carstva. S tim u vidu, naglasak će biti postavljen na monumentalnije primjere rimskih „vila“ istočne obale Jadrana, s osnovnom zajedničkom odlikom „otvorenih“, vrtnih struktura, čiji su prominentni dio bile polukružne eksedre i u uređenju kojih je voda imala važnu ulogu. Polazeći od razmatranja autora poput B. Tamm (1963), E. La Rocca (1998), S. Carey (2002), A. Kuttner (2003) i dr., ali i vlastitih istraživanja, ukazat će se na sfere utjecaja i direktne i indirektne uzore takvih gradnji na istočnoj obali Jadrana, a koje je moguće pratiti od Apeninskog poluotoka, pa sve do antičke Grčke. Analizom izdvojenih primjera rimskih Istre i Dalmacije, nastojat će se dokazati i kako su tako koncipirani prostori bili svojstveni rezidencijama pripadnika najviših društvenih slojeva, tijekom ranocarskog perioda primarno carskim. Time će prethodno opisane strukture, koje su u sklopu obrađivanih rezidencijalnih zdanja bile podizane na jasno istaknutim, vidljivim položajima – onima dostupnima promatraču (posjetiocu/javnosti) – biti sagledane kao „javni“ prostori, te njihovo usvajanje i primjena biti dovedeni u vezu s idejom isticanja državnog/carskog vlasništva nad pojedinim posjedima. Na taj način pokazat će se i kako su rimska imanja/objekti izvangradskog pejzaža, koji se primarno vežu uz sferu „privatnog“, mogli služiti demonstraciji političke, ali i kulturne prevlasti Rima nad određenim prostorima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA