Naslov
Važnost psihijatrije starije životne dobi danas
(The important of old age psychiatry today)

Autori
Mimica, Ninoslav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Sažetrci. U: Gyrus (3), (S.1) / Đerke, Filip - Zagreb : School of Medicine, 2015, 49-49

Skup
4. hrvatski kongres o prevenciji i rehabilitaciji u psihijatriji s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 26.02.2015. - 28.02.2015

Vrsta sudjelovanja
Plenarno

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
psihijatrija ; starija životna dob ; važnost
(psychiatry ; old age ; importance)

Sažetak
Danas kada opća populacija globano svakim danom postaje sve vremešnija, i kada se očekuje da do 2050. godine na Svijetu trećina ljudi bude starija od 65 godina, svima postaje razumljivo da će osobe u tzv. trećoj životnoj dobi biti sve zastupljenije i u svakodnevnoj psihijatrijskoj kazuistici. S obzirom da dob svake osobe predstavlja najsnažniji rizični faktor za nastanak najvećeg broja neurokognitivnih poremećaja, očekuje nas epidemija demencija, mahom Alzheimerovog tipa, ali isto tako i vaskularna demencija će biti u porastu. Nužno je, a postoji i preporuka Svjetske zdravstvene organizacije, da svaka zemlja, pa tako i Hrvatska, izradi nacionalni plan borbe protiv Alzheimerove bolesti i drugih demencija. Mnogo se polaže u razvoj inovativnih terapisjkih pristupa u području (imunoterapije) demencija, vjeruje se da postoji terapija koja bi mogla utjecati na modofikaciju prirodnog tijeka ovih bolesti. Nadalje, nastoje se identificirati drugi rizični faktori na koje bi se moglo utjecati i na taj način smanjiti rizik razboljevanja. I druga psihijatrijska stanja, kao što su anksiozni, afektivni, psihotični i drugi poremećaji biti će također u porastu u ovoj populaciji, pa će iz tog razloga u budućnosti biti potreban sve veći broj stručnjaka koji će se prvenstveno baviti psihijatrijom starije životne dobi. Poseban profil liječnika - gerijatara, odnosno psihogerijatara postati će traženi kadar, kao što su to danas pedijatri odnosno dječji psihijatri. Paralelno s razvojem psihijatrije starije životne dobi, biti će potrebno razvijati i palijativnu medicinu, jer je ona dio sveobuhvatne skrbi za bolesnika i predstavlja nastavak kontinuuma preventivne i kurativne medicine. Da bi se lakše nosili sa svim ovim nadolazećim poteškoćama ovi liječnici (ali isto tako i medicinske sestre i drugo zdravstveno osoblje) trebati će pored stručnih medicinskih i psihijatrijskih vještina usvajati i specifična znanja iz komunikacijskih vještina. Poznavanje ne- farmakoloških intervencija biti će od koristi u ublažavanju bihevioralnih poremećaja koji će se često javljati tijekom progresije demencije, jer je kombinacija ne-farmakoloških tehnika i lijekova u pravilu djelotvornija od primjene samih psihofarmaka. Demenciju, kao i mnoge druge teške (neizlječive) kronične bolesti, prati i velika stigma. Samo intenzivna borba protiv stigme demencije i psihičke bolesti pomoći će da se društvo u cjelini senzibilizira, da bolje razumije i prihvati oboljele i njihove njegovatelje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

Napomena
DOI ; crossref

POVEZANOST RADA