Pregled bibliografske jedinice broj: 753588
Vaskularna flora Nacionalnog parka Mljet
Vaskularna flora Nacionalnog parka Mljet // Zbornik sažetaka 11. Hrvatskog biološkog kongresa s međunarodnim sudjelovanjem / Jelaska, Sven, D. ; Klobučar, Goran, I. V. ; Šerić Jelaska Lucija ; Leljak Levanić Dunja ; Lukša Žaklin (ur.).
Zagreb: Hrvatsko biološko društvo, 2012. (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 753588 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Vaskularna flora Nacionalnog parka Mljet
(Vascular flora of National park Mljet)
Autori
Hršak, Vladimir ; Šegota Vedran, Alegro, Antun
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Zbornik sažetaka 11. Hrvatskog biološkog kongresa s međunarodnim sudjelovanjem
/ Jelaska, Sven, D. ; Klobučar, Goran, I. V. ; Šerić Jelaska Lucija ; Leljak Levanić Dunja ; Lukša Žaklin - Zagreb : Hrvatsko biološko društvo, 2012
Skup
11. Hrvatsko biološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem
Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 16.09.2012. - 21.09.2012
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Nacionalni park Mljet; vaskularna flora
(National park Mljet; vacular flora)
Sažetak
Prvi podaci o flori južnodalmatinskog otoka Mljeta potječu iz 1826. godine. Tijekom sljedećih 160 godina novi nalazi bili su rezultat samo povremenih posjeta stranih i hrvatskih botaničara otoku. Prvim sustavnim istraživanjem flore Mljeta u 1980.-ima zabilježeno je 604 biljnih svojti. U sklopu našeg recentnog istraživanja, proučena je i opsežna povijesna literatura o flori Mljeta, a broj svojti na otoku popeo se na 807. Unutar Nacionalnog parka, koji zauzima trećinu otoka, zabilježeno je tek 52 % navedenih svojti. Mali broj svojti rezultat je nedovoljno istražene flore u ovom dijelu otoka, kao i nepostojanja određenih staništa sa specifičnim flornim sastavom, kao što su npr. pješčane plaže i veća vodena tijela. Kako bi se bolje upoznala flora NP Mljet, provedeno je opsežno terensko istraživanje u razdoblju od 2009. do 2011. Zabilježeno je više od 200 novih vrsta za Park, a među njima i novih vrsta za otok. Zabilježene su Serapias x todaroi Tineo kao nova, te Muscari armeniacum Leichtlin ex Baker kao zanemarena svojta hrvatske flore. Iznenađujuće visoki diverzitet flore ograničen je na svega 10 % nešumskih površina Parka. Stoga bi plan upravljanja Parkom morao prepoznati otvorena staništa (travnjake, obradive površine, vinograde, voćnjake i protupožarne prosjeke) kao centre biljne raznolikosti Parka. Budući da se radi o staništima koje održava čovjek, u zaštiti flornog bogatstva potrebno je uspostaviti blisku suradnju uprave Parka i lokalnog stanovništva.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
